Zašto bi Visoki savet sudstva trebalo da otvori svoj rad za javnost?
U stručnoj javnosti koja prati reformu pravosuđa ovih dana jedna od važnijih tema je da li će Visoki savet sudstva otvoriti svoj rad za javnost, uvođenjem video prenosa svojih sednica.
Organizacija Partneri Srbija objavila je i istraživanje koje pokazuje da su sudovi i tužilaštva u Srbiji nedovoljno transparentni.
Nažalost, pravosudna reforma i usvajanje novih pravosudnih zakona nisu imali značajan efekat na unapređenje transparentnosti pravosudnih institucija, jer se novim zakonima samo načelno predviđa javnost u radu pravosudnih organa. Propuštena je prilika da se u zakonima koji uređuju rad sudova i tužilaštava propišu konkretne obaveze u pogledu proaktivnog objavljivanja informacijama o radu ovih institucija.
Takođe, zakoni nisu uredili obaveze u pogledu javnosti u radu Visokog saveta sudstva (VSS) i Visokog saveta tužilaštva (VST), institucija koje će u daljoj reformi pravosuđa oblikovati rad svih drugih pravosudnih institucija.
Zbog toga, u praksi je već došlo do toga da ove dve institucije, iako istog ranga, propišu različite mere za ostvarivanje javnosti u svom radu. U novom Poslovniku o radu Visokog saveta tužilaštva propisana je odredba o video prenosu sednica, dok izmenjeni Poslovnik o radu Visokog saveta sudstva ne predviđa uvođenje istih ili sličnih mera pomoću kojih bi javnost lakše mogla da se informiše o radu Visokog saveta sudstva. Da li pod pritiskom stručne javnosti ili međunarodnih institucija, Visoki savet sudstva je odlučio da ipak krene u izradu potpuno novog Poslovnika.
Sada je na članovima Saveta da odluče kako će da urede i pitanje transparentnosti u svom radu. Zvaničnih informacija o ovom procesu nema. Nezvanično, ne misle svi članovi VSS da su video sednice dobra ideja, jer otvaraju prostor za zloupotrebe i tabloidizaciju rada Saveta.
Civilni sektor i strukovna javnost apeluju na VSS da kao obavezu predvidi video prenos sednica, te da oba Saveta treba da imaju iste standarde u pogledu javnosti sednica i proaktivne transparentnosti. Brojni su razlozi zašto rad oba saveta treba da bude transparentan. Saveti biraju sudije i tužioce, odlučuju o prestanku njihovog rada, VSS bira predsednika Vrhovnog suda i predsednike ostalih sudova, sprovode disciplinske postupke, predlažu budžete za rad pravosuđa, itd.
Pravosudna reforma imala je za cilj unapređenje nezavisnosti pravosuđa, zakoni su doneti, nisu ni najbolji ni najgori, a nosioci dalje reforme upravo su ovi saveti. U svetlu toga nisu samo mediji i civilno društvo zainteresovani za rad ovih saveta, već pre svega njihove kolege sudije i tužioci o čijim sudbinama se radi.
Do sada su sednice VSS bile javne u smislu da je član 11. Poslovnika o radu Visokog saveta sudstva predviđao mogućnost fizičkom prisustvovanju sednicama zainteresovanim licima i predstavnicima sredstava javnog informisanja do broja raspoloživih mesta u prostoriji Visokog saveta sudstva, a prema redosledu prijavljivanja. Video prenos sednica VSS omogućio bi svima da na jednostavan način, pod jednakim uslovima prate rad ovih saveta, bez da moraju da dolaze u Beograd i prolaze kroz proceduru odobrenja prisustva.
Nova ovlašćenja koja su saveti dobili treba da idu pod ruku sa većim stepenom transparentnosti u njihovom radu. Takođe, VST i VSS do juna 2024. godine treba da donesu niz podzakonskih akata koji će uređivati detaljnije rad pravosudnih organa. Važno je naglasiti, da će se preispitivanje rada VSS i postupaka svakog člana saveta dešavati bez obzira da li VSS odluči da uvede video snimanje svojih sednica. Zato i treba da bude u interesu svakog člana ova dva saveta da video snimci sednica budu javno dostupni.
Teret reforme pravosuđa je sada na ovim institucijama, stoga one moraju biti otvorene i više nego ikad podležu preispitivanju od strane javnosti i svojih kolega. Na kraju, ovo je i pitanje ličnog integriteta i odgovornosti svakog člana saveta.
Više o stanju transparentnosti pravosudnih organa možete pročitati u publikaciji Partnera Srbija "Analiza stanja transparentnosti i otvorenosti pravosudnih organa", koja je dostupna na sajtu organizacije.
Kristina Kalajdžić je istraživačica u organizaciji Partneri Srbija
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Zašto Amerika ratuje?
01.04.2026.•
11
Rat SAD i Izraela protiv Irana svakim danom se sve više intenzivira, žrtve na obe strane su sve brojnije, razaranja surovija.
Umetnik je prisutan
30.03.2026.•
29
Prvi čovek Novog Sada nedavno je inicirao ukidanje dozvole Akademiji umetnosti da se dva prostora u gradskom vlasništvu nadalje koriste za potrebe važne visokoškolske institucije.
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Mizoginija bez galame: Zašto broj žena u politici ne znači i ravnopravnost
08.03.2026.•
1
Kad god se povede razgovor o položaju žena u politici u Srbiji, gotovo po pravilu se iznose brojevi.
Šta će odabrati Evropa: Čipove, tenkove ili čipove za tenkove?
03.03.2026.•
4
Opasno se zakuvalo širom globusa, gotovo da nema regije bez žarišne tačke odakle se lokalna netrpeljivost očas može razbuktati do ratnog požara svetskih razmera.
Ogled(anje): Televizija nekad i sad
03.03.2026.•
1
Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.
Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa
24.02.2026.•
7
Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?
Piše Janis Varufakis: Recept za fašizam
20.02.2026.•
7
Zamislite da su fašisti, za koje smo verovali da smo ih polovinom 20. veka zauvek porazili, u nekom tajnom sefu, kao zaveštanje svojim duhovnim potomcima, ostavili recept kako da se fašizam ponovo učini velikim.
Piše Dimitrije Vojnov: Šta nam hapšenje u Crnoj Gori govori o SNS vlasti?
19.02.2026.•
8
Hapšenje Vesne Bratić može biti velika pouka za nas koji smo protiv Aleksandra Vučića.
Izbori u Mađarskoj: Orban protiv Mađara
17.02.2026.•
31
Manje od dva meseca preostalo je do 12. aprila i parlamentarnih izbora u Mađarskoj.
Ogled(anje): Godina pre dolaska naprednjaka na vlast
17.02.2026.•
9
Momčilo Bajagać je u stihu svoje pesme tvrdio kako "godine prolaze nervoznim korakom".
Ogled(anje): Kako se guši sloboda
10.02.2026.•
2
Kasno proleće 2000. proticalo je znaku kulminacije represije diktatorskog režima Slobodana Miloševića nad nezavisnim i profesionalnim medijima u tadašnjoj Jugoslaviji.
Uređivanje pravosuđa
06.02.2026.•
5
Predsednik Republike je potpisao ukaze kojima je proglašena grupa zakona o izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa.
Ogled(anje): Veština razgovora
03.02.2026.•
0
Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar