
Vrline i mane - sad ih je, kao, briga
Država je, suočavajući se sa kriznom situacijom u kojoj se nalazi nakon masovnog ubistva u OŠ "Vladislav Ribnikar", odlučila da deca dobiju novi predmet - Vrline i vrednosti kao životni kompas.

Foto: 021.rs
Kako smo uspeli da čujemo, reč je o izbornom predmetu koji bi trebalo da drže pedagozi i psiholozi, a koji je brzinski, nekoliko dana pred početak školske godine i krajnje nespretno saopšten građanima i građankama izjavom iz Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja.
Navikli smo da sve bitne i nebitne odluke u vezi sa svim temama u Srbiji obelodanjuje jedan čovek ili, pak, njegovi izaslanici ili tabloidi. Neretko se donošenje nekih većih odluka prvo testira u javnosti medijskim podmetanjem u tabloidima, pa se vlast nakon "opipavanja pulsa" odluči za jedno ili za drugo. Ova tehnika svaki put deluje - građani imaju potrebu da reaguju na svaku promenu koja utiče na naše živote, što je i dobra stvar.
Problem je kada vi ne možete da utičete na promene oko sebe.
Nesporno je da đaci treba da uče o vrlinama i vrednostima, da nam nedostaje empatije i mira. Ali uvođenje ovog predmeta sve je samo ne pokušaj države da se bori sa svojim problemima i da brine o deci u školama - prvi dokaz za to je činjenica da je ovo izborni predmet koji nema apsolutno nikakav uticaj na školovanje i uspeh u školi. Samim tim ni pedagozi i psiholozi kojima će ova nova obaveza biti nametnuta neće imati ni osećaj da čine nešto što će deca zapravo shvatiti ozbiljno i da će njihovo zalaganje biti cenjeno.
Predmet je od svojih početaka osuđen na marginalu, što je i vid poruke vlasti građanima - može o pravim vrednostima, ali da se ne opterećujemo time.
Upitno je i kakvi su kapaciteti pedagoga i psihologa da se bave novom temom, odnosno da li naše škole uopšte imaju kadar za to. Naime, o nedostatku pedagoga i psihologa govorilo se i nakon masovne pucnjave u beogradskoj školi, kad su isplivala pitanja - ko radi sa decom i u kom obimu? Kako smo došli tu gde smo?
Naposletku, o vrlinama i vrednostima će deca učini u državi u kojoj su vrline i vrednosti, blago rečeno, nezapažene. Treba da očekujemo da deca uče o vrednostima nekog ispravnog sistema, a da pritom žive u sistemu u kojem su na najvišim državnim funkcijama mizogeni ministri, ljudi upleteni u afere lažiranih doktorata, politički portparoli predsednika Srbije i, na čelu, predsednik koji je pokušao da opravda ogromnu količinu marihuane kod istaknutog prvooptuženog za posedovanje plantaže.
Zašto se uvodi predmet posvećen vrlinama i vrednostima, a ne zdravstvenom vaspitanju i higijeni, finansijskoj pismenosti ili nekim drugim temama? Neka od ovih pitanja od juče postavljaju i čitaoci našeg portala, pa dodaju na spisak mogućih predmeta i, recimo, prekopotrebno seksualno obrazovanje, koje nikako da postane bitno.
Odgovor leži u činjenici da smo mi i dalje vrlo tradicionalno društvo koje je najosetljivije na pitanja morala. Istovremeno, kako se svet nesumnjivo menja, tako naše društvo čini sve više mladih koji su udaljeni od tradicionalnosti i imaju određeni stepen liberalnog ili progresivnog pristupa temama od značaja za život (podržavaju LGBTQ+, rodnu ravnopravnost, protiv su nasilja u bilo kom obliku) i time na jedan način kontriraju tradicionalistima.
Zato su diskusije o vrlinama kod nas uvek primarne u odnosu na, na primer, pitanja uređenja države, finansija i korupcije. Naučeni smo da su svi političari "lopovi", mito i korupcija su moralno gotovo legalizovani i niko se više ni ne iznenađuje kad čuje da je određena politička ličnost plagirala rad, zaposlila familiju preko veze, prisvojila javni novac ili iskoristila svoj uticaj na drugi, čak i opasniji način. To su postali neki nepisani principi rada državnog organa i izuzetno je opasno što je tako.
Zato će na našim ulicama uvek biti masovniji protesti zbog moralnih ispada držalaca vlasti, a ne zbog velikih korupcijskih afera.
Nemamo osećaj da su i ova pitanja upravo vrednosno bitna i da treba da se njima bavimo, tražeći odgovornost od onih koji vode našu državu.
Vlasti i odgovara takvo društvo, zatočeno u svojim vrlinama i manama.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Ludnica novosadskog dana
07.12.2023.•
18
Biti dovoljno lud ili primoran da nešto pre osam sedneš u auto i zaputiš se na neku od adresa na drugom kraju grada svojevrsni je oblik hrabrosti ako mene pitate.
Toma Piketi: Kapital i ideologija
06.12.2023.•
0
Novo delo "Kapital i ideologija" Tome Piketija nedavno je objavljeno i na srpskom jeziku, u izdanju "Akademske knjige".
