Pobuna evropskih seljaka - strah od skupe hrane
Već nedeljama po najvećim evropskim gradovima odvijaju se protesti seljaka, najžešći su upravo u najvažnijim prestonicama - Parizu, Berlinu i Briselu.
Paori traktorima zaposedaju centralne trgove i ključne raskrsnice ozbiljno ograničavajući redovan život u metropolama. Najimpresivniji je bio performans francuskih poljoprivrednika prilikom posete spomeniku Neznanom junaku u glavnom gradu.
Poenta je u ostavljenoj slami kao sećanju na paore koji su se ubili usled nagomilanih dugova i otežanih uslova bavljenja agrarom.
Smrad na sve strane
Vlasti su maksimalno suzdržane u pokušajima da paore vrate na njivu i uspostave uobičajene uslove za saobraćaj. Milicija nije oštrije intervenisala čak ni kada su seljaci izvrtali stajsko đubrivo, izmet, ispred ulaza važnih državnih institucija, odakle se smrad širio na sve strane.
Vlade Nemačke i Francuske, a demonstracije su najintezivnije baš u najvećim unijskim državama, ubrzo su umanjile ili ukinule nekoliko taksi na goriva, te namete kojima je država opterećivala proizvodnju đubriva i zaštitnih sredstava.
Mada je život u celoj Evropi znatno poskupeo nakon početka rata u Ukrajini, nije se očekivao toliko snažan i dug revolt. Unija je poznata upravo po visokom subvencionisanju poljoprivrede, pa se, pogotovo posmatračima izvan Unije, činilo da su seljaci relativno zadovoljan sloj stanovništva.
Podsećanje na događaje od pre skoro pola veka, kada su Evropljani u mora bacali nagomilane stogove mleka u prahu i maslaca, pokazuje da su u Briselu decenijama uspevali da rešavaju pitanje poljoprivrede i hrane. Relativno jeftina hrana po evropskim gradovima dodatno je stvarala, ispostavilo se varljiv, utisak o rešenom pitanju agrara na Starom kontinentu.
Zeleni zahtevi
Ovoga puta uzroci seljačke pobune su dublji i, izgleda, ne samo poljoprivredni, pogotovo ako se na ovu delatnost gleda ustaljeno, pomalo starinski. Reč je o "zelenoj agendi", planskoj orijentaciji koja se unazad dvadesetak godina sve uočljivije zapaža u evrounijskoj politici.
Tri "zelena" zahteva su direktniji povod za paorske proteste. Reč je o stavu Evropske komisije da se do 2040. godine upotreba pesticida drastično redukuje, bezmalo sto odsto zabrani. Tu je i stav da Unija do 2050. bude karbonski neutralna, potom da seljaci deo zemljišta ostave nezasejanim kako bi se "odmorilo". Poslednjim zahtevom se seljak obavezuje da vodi računa o očuvanju biodiverziteta.
Da nevolja bude veća, sve je započeto u vreme kada je energija usled rata na istoku kontinenta bila izrazito skupa. Sve ove novine žestoko opterećuju poslovanje seljaka i jasno mu je da više neće moći proizvoditi realitivno jeftinu, a kvalitetnu hranu. U poljoprivredi se troši mnogo goriva, a u proizvodnji veštačkog đubriva skupe energije.
Bez direktne koristi
Koliko su u Briselu baš zapeli za što bržom realizacijom "zelene agende" govore i sporazumi sa Kenijom i nekoliko latinoameričkih zemalja o bescarinskoj trgovini sa Evropskom unijom. Cilj je da laki metal litijum, neophodan za nagli razvoj industrije elektromobila i autodelova, pristiže iz ovih država. To je industrijski korak na kome Brisel zasniva nov ekonomski iskorak.
Problem je što agrar, bar u prvom periodu, nema veću direktnu korist od obnovljivih izvora energije. Aktuelne i baterije koje su u planu, na kraći rok su suviše slabe za snažne agrarne mašine koje će se još dosta dugo koristiti fosilnim gorivima. Proizilazi da seljaci već plaćaju velik teret prelaska na obnovljive izvore, a da sami nemaju neku veću korist.
Skupa i energija
Tok događaja je osvestio seljake, postalo im je jasno da će hrana biti znatno skuplja nego što je bila poslednje decenije. Jednostavno, jeftinije ne može da se proizvede jer su propisi koje nameću politika, ali i klimatske promene, izuzetno zahtevni.
Paori shvataju i da će energija duže vreme biti skupa, osetno iznad cene na koju je naštelovana evropska (poljo)privreda višedecenijskim oslanjanjem na gas, naftu, ugalj i ostale energente nabavljane u Rusiji. Biće to dodatni pritisak na uvećanje seljačkih proizvodnih troškova.
U novim uslovima cena hrane teško da može ostati povoljna za najšire slojeve stanovništva. Uplašeni širinom, žestinom i dugim trajanjem protesta, u Briselu su odlučili da učine par ustupaka. Iz programa da se do 2040. godine pređe na poslovanje po kanonima "zelene agende" izostavljena je poljoprivreda, dok je za godinu dana odložen početak seljačke obaveze da deo poseda ostavi nezasejanim kako bi "odmarao zemljišta".
Bankari podržali seljake
Mada su protesti poslednjih danja nešto ređi i dalje traju, dok javnost tradicionalno podržava paore. Podrška seljaštvu je došla i odakle su je najmanje očekivali - iz sveta novca. Belgijski bankari, dobro upućeni u problematiku, javno su obelodanili da implementacija novih pravila znači ne samo poskupljenje hrane, već i pad standarda.
Procenjuje se da će pad biti veći upravo za najsiromašnije. Onaj ko je sirotan ubuduće če biti pravi golja. Bankari jasno od političara zahtevaju da ne uljuljkuju javnost bajkama, već da predoče i drugu stanu prelaska na nov način rada i ponašanja - izrazita poskupjenja i vidljiv pad standarda.
Od bankara se, kakvog li iznenađenja, čulo da aktuelni protesti, mada su u njima dominatni nosioci paori, nisu samo poljoprivredni. Naprotiv, promene usled preorijentacije po taktovima EU će se događati u mnogim sferama žvota, a dovešće do većeg pada životnog standarda, posebno kod građana prosečnog ili nižeg imovnog stanja.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Šta je bio razlog posete?
10.08.2026.•
4
Kratka poseta ukrajinskog predsednika Beogradu se završila, a da nismo čuli pravi razlog prvog dolaska ratnog ukrajinskog predsednika u srpsku prestonicu.
Suša u Srbiji: Opomena za sva vremena
01.08.2026.•
34
Pogodila nas je žestoka suša, kakva se ne pamti.
Uvozimo mašine, izvozimo pamet, a budućnost kupujemo sićom iz "tajnih fondova"
27.07.2026.•
10
Zašto uvozimo mašine, a izvozimo pamet, dok nam akademska elita glasa u mraku, a budućnost se kupuje za sitniš iz "tajnih fondova"?
Put ka EU: Biće boljih vremena
17.06.2026.•
12
Prošao je samit u Tivtu, predstavnici Evropske unije su izložili zemljama "Zapadnog Balkana" šta treba da urade ukoliko žele članstvo u najlukrativnijem društvu.
Zatvoreno otvaranje Svetskog prvenstva
17.06.2026.•
0
Pa, možemo reći da smo imali sreće da je Svetsko otvoreno u Meksiku, a ne u Americi.
Svetsko, a ko da je naše
09.06.2026.•
1
Napomenuh u jednom od prethodnih tekstova da će fuca biti krš na Svetskom, a verujem da to treba mal'ko objasniti. Nije to moje mišljenje, to je naučna činjenica.
O, kakva svinjarija: Ekonomski pogled na Svetsko prvenstvo
05.06.2026.•
4
Očekivanja i razočaranja se dešavaju, nije to nešto novo, nekada jeste strašno, ali nije retko.
Reč-dve o Svetskom prvenstvu i premudrom Đaniju
03.06.2026.•
9
Za one koje mrzi da čitaju evo ukratko: Blago onima koji nemaju para da idu na Svetsko ove godine.
Pruga Beograd-Bar: Kako smo proputovali
28.05.2026.•
10
Na današnji dan pre tačno pola veka otvorena je pruga Beograd-Bar. Jedan od najvećih jugoslovenskih projekata.
Piše Siniša Tucić: U odbranu Nevene Jevtić
20.05.2026.•
7
Poseban trenutak u mom intelektualnom stasavanju, dogodio se negde polovinom dvehiljaditih kada sam se upoznao sa zanimljivim ljudima u okviru Kluba studenata filozofije "Gerusija" koji je kasnije prerastao u kolektiv.
Veran Matić: Umesto pravde - novi pucnji u Slavka Ćuruviju
18.05.2026.•
2
Iako je na Uskrs 1999. godine, za vreme bombardovanja, streljan od strane Službe zadužene za zaštitu bezbednosti i do danas nerešeno ubistvo Slavka Ćuruvije jednako bolno traži odgovore na niz pitanja.
Ruže su procvetale
11.04.2026.•
7
Izmučeno, ali časno srce čoveka rođeno u Titogradu prestalo je da kuca 8. aprila.
Zašto Amerika ratuje?
01.04.2026.•
11
Rat SAD i Izraela protiv Irana svakim danom se sve više intenzivira, žrtve na obe strane su sve brojnije, razaranja surovija.
Umetnik je prisutan
30.03.2026.•
29
Prvi čovek Novog Sada nedavno je inicirao ukidanje dozvole Akademiji umetnosti da se dva prostora u gradskom vlasništvu nadalje koriste za potrebe važne visokoškolske institucije.
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Komentari 6
Eon
Anonimus
pawlle
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar