Piše Siniša Tucić: Istorija pamti - i one koji ćute i oni koji deluju
U utorak, 26 avgusta, vozim se sa prijateljem i saborcem Markom Jozićem auto-putem od Niša prema Beogradu.
Foto: 021.rs
Nakon dvodnevnog boravka na skupu Terrestial forum u Vranju u organizaciji Ministarstva prostora, na kojem smo Marko i ja predstavljali Novo kulturno naselje, vraćamo se u Novi Sad. Sabiramo utiske sa dvodnevnog druženja sa prijateljima i saradnicima.
U prijateljskoj atmosferi međusobnog uvažavanja, predstavnici različitih organizacija i inicijativa iz Mađarske, Rumunije, Srbije, Makedonije, sa Kosova, Crne Gore, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, pričali su o problemima sa kojima se suočavaju i pogrešnim politikama vlada u njihovim zemljama.
Svugde problemi korupcije, divlje gradnje, kontrole medijskog prostora i pritisaka kojem su izloženi aktivisti civilnog sektora. Posebnu težinu imaju i događaji u Srbiji u poslednjih 10 meseci.
Vozimo se posmatrajući brda i planine oko auto-puta, koji još nije ograđen bezbednosnim ogradama tako da mogu da posmatram predele istočne Srbije. Sa desne strane suvozačkog mesta kroz prozor gledam vrh Rtnja. A onda mi Marko mi saopštava vest da su studenti izbačeni sa Filozofskog fakulteta. Povratak u realnost za mene je bio poražavajuć. Kordon policije ispred zgrade mog fakulteta.
Režim Aleksandra Vučića, odgovoran za pad nadštrešnice na želežničkoj stanici i pogibiju 16 ljudi, kontinuirano nasrće na građane i konačno nasilno prekida blokadu Filozofskog fakulteta. Dekan sa nekolicinom profesora u ranim jutarnjim časovima upada u zgradu, želeći da "normalizuje" stanje na fakultetu i protivno volji studenata sprovede ispitni rok.
Ako se uzme u obzir da se na Filozofskom fakultetu nalaze gotovo sve katedre u okviru studija društvenih nauka, jezika i lingvistike, proučavanja književnosti, može se slobodno reći da je u utorak, u ranim jutarnjim časovima, izvršen udar na jednu od najvažnijih obrazovnih institucija u Novom Sadu.
U toj zgradi školuju se budući profesori koji će vaspitavati i podučavati decu i mlade od vrtića do visokih škola i fakulteta. Psiholozi koji će raditi u školama, bolnicama, firmama, ustanovama socijalne zaštite. Sociolozi koji će proučavati društvo u kojem svi mi živimo i uticati na njegov razvoj. Budući novinari i stručnjaci u oblasti medija. Prevodioci, kulturolozi, pedagozi, lingvisti. Gotovo sve što utiče na našu svakodnevnicu, od televizije do prevedene knjige sa nekog od stranih jezika koji ima svoju katedru u Novom Sadu, vezano je za Filozofski fakultet.
Razmišljaljući o Filozofskom fakultetu, ne mogu da se ne vratim u period studentskih dana, s kraja devedesetih i početka dvehiljaditih. U Filozofski fakultet uvek su moglo ulaziti slobodno - i u vreme bombardovanja i najgorih godina represije Miloševićevog režima. Bez ikakvog straha, dolazili su ljudi različitih političkih opredeljenja, držali, predavanja, seminare, radionice… Bilo je tu i neželjenih incidenata, prekida tribina, sukoba, ali nikada, do vladavine režima Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, nije dovođena u pitanje sloboda govora i autonomija Univerziteta.
Ono što mogu slobodno da napišem, Filozofski fakultet i uopšte novosadski Univerzitet je veoma bitan za celokupni aktivizam za prava osoba sa invaliditetom u Novom Sadu. Sećam se svih tih sastanaka, dogovora, okupljanja nas studenata koji smo želeli da unapredimo svoj položaj. Tu bih posebno istakao Milicu Mimu Ružičić Novković, koja je kao studenkinja Srpskog jezika i književnosti, uz podršku svojih profesorica Svenke Savić i Vere Vasić, pokrenula prva istraživanja u oblasti jezika. Sve to je rezultiralo izdavanjem prvog i do sada jedinog Rečnika invalidnosti na srpko-hrvatskom govornom području.
U okviru tadašnjeg novosadskog Univerziteta po prvi put se promovišu i implemetiraju ideje o pristupačnosti, obrazovanju za sve, personalnoj asistenciji, cross disability princip... I sve se to događalo u period od 2000. do 2010. godine, kada su u NSUSI (Novosadskog udruženja studenata sa invaliditetom) bili već pomenuta Mima Ružičić Novković, Miodrag Počuč, Marko Mirković, Milesa Milinković...
Danas mnogi koji konstatuju da je Novi Sad jedan od najpristupačnijih gradova u regionu i da ima sistem personalne asistencije na najvišem nivou (koji naravno treba još poboljšati), ali ne znaju ili prećutkuju činjenicu da za to nisu zaslužne sadašnje strukture u gradu, nego da je to rezultat dugogodišnjeg aktivizma u okviru invalidskog pokreta koji je smernice postavio u jednom drugačijem i demokratičnijem političkom ambijentu, kada nije bilo policijskih kordona na ulicama.
Dobro se sećam ranih dvehiljaditih, kada je tadašnja rektorka Fuada Stanković, gotovo svakodnevno komunicirala sa članovima NSUSI-a, dolazila u našu kancelariju i pružala podršku svakom studentu na fakultetu sa i bez invaliditeta. Za razliku od današnjeg rektora koji se krije i dekana koji pozivaju kordone policije da ih štite od studenata.
Ključni momenat u mom aktivizmu je upoznavanje i međusobna prepiska sa našim Novosađaninom, doktorandom na studijama onemogućenosti u Lidsu, Radošem Keravicom, koji mi je otvorio čitavo polje znanja o britanskom pokretu za prava osoba sa invaliditetom.
Britanski pristup se pre svega zasniva na strukturalnoj analizi isključenosti osoba sa invaliditetom. Drugačije rečeno, poboljšanje položaja osoba sa invaliditetom znači i promene u celom društvu. U skladu sa tim, moj način delovanja i kao aktiviste za prava osoba sa invaliditetom, i aktiviste Novog kulturnog naselja je promena društvenih struktura moći. Već godinama, svojim kontinuiranim radom u zajednici sa komšijama, aktivisti NKN-a stvorili su autentičnu "grass root" inicijativu koja je savremenu kulturu i umetnost dovela na Naselje.
Promene koje neminovno dolaze, moraju dovesti do istinske demokratizacije društva u kojem će svako od nas moći da doprinese opštem dobru. Mi svi moramo vratiti poverenje u dijalog i naučiti da slušamo jedni druge, da probleme ne bismo rešavali pirotehničkim sredstvima, udarcima, pendrecima i golom silom koju produkuje naprednjački režim.
Istorija pamti. I one koji ćute i one koji deluju i grade, iniciraju i izlažu se. A naročito pamti one koji u teškim vremenima biraju stranu zla i beščašća.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Ogled(anje): (Ne)sportska priča
19.01.2026.•
0
Sport klub. Više od jedne decenije bio je ultimativno najbolji specijalizovani sportski televizijski brend u Regionu. Možda i u vasceloj Evropi.
Ogled(anje): Prvi sneg i "spuštene pantalone" komunalaca
13.01.2026.•
19
Od kada sam u novinarstvu - to je bezobrazno mnogo decenija - postoje figure koje žurnalisti, iz generacije u generaciju, žestoko rabe. Bez obzira što iste podsećaju na izlizane blokeje na đonovima ishabanih cokula.
Mister Dolar
12.01.2026.•
6
Uskoro će, 20. januara, godinu dana od kako je Donald Tramp stupio na tron najmoćnije države na svetu.
Novogodišnja otmica na američki način
05.01.2026.•
6
Decenijama unazad svet na lep i pomalo raskalašan način provodi novogodišnju noć.
Demografija i politika: Kad broj ljudi počne naglo da opada
05.01.2026.•
8
Unazad pola veka pravi je bum na planeti. Broj ljudi se za pola veka udvostručio, sa četiri na osam milijardi.
Nezgodna pitanja
02.01.2026.•
3
Došao je ovaj moj osmogodišnjak jednog decembarskog dana iz škole i pitao: "Mama, a šta su to deca bez roditeljskog staranja?"