Vučić probija medijsku blokadu
05.12.2023.•
9
Nije to bilo tako davno, možda se sećate, kad je Vučić početkom 2021. u Ćirilici na Hepiju zatražio od Marića da mu ne prekida lepršavi tok misli kojekakvim potpitanjima.
Krezuba Srbija
04.12.2023.•
26
Prošlo je sedamnaest godina kako je u Srbiji državna stomatologija više nego prepolovljena.
Buka u Novom Sadu - da li se čujemo?
01.12.2023.•
24
Grad je kao mačka koja prede. Kada spustite dlan na tlo osetite vibraciju.
(Ne)saglasnost
30.11.2023.•
6
Ili, kako bi to rekla pesma Manic Street Preachers-a, "If you tolerate this then your children will be next".
Psihologija balkanskih stradanja: Nacionalna osećanja kao ruho rata i mira
27.11.2023.•
4
Knjiga "Psihologija balkanskih stradanja" nedavno je objavljena u izdanju novosadske "Akademske knjige".
"Atina" Ace Bosanca - slika Novog Sada
24.11.2023.•
10
Bacimo li pogled na čuveni restoran "Atina" u centru grada, videćemo sliku Novog Sada. Fasada drži, iznutra je rasulo.
Dunjice, to sam ja, Neda!
22.11.2023.•
4
"Dunjice, to sam ja, Neda!" scena je iz domaće serije koja se kao svojevrsni mim drži čvrsto na visokim pozicijama domaće internet scene.
INTERVJU Radomir Lazović: Neki žive baš dobro - nezasluženo, a neki žive baš loše - isto nezasluženo
21.11.2023.•
13
"Nisam nostalgičar koji tvrdi da je sve ono što je bilo ranije bilo dobro, jer nije, ali nestanak dobrih stvari se možda najbolje vidi u Novom Sadu", kaže u intervjuu za 021.rs Radomir Lazović.
Lekcija iz istorije: Antibirokratska revolucija
20.11.2023.•
7
Novosadska izdavačka kuća "Akademska knjiga" objavila je "Istoriju Srbije" redovnog profesora na Nacionalnom univerzitetu Irske Dejana Đokića.
Učitelj iz Novog Sada i lepota trenutka
18.11.2023.•
14
Ponekad nam je potrebno malo tuđe sreće da bismo se i mi osetili ispunjenima. Jedino lepota ima smisla. Pa ako je i patetika, neka je.
Zbunjivanje javnosti - ko će glasati?
16.11.2023.•
3
Vanredni parlamentarni izbori su pred nama i razumljivo je što se stranke užurbano pripremaju za izlazak - treba osvojiti što više glasova.
Današnja deca imaju više prava nego mi!
15.11.2023.•
12
Dešava se često, a posebno u poslednje vreme se nekako namestilo da sam naletela na veći broj komentara o tako strašnim dečijim pravima koja uništavaju društvo, nas roditelje i decu.
Ništa neće stati (niti će ikad)
14.11.2023.•
34
Sve što postoji i radi za Srpsku naprednu stranku angažovalo je sopstvene kognitivne sposobnosti da bi nam predočilo zbog čega su izbori sudbinski. Zbog čega, u stvari, Srbija ne sme da stane.
INTERVJU Nikola Radojlović pred nastup u Radio kafeu: Ljudi su skloni tome da te stavljaju u fioke
14.11.2023.•
0
Poznati stendap komičar Nikola Radojlović sutra, 15. novembra, dolazi u Radio kafe, a pred nastup za 021.rs kaže da je ovaj specijal blago "crnohumoričniji" od prethodnog.
Kosovo i EU na jednom koloseku
13.11.2023.•
5
Bilo je dovoljno da se raspišu vanredni parlamentarni izbori pa da se Srbija i ovdašnja politička javnost, gotovo preko noći, suoče sa dodatno usloženim, a već postojećim izazovima.
Piše Toma Piketi: Slepe ulice i zamke rasprave o populizmu
11.11.2023.•
0
Nova knjiga Tome Piketije "Sagledati razmere rasizma, pobediti diskriminaciju" objavljena je u izdanju "Akademske knjige".
Kotrljajuća deca: Vodite li klince svuda sa sobom?
08.11.2023.•
2
Koliko vam se puta desilo da vam se dete otkotrlja niz stepenice? Ali iskreno! Da ga dežurni glumci spasavaju a da se vi ne javite da vam se dete otkotrljalo? Meni bar par puta dnevno. Živi smo ljudi.
Gde je bio feminizam kad je pao Zapadni prevoj?
07.11.2023.•
10
Kancelarija za feminizam se nije oglasila oko prava žena u Avganistanu.
Piše Toma Piketi: Identitet svuda, pravda nigde
04.11.2023.•
1
Nova knjiga Tome Piketije "Sagledati razmere rasizma, pobediti diskriminaciju" objavljena je u izdanju "Akademske knjige".
Komentari 9
suminonA
U ovakvoj postavci, mi čitava ideja ima suviše nekako zloslutno-distopijski šmek (Nemačka tridesetih, Kina šezdesetih, S.Koreja).
Марко
Hoću moral
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar