
Neumoljivi ispit istine
Nedavno je objavljena knjiga "Ko je bio Ivo Andrić" u izdanju "Akademske knjige".
Knjiga Ko je bio Ivo Andrić predstavlja izbor autentičnih sećanja na Ivu Andrića iz ugla njegovih savremenika – školskih drugova, prijatelja, pisaca, diplomata, suseda, rođaka, političara, poznanika.
Uz dozvolu "Akademske knjige", 021.rs vam donosi jedno od sećanja slikarke Leposave Pavlović.
Neumoljivi ispit istine
Svi uvek zapažaju u Andriću neko stalno suprotstavljanje, prožimanje i dopunjavanje između njegovog spoljašnjeg i unutrašnjeg bića. On jeste bio zakopčan za spoljni svet, umeo je da ćuti kao niko; to je tačno, ali istovremeno bio je više no osetljiv čovek. Ta velika njegova osetljivost, uvek prisutna, nije dozvoljavala, bar meni, da ikada nazrem ma kakvu masku na njegovom licu.
Jednoga dana sam mu, na zvono, otvorila vrata i rekla da je jedan naš zajednički poznanik iznenada došao i da je u sobi sa mojim roditeljima. "Nemojte im kazati da sam to ja zvonio, doći ću drugi put, dogovorićemo se telefonom. Vi znate da kad dođem kod njih, u koje imam potpuno poverenje, volim da sam sâm sa njima, da mogu da se opustim, da iskažem sve što mi na um padne, bez bojazni da će neko prepričavanjem onoga što sam rekao, makar to bilo i nehotice, izvrnuti moju mi- sao. Kada biste znali samo koliko me to odmara, kako odjed- nom slobodno dišem, i kako, i sutradan čak, mogu mirnije da radim!"
Andrić nije podnosio, i to je sam uvek otvoreno kazivao, da mu iko rovari po duši. "Pisac je sav u svome delu", često je ponavljao, "svako će ga u tom delu naći ukoliko bude umeo da ga pročita." Kad bi ljudi preterivali sa mogućim i nemogućim pitanjima, umeo je i da im odvrati: "Odbacite sve ono što su razni kritičari o meni pisali, pa ono što ostane, to sam ja."
Bio je ljut na kritičare koji su ga odmah posle Drugog svetskog rata vrednovali kao prevashodno lirskog pesnika. Pa i tu njegovu ljutnju su kritičari pogrešno shvatali. Nikada se on nije odricao svojih pesama. Naprotiv, one su mu bile prisne, ali isuviše prisne da bi ih za života štampao. A pisao ih je takoreći sve do smrti. Nesporazum između Andrića i njegovih kritičara bio je u tome što su mladi, u to doba, pojmu "lirizam" davali jedan posve drugi smisao no što je do tada imao.
Jednoga dana, pod nemačkom okupacijom, doneo mi je sve do tada napisane svoje pesme, i one najranije, rođene u samici, napisane u tamnici, sa molbom da ih prepišem, kako bi ih bilo još negde, ukoliko u bezumnom ratnom haosu kod njega nestanu. Imam ih i danas, ispisane najsitnijim slovima na majušnim hartijicama kako bi što manje padale u oči i što manje mesta zauzimale. Za vreme rata se sve moralo kriti.
Jednog Velikog petka, ne mogu da se setim koje godine, ali svakako posle Drugog svetskog rata, Andrić, koji je voleo da pešači, prateći me do male topčiderske crkve, gde sam imala običaj da idem na celivanje, odjednom mi reče: "Ne razumem današnje ljude iz ove naše zemlje koji ni na Veliki petak ne uzmu nešto o Hristu da pročitaju – o Hristu, tom vrhunskom misliocu koji nam je dat, najveći poklon koji smo ikada dobili, a koga bi više no ikada, baš danas trebalo da proučimo."
Andriću su pesme bile kao neka vrsta duhovnog dnevnika preko kojeg je on Svevišnjem poveravao sve svoje nemire. U tim njegovim, može se slobodno reći, ispovestima, nema ničeg zatajenog. U njima Andrić u potpunosti razotkriva svoju dušu i sve ono čega javno u razgovorima, sa drugima, nije hteo da se dotiče.
Pri kraju, setimo se još dveju Andrićevih rečenica, možda najčešće pominjanih. Jedne davnašnje: "Pod neumoljivi ispit istine trebalo bi staviti sve, ne samo pričanje, nego sve ostalo što se smatra stvarnim i istinitim, a nije ni jedno ni drugo." I druge, kasnije: "Šta će nam ovaj život ako mu jedna sveta istina ne daje snagu i lepotu?"
Knjiga "Ko je bio Ivo Andrić" predstavlja izbor autentičnih sećanja na Ivu Andrića koji je priredila Žaneta Đukić Perišić.
Kompleksnost Andrićeve privatne i profesionalne ličnosti u memoarskim zapisima svedokâ i sudeonikâ epohe osvetljena je iz različitih uglova: kroz nepoznate i slikovite detalje iz istorije Andrićevog života, ocrtavaju se obrisi njegovog lika, koji čitaocima nekada može biti jasan, očigledan, predvidiv i očekivan, ponekad neuhvatljiv, nedosledan ili iznenađujuć, katkad zamaskiran, u svakom slučaju – provokativan.
Više o knjizi pogledajte na sajtu "Akademske knjige".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
7
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
25
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
"Sudija koja tuži"
10.06.2025.•
2
Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.
Majne ćazzi, ko je naci?
06.06.2025.•
31
Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.
Kraj rata (ni)je blizu
04.06.2025.•
1
Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.
Imate li kutiju?
30.05.2025.•
13
Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.
Afera Fajzergejt: Opšti sud EU protiv Ursule fon der Lajen
21.05.2025.•
1
Priča o poslu od 35 milijardi evra, Ursuli fon der Lajen, direktoru "Fajzera" i novinarskoj upornosti.
Vrhunac nebitnosti Evrovizije
19.05.2025.•
5
Evrovizijska nedelja je za nama. Mnogi bi rekli nikad dosadnija, ali ponajviše nikad besmislenija.
Slučaj novosadskih aktivista: Skaredan sudski postupak
15.05.2025.•
2
Pošteno suđenje podrazumeva da dokazi moraju da ispunjavaju dva uslova.
Uloga strica Alberta u rušenju nedemokratskih režima
08.05.2025.•
2
Stric Albert u "Mućkama" je svoje, najčešće izmišljene priče, koje Del i Rodni nisu želeli da slušaju, počinjao sa "During the war…".
Sto kila krivice
08.05.2025.•
4
Sedele smo nedavno nas tri, drugarice, onako dugo, ispijajući litre kafe i dangubeći najjače.
Da li su izbori izlaz iz političke krize?
06.05.2025.•
16
Već pola godine u Srbiji traju masovni protesti. Bune se dominantno mladi, studenti i srednjoškolci.
Tužilaštvo i sud pod nadstrešnicom
01.05.2025.•
3
Sudija Apelacionog suda u Novom Sadu u penziji Savo Đurđić iznosi svoja zapažanja o dosadašnjem postupku u vezi sa padom nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Srećan 1. maj, Pravdo
01.05.2025.•
3
Drage kolege, zaposleni u pravosudnim institucijama, srećan nam Prvi maj.
Izložbe u Novom Sadu kao poziv na promišljanje
01.05.2025.•
1
Ljubitelji umetnosti u Novom Sadu ovih majskih dana imaju jedinstvenu priliku da se upoznaju sa radovima stvaralaca koji se razlikuju od onoga u šta su posetioci decenijama zadivljeno upirali pogled.
Sistemski mikrodozing
25.04.2025.•
4
U vodi iz gradskog vodovoda ponovo su pronađeni crvi. Zvaničan odgovor nadležnih institucija bio je: sve je u redu, nisu opasni, ima ih u malom broju, ne brinite.
REM, RTS i preduslov demokratije u Srbiji
22.04.2025.•
1
Savet REM bira Upravne odbore javnih medijskih servisa.
Svi ti klimači glavom
21.04.2025.•
3
Narod ovde ne traži vođu zato što je slab, nego zato što je tako naučen.
Sedite malo, odmorite
14.04.2025.•
7
Ne umem da sedim. Bukvalno. Ako nemam telefon u ruci, daljinski u vidokrugu i nešto da "skeniram" pogledom (najčešće spisak obaveza koje neću obaviti), ustajem.
Srbija odumire
12.04.2025.•
30
Poslednjih godina često čujemo kako u mnogim fabrikama nema dovoljno radnika, a ni ponovna raspisivanja konkursa ne rezultiraju popunom radnih mesta.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar