Vrline i mane - sad ih je, kao, briga

Država je, suočavajući se sa kriznom situacijom u kojoj se nalazi nakon masovnog ubistva u OŠ "Vladislav Ribnikar", odlučila da deca dobiju novi predmet - Vrline i vrednosti kao životni kompas.
Vrline i mane - sad ih je, kao, briga
Foto: 021.rs

Kako smo uspeli da čujemo, reč je o izbornom predmetu koji bi trebalo da drže pedagozi i psiholozi, a koji je brzinski, nekoliko dana pred početak školske godine i krajnje nespretno saopšten građanima i građankama izjavom iz Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja.

Navikli smo da sve bitne i nebitne odluke u vezi sa svim temama u Srbiji obelodanjuje jedan čovek ili, pak, njegovi izaslanici ili tabloidi. Neretko se donošenje nekih većih odluka prvo testira u javnosti medijskim podmetanjem u tabloidima, pa se vlast nakon "opipavanja pulsa" odluči za jedno ili za drugo. Ova tehnika svaki put deluje - građani imaju potrebu da reaguju na svaku promenu koja utiče na naše živote, što je i dobra stvar.

Problem je kada vi ne možete da utičete na promene oko sebe.
 
Nesporno je da đaci treba da uče o vrlinama i vrednostima, da nam nedostaje empatije i mira. Ali uvođenje ovog predmeta sve je samo ne pokušaj države da se bori sa svojim problemima i da brine o deci u školama - prvi dokaz za to je činjenica da je ovo izborni predmet koji nema apsolutno nikakav uticaj na školovanje i uspeh u školi. Samim tim ni pedagozi i psiholozi kojima će ova nova obaveza biti nametnuta neće imati ni osećaj da čine nešto što će deca zapravo shvatiti ozbiljno i da će njihovo zalaganje biti cenjeno.
 
Predmet je od svojih početaka osuđen na marginalu, što je i vid poruke vlasti građanima - može o pravim vrednostima, ali da se ne opterećujemo time.
 
Upitno je i kakvi su kapaciteti pedagoga i psihologa da se bave novom temom, odnosno da li naše škole uopšte imaju kadar za to. Naime, o nedostatku pedagoga i psihologa govorilo se i nakon masovne pucnjave u beogradskoj školi, kad su isplivala pitanja - ko radi sa decom i u kom obimu? Kako smo došli tu gde smo?
 
Naposletku, o vrlinama i vrednostima će deca učini u državi u kojoj su vrline i vrednosti, blago rečeno, nezapažene. Treba da očekujemo da deca uče o vrednostima nekog ispravnog sistema, a da pritom žive u sistemu u kojem su na najvišim državnim funkcijama mizogeni ministri, ljudi upleteni u afere lažiranih doktorata, politički portparoli predsednika Srbije i, na čelu, predsednik koji je pokušao da opravda ogromnu količinu marihuane kod istaknutog prvooptuženog za posedovanje plantaže.
 
Zašto se uvodi predmet posvećen vrlinama i vrednostima, a ne zdravstvenom vaspitanju i higijeni, finansijskoj pismenosti ili nekim drugim temama? Neka od ovih pitanja od juče postavljaju i čitaoci našeg portala, pa dodaju na spisak mogućih predmeta i, recimo, prekopotrebno seksualno obrazovanje, koje nikako da postane bitno.
Odgovor leži u činjenici da smo mi i dalje vrlo tradicionalno društvo koje je najosetljivije na pitanja morala. Istovremeno, kako se svet nesumnjivo menja, tako naše društvo čini sve više mladih koji su udaljeni od tradicionalnosti i imaju određeni stepen liberalnog ili progresivnog pristupa temama od značaja za život (podržavaju LGBTQ+, rodnu ravnopravnost, protiv su nasilja u bilo kom obliku) i time na jedan način kontriraju tradicionalistima.
 
Zato su diskusije o vrlinama kod nas uvek primarne u odnosu na, na primer, pitanja uređenja države, finansija i korupcije. Naučeni smo da su svi političari "lopovi", mito i korupcija su moralno gotovo legalizovani i niko se više ni ne iznenađuje kad čuje da je određena politička ličnost plagirala rad, zaposlila familiju preko veze, prisvojila javni novac ili iskoristila svoj uticaj na drugi, čak i opasniji način. To su postali neki nepisani principi rada državnog organa i izuzetno je opasno što je tako.
 
Zato će na našim ulicama uvek biti masovniji protesti zbog moralnih ispada držalaca vlasti, a ne zbog velikih korupcijskih afera.
 
Nemamo osećaj da su i ova pitanja upravo vrednosno bitna i da treba da se njima bavimo, tražeći odgovornost od onih koji vode našu državu.
 
Vlasti i odgovara takvo društvo, zatočeno u svojim vrlinama i manama.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • suminonA

    25.08.2023 15:21
    Da je njima do vrlina i životnih kompasa prvo bi ukinuli ružičaste trovačnice vrlina (a sada već uveliko i mentaliteta), pa tek onda krenuli u sanaciju počinjene štete.

    U ovakvoj postavci, mi čitava ideja ima suviše nekako zloslutno-distopijski šmek (Nemačka tridesetih, Kina šezdesetih, S.Koreja).
  • Марко

    25.08.2023 09:39
    Касно Марко . . .
    Треба и родитељи са ђацима да иду на та предавања.
  • Hoću moral

    25.08.2023 08:05
    Veoma dobar i odmeren tekst. Društvo je trulo i mora da se menja.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU

Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.

Psihodrama

Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.

"Sudija koja tuži"

Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.

Majne ćazzi, ko je naci?

Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.

Kraj rata (ni)je blizu

Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.

Imate li kutiju?

Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.

Sto kila krivice

Sedele smo nedavno nas tri, drugarice, onako dugo, ispijajući litre kafe i dangubeći najjače.

Tužilaštvo i sud pod nadstrešnicom

Sudija Apelacionog suda u Novom Sadu u penziji Savo Đurđić iznosi svoja zapažanja o dosadašnjem postupku u vezi sa padom nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.

Izložbe u Novom Sadu kao poziv na promišljanje

Ljubitelji umetnosti u Novom Sadu ovih majskih dana imaju jedinstvenu priliku da se upoznaju sa radovima stvaralaca koji se razlikuju od onoga u šta su posetioci decenijama zadivljeno upirali pogled.

Sistemski mikrodozing

U vodi iz gradskog vodovoda ponovo su pronađeni crvi. Zvaničan odgovor nadležnih institucija bio je: sve je u redu, nisu opasni, ima ih u malom broju, ne brinite.

Sedite malo, odmorite

Ne umem da sedim. Bukvalno. Ako nemam telefon u ruci, daljinski u vidokrugu i nešto da "skeniram" pogledom (najčešće spisak obaveza koje neću obaviti), ustajem.

Srbija odumire

Poslednjih godina često čujemo kako u mnogim fabrikama nema dovoljno radnika, a ni ponovna raspisivanja konkursa ne rezultiraju popunom radnih mesta.