
Vrline i mane - sad ih je, kao, briga
Država je, suočavajući se sa kriznom situacijom u kojoj se nalazi nakon masovnog ubistva u OŠ "Vladislav Ribnikar", odlučila da deca dobiju novi predmet - Vrline i vrednosti kao životni kompas.

Foto: 021.rs
Kako smo uspeli da čujemo, reč je o izbornom predmetu koji bi trebalo da drže pedagozi i psiholozi, a koji je brzinski, nekoliko dana pred početak školske godine i krajnje nespretno saopšten građanima i građankama izjavom iz Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja.
Navikli smo da sve bitne i nebitne odluke u vezi sa svim temama u Srbiji obelodanjuje jedan čovek ili, pak, njegovi izaslanici ili tabloidi. Neretko se donošenje nekih većih odluka prvo testira u javnosti medijskim podmetanjem u tabloidima, pa se vlast nakon "opipavanja pulsa" odluči za jedno ili za drugo. Ova tehnika svaki put deluje - građani imaju potrebu da reaguju na svaku promenu koja utiče na naše živote, što je i dobra stvar.
Problem je kada vi ne možete da utičete na promene oko sebe.
Nesporno je da đaci treba da uče o vrlinama i vrednostima, da nam nedostaje empatije i mira. Ali uvođenje ovog predmeta sve je samo ne pokušaj države da se bori sa svojim problemima i da brine o deci u školama - prvi dokaz za to je činjenica da je ovo izborni predmet koji nema apsolutno nikakav uticaj na školovanje i uspeh u školi. Samim tim ni pedagozi i psiholozi kojima će ova nova obaveza biti nametnuta neće imati ni osećaj da čine nešto što će deca zapravo shvatiti ozbiljno i da će njihovo zalaganje biti cenjeno.
Predmet je od svojih početaka osuđen na marginalu, što je i vid poruke vlasti građanima - može o pravim vrednostima, ali da se ne opterećujemo time.
Upitno je i kakvi su kapaciteti pedagoga i psihologa da se bave novom temom, odnosno da li naše škole uopšte imaju kadar za to. Naime, o nedostatku pedagoga i psihologa govorilo se i nakon masovne pucnjave u beogradskoj školi, kad su isplivala pitanja - ko radi sa decom i u kom obimu? Kako smo došli tu gde smo?
Naposletku, o vrlinama i vrednostima će deca učini u državi u kojoj su vrline i vrednosti, blago rečeno, nezapažene. Treba da očekujemo da deca uče o vrednostima nekog ispravnog sistema, a da pritom žive u sistemu u kojem su na najvišim državnim funkcijama mizogeni ministri, ljudi upleteni u afere lažiranih doktorata, politički portparoli predsednika Srbije i, na čelu, predsednik koji je pokušao da opravda ogromnu količinu marihuane kod istaknutog prvooptuženog za posedovanje plantaže.
Zašto se uvodi predmet posvećen vrlinama i vrednostima, a ne zdravstvenom vaspitanju i higijeni, finansijskoj pismenosti ili nekim drugim temama? Neka od ovih pitanja od juče postavljaju i čitaoci našeg portala, pa dodaju na spisak mogućih predmeta i, recimo, prekopotrebno seksualno obrazovanje, koje nikako da postane bitno.
Odgovor leži u činjenici da smo mi i dalje vrlo tradicionalno društvo koje je najosetljivije na pitanja morala. Istovremeno, kako se svet nesumnjivo menja, tako naše društvo čini sve više mladih koji su udaljeni od tradicionalnosti i imaju određeni stepen liberalnog ili progresivnog pristupa temama od značaja za život (podržavaju LGBTQ+, rodnu ravnopravnost, protiv su nasilja u bilo kom obliku) i time na jedan način kontriraju tradicionalistima.
Zato su diskusije o vrlinama kod nas uvek primarne u odnosu na, na primer, pitanja uređenja države, finansija i korupcije. Naučeni smo da su svi političari "lopovi", mito i korupcija su moralno gotovo legalizovani i niko se više ni ne iznenađuje kad čuje da je određena politička ličnost plagirala rad, zaposlila familiju preko veze, prisvojila javni novac ili iskoristila svoj uticaj na drugi, čak i opasniji način. To su postali neki nepisani principi rada državnog organa i izuzetno je opasno što je tako.
Zato će na našim ulicama uvek biti masovniji protesti zbog moralnih ispada držalaca vlasti, a ne zbog velikih korupcijskih afera.
Nemamo osećaj da su i ova pitanja upravo vrednosno bitna i da treba da se njima bavimo, tražeći odgovornost od onih koji vode našu državu.
Vlasti i odgovara takvo društvo, zatočeno u svojim vrlinama i manama.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Srbiju je neko pozvao i probudio
04.09.2025.•
9
Dok je spavala snom pravednika i sanjala kako će jednog dana da se probudi sva svoja, telefon je zazvonio.
Vučić protiv N1: Spin diktator sa oprobanim taktikama
04.09.2025.•
22
Mesecima unazad u vazduhu lebdi pitanje o budućnosti televizija N1 i Nova S, njihovih portala, te Danasa, Radara i Forbs Srbija.
Nesređeni birački spiskovi - ko bira, a ko broji glasove?
02.09.2025.•
8
Život u Srbiji je poremećen, a postavlja se pitanje da li su izbori realno rešenje koje bi u skorije vreme mogli da vrate normalnost u svakodnevicu.
Piše Siniša Tucić: Istorija pamti - i one koji ćute i oni koji deluju
29.08.2025.•
6
U utorak, 26 avgusta, vozim se sa prijateljem i saborcem Markom Jozićem auto-putem od Niša prema Beogradu.
Osećate li bes?
28.08.2025.•
23
Sećam se razgovora u kojem je jedna žena sa ponosom objašnjavala da svoju decu uči da nikada ne viču, da ne lupaju vratima, da bes nije lep i da pristojan čovek mora da zna da se obuzda.
Evropa se ubrzano naoružava
25.08.2025.•
16
Na Starom kontinentu kao da su zaboravili jeziva iskustva, da se držimo samo novijih vremena, prošlog veka i dva svetska rata.
Dogovor stranačkih kolega
21.08.2025.•
17
Prošlog četvrtka uveče učesnici protesta u Novom Sadu su akumulirani bes iskalili na gradskim prostorijama Srpske napredne stranke i demolirali ih.
Pregovori Trampa i Putina - hoće li biti mira?
18.08.2025.•
4
Tri i po godine je izgledalo da pogibijama i bestijalnosti u Ukrajini nema kraja.
Nacionalno onesvešćen
04.08.2025.•
4
Još od 2018. godine u Srbiji se u više navrata pominjala ideja o uvođenju tzv. nacionalnih udžbenika, tinjajući ispod površine sve dok nije dobila politički ventil.
Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice
28.07.2025.•
64
Vest o tome da postoje naznake dogovora o mogućem uvoza radnika iz Gane za deficitarne poslove u Srbiji izazvao je brojne kritike na ovdašnjoj javnoj sceni.
Piše Siniša Tucić: Dve sobe
21.07.2025.•
6
Minulo je 37 godina, od tog toplog jula 1988. Dobro se sećam kada sam kao desetogodišnjak uleteo u stan sa ulice.
Dekan Ekonomskog fakulteta Čučković: Vrlina je ontička sredina (između krajnosti)
20.07.2025.•
12
Profesor etike i dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici, Aleksandar Čučković, ocenio je u autorskom tekstu da smo "svi mi ovde predugo ćutali, pa nam se dogodilo ovo sa čime se suočavamo".
Ko pije kafu za vreme protesta?
08.07.2025.•
12
U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.
Piše Erik Vijar: Studenti mesecima protestuju, ali Evropu to ne zanima
07.07.2025.•
14
Već sedam meseci u Beogradu se održavaju masovne demonstracije. Za pisca Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade, ova situacija otkriva da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman na sve da bi ostao na vlasti.
Naoružavanje Evrope - dalje od bezbednosti, bliže strepnji
04.07.2025.•
6
Poslednjih šest meseci priča o naoružavanju Evrope dominira političkim prostorom Starog kontinenta.
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
13
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
8
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
26
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
"Sudija koja tuži"
10.06.2025.•
2
Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.
Komentari 9
suminonA
U ovakvoj postavci, mi čitava ideja ima suviše nekako zloslutno-distopijski šmek (Nemačka tridesetih, Kina šezdesetih, S.Koreja).
Марко
Hoću moral
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar