
Muke sa vodom: I za slanu ima rešenja
Tokom pakleno toplog leta kakvo se ne pamti, mnogi srpski gradovi su se itekako mučili sa vodom, posebno sa vodom za piće.

Foto: 021.rs
Bilo je i nestašica, prodaja flaširane vode je gotovo udvostručena u odnosu na uobičajeni letnji promet, a pojedini kvartovi su ostajali bez najpotrebnije tečnosti i po 24 časa.
Nije bilo lako izdržati oslanjajući se samo na prethodno uskladištenu vodu. Ali, svi koji su letos trpeli zbog poteškoća u snabdevanju vodom, mogu da se upitaju kako je onima kojima je manjak vode ustaljen, deo prirodnog ambijenta.
Žedno dve milijarde ljudi
Iznenađujuće je da, zapravo, oko dve milijarde ljudi, četvrtina svetskog stanovništva, izrazito kuburi sa vodom, odnosno troši oko 80 odsto raspoložive količine. Mada je 70 odsto zemljine površine pokriveno vodom, samo 2,5 odsto je slatkovodno, a voda pogodna za piće čini tek 0,8 odsto ukupne vodene mase. Pri tome je i regionalno veoma neravnomerno raspoređena, pa su pojedina područja, prvenstveno Bliski istok i Afrika, izrazito bezvodna.
Kako bi došli do tečnosti bez koje se ne može živeti, ljudi u bezvodnim predelima služe se brojnim dosetkama i primerenim veštinama. Skuplja se kišnica, zasejavaju se oblaci, delovi ledenih bregova se usmeravaju u južne, toplije predele kako bi se otapanjem preobrazili u toliko potrebnu tečnost, a nije retka ni reciklaža otpadne vode.
Ipak, sve ove tehnologije mogu poslužiti samo kao privremeno, odnosno dopunsko rešenje. Manje je poznato da je ljudima u regionima sa izraženim nedostatkom vode glavni oslonac desalinizacija, prerađivanje slane morske vode.
Skupo, ali druge nema
Na primer, ne tako davno Kipar je bio često odredište putnika iz Srbije. Retko ko je primetio da je na najjužnijem mediteranskom ostrvu čak 85 odsto vode za piće dobijeno preradom morske vode, dok četiri postrojenja za desalinizaciju troše čak 5,8 odsto ukupno korišćene struje.
I danas hiljade Srba radi u Kataru, zemlji u kojoj je 78 odsto upotrebljene vode morska, desalinizovana. Slično je i u, takođe veoma bogatom, Bahreinu. Jednostavno, u sadašnjoj situaciji za ove ljude nema drugog rešenja, bez obzira na to što i sami znaju da je desalinizacija ekološki poprilično sporna tehnologija. To što je veoma skupa osećaju svakog meseca kada plaćaju račun za utrošenu vodu.
Desalinizacija se naglo razvija u poslednje dve decenije i pre dve godine u svetu je desalinizovano 56 milijardi litara morske vode. Kako se procenjuje da će sa klimatskim promenama za četvrt veka još milijardu ljudi doći u situaciju stalnog izrazitog manjka vode, očito je da se na desalinizaciju sve ozbiljnije računa.
Globalna bezvodnost
Koliko je bezvodnost prisutna širom globusa govori podatak da je trenutno aktivno oko 17.000 postrojenja za desalinizaciju, od kojih je 40 odsto na Bliskom istoku. Cena desalinizacije je razlog zašto je ova tehnologija retka u siromašnijim područjima južno od Sahare, mada je reč o načinu snabdevanja vodom koji je u osnovi bio poznat još drevnim narodima.
Moreplovci starih Helena su zagrevanjem morske vode do isparavanja i hvatanjem pare dolazili do vode koja se mogla piti, dok su Stari Rimljani preferirali da morsku vodu, puštanjem kroz glinene cevi, oslobode slanosti.
Današnje tehnologije su, svakako, znatno usavršenije, a osmišljena je i nova, u kojoj se koristi princip osmoze. Štaviše, nova tehnologija je i neuporedivo češće u upotrebi, mada ima dve velike slabosti – skupa je i ostavlja velike količine slanog otpada koji je veoma teško odložiti u prirodu tako da ne izazove značajnu ekološku štetu.
Sve racionalnije tehnologije
Dobijanje upotrebljive vode grejanjem je upola jeftinije, ali je činjenica da razvojem tehnologije cena prerade osmozom neprekidno opada. Tako je današnja cena osmozom dobijene upotrebljive vode oko pola dolara po kubiku, otprilike 15 odsto cene iz početka sedamdesetih godina prošlog veka, kada je počela intenzivnija primena ove varijante desalinizacije.
Procene su da će se cena dodatno prepoloviti u narednih desetak godina. Ipak, i dalje je preskupa za siromašna društva, pa nestašica pijaće vode u ovim zajednicama ostaje veliki problem.
Nevolja sa osmozom je i velika potrošnja energije, ali se i ona polako smanjuje. Možda je još veći problem kako rešiti odlaganje otpada ovog industrijskog procesa – preslan je i preti da zagadi morsku sredinu, odnosno da zaslani zemlju u okolini skladištenja. Novije tehnologije osmoze imaju aparaturu koja sprečava da se izdvojena so koncentriše na jednom mestu, čime se dobija ekološki manje opasan ostatak. Uz to, posebnim metodama radi se povraćaj pojedinih minerala i metala iz otpada.
Uvek dostupna
Mada desalinizacija ima niz spornih momenata, od prevelike potrošnje struje, preko otpada koji je ekološki teško zbrinuti, do (previsoke) cene, postoji i jak adut ovog postupka. Bilo sunce ili nevreme, slana voda je uvek tu i ima je u više nego dovoljnim količinama.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Nesređeni birački spiskovi - ko bira, a ko broji glasove?
02.09.2025.•
0
Život u Srbiji je poremećen, a postavlja se pitanje da li su izbori realno rešenje koje bi u skorije vreme mogli da vrate normalnost u svakodnevicu.
Piše Siniša Tucić: Istorija pamti - i one koji ćute i oni koji deluju
29.08.2025.•
6
U utorak, 26 avgusta, vozim se sa prijateljem i saborcem Markom Jozićem auto-putem od Niša prema Beogradu.
Osećate li bes?
28.08.2025.•
23
Sećam se razgovora u kojem je jedna žena sa ponosom objašnjavala da svoju decu uči da nikada ne viču, da ne lupaju vratima, da bes nije lep i da pristojan čovek mora da zna da se obuzda.
Evropa se ubrzano naoružava
25.08.2025.•
16
Na Starom kontinentu kao da su zaboravili jeziva iskustva, da se držimo samo novijih vremena, prošlog veka i dva svetska rata.
Dogovor stranačkih kolega
21.08.2025.•
17
Prošlog četvrtka uveče učesnici protesta u Novom Sadu su akumulirani bes iskalili na gradskim prostorijama Srpske napredne stranke i demolirali ih.
Pregovori Trampa i Putina - hoće li biti mira?
18.08.2025.•
4
Tri i po godine je izgledalo da pogibijama i bestijalnosti u Ukrajini nema kraja.
Nacionalno onesvešćen
04.08.2025.•
4
Još od 2018. godine u Srbiji se u više navrata pominjala ideja o uvođenju tzv. nacionalnih udžbenika, tinjajući ispod površine sve dok nije dobila politički ventil.
Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice
28.07.2025.•
64
Vest o tome da postoje naznake dogovora o mogućem uvoza radnika iz Gane za deficitarne poslove u Srbiji izazvao je brojne kritike na ovdašnjoj javnoj sceni.
Piše Siniša Tucić: Dve sobe
21.07.2025.•
6
Minulo je 37 godina, od tog toplog jula 1988. Dobro se sećam kada sam kao desetogodišnjak uleteo u stan sa ulice.
Dekan Ekonomskog fakulteta Čučković: Vrlina je ontička sredina (između krajnosti)
20.07.2025.•
12
Profesor etike i dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici, Aleksandar Čučković, ocenio je u autorskom tekstu da smo "svi mi ovde predugo ćutali, pa nam se dogodilo ovo sa čime se suočavamo".
Ko pije kafu za vreme protesta?
08.07.2025.•
12
U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.
Piše Erik Vijar: Studenti mesecima protestuju, ali Evropu to ne zanima
07.07.2025.•
14
Već sedam meseci u Beogradu se održavaju masovne demonstracije. Za pisca Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade, ova situacija otkriva da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman na sve da bi ostao na vlasti.
Naoružavanje Evrope - dalje od bezbednosti, bliže strepnji
04.07.2025.•
6
Poslednjih šest meseci priča o naoružavanju Evrope dominira političkim prostorom Starog kontinenta.
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
13
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
8
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
26
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
"Sudija koja tuži"
10.06.2025.•
2
Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.
Majne ćazzi, ko je naci?
06.06.2025.•
31
Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.
Kraj rata (ni)je blizu
04.06.2025.•
1
Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.
Komentari 2
Anonimus
adzija.ns
moje more..."
Srećom, nije slan. Još samo da ne bacamo smeće i neprčišćenu vodu.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar