Srbija u tunelu i Srbija za tunel u Beogradu

Nema šta, aktuelna vlast je baš nameračila da se poigrava sa žiteljima Srbije iz unutrašnjosti.
Srbija u tunelu i Srbija za tunel u Beogradu