INTERVJU Kokan Mladenović: Zašto smo mi magarci?
22.12.2025.•
9
Predstava "Zašto magarci stoje na promaji?", po tekstovima Danila Harmsa, a u režiji Kokana Mladenovića, premijerno je izvedena u Novosadskom pozorištu.
Autoimuna bolest
19.12.2025.•
2
Rodoljub Šabić piše o korupciji, novoj eliti i "autoimunom oboljenju".
Zauvek izmenjena slika starog jezgra Novog Sada
13.12.2025.•
2
Centar Novog Sada je devastiran do neprepoznatljivosti. Glavna vizura od spomenika Svetozara Miletića do Kompleksa Banovine više ne postoji.
Mangupi u Nemanjinoj
12.12.2025.•
1
Sve autokrate i diktatori u Srbiji su benevolentne dobrice koji rade na polzu naroda, ali ne mogu oni da isprate sve što rade mangupi oko njih, pa ako nešto ne valja, nemojte im zameriti.
I služba REM-a u službi "blokadera"?
05.12.2025.•
0
Rodoljub Šabiće piše o tome da li je i služba REM-a prešla na stranu "blokadera".
Socijalno odgovorni i razvojni tekst kojim ne upravljaju stranci
28.11.2025.•
1
Znate li kakav je budžet? Bilo koji i za bilo koju godinu – opštinski, gradski, pokrajinski, republički, ko god da je ministar, iz koje god stranke (kažu legende da je bilo drugih stranaka pre SNS-a).
Lustracija u Srbiji - istorija i perspektiva
21.11.2025.•
4
Dubina političke, društvene i moralne krize u Srbiji, uz nesumnjivu poljuljanost naprednjačkog režima koja sve više liči na njegovo odumiranje, mnoge podstiču na razmišljanje o Srbiji posle Vučića.
Možemo li bolje?
11.11.2025.•
9
Ugazila sam sasvim slučajno u kanal TV Pink i videla kako nam se sa velikog ekrana drži lekcija o empatiji.
"Zakon" za rušenje Generalštaba i pravnog poretka
07.11.2025.•
14
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbije piše o slučaju Generalštaba i o tome kako naprednjaci "zakonom" urušavaju pravni poredak.
INTERVJU Milan Tripković: Ljudi više nisu u stanju da svare laži
20.10.2025.•
8
Novosadska knjižara Bulevar Books ovog će novembra obeležiti 14 godina rada, a paralelnom sa tim, jednom od osnivača Milanu Tripkoviću biće objavljen novi roman.
Kohan: U Mađarskoj tabloidi više ne prolaze, na vladinim konferencijama za medije nema naručenih pitanja
17.10.2025.•
3
Novinar mađarskog provladinog "Mandinera" Maćaš Kohan (Matyas Kohan) ocenio je u izjavi za UNS da model tabloidnih medija u Mađarskoj više ne funkcioniše.
Komentari 6
Zoran
Za
Đak života
Kad će narod da shvati da dok kod učestvuje u cirkusu zvanom politika, političari i izbori i dok god je deo tog sistema, on posredno daje pristanak da i dalje želi taj sistem. Sistem koji ga bukvalno jede i proždire, duhovno i materijalno. Kako nije jasno da je rešenje totalno povlačenje, neučestvovanje i ne pridavanje značaja tom sistemu i stvaranje paralelnog sistem, i onog sistema koji je humaniji i okrenut čovjeku. Na taj način će se stari postepeno uz svo upiranje da ostane važan urušiti sam od sebe. Ali ne narod i dalje želi taj sistem, samo hoće još jedne izbore u nizu, i nove upravnike logora protiv kojih će za deset petnest godina da radi isto ovo što radi i protiv današnjih vlastodržaca.
Ali za stvaranje takvog sistema je potreban odgovoran pojedinac i masa takvih koji će biti spremni i na određene žrtve, tu ne mislim na ljudske žrtve, nego određena odustajanja od nekih materijalnih stvari. A pitanje je zrelosti i svesnosti pojedinca i društva za jedan takav iskorak. Međutim, samo takav iskorak može doneti ono što svi ovi ljudi istinski žele i očekuju od ovog nakradbog zverskog sistema. A to ovaj sistem nikada ne može da pruži jer po svojoj prirodi nije takav.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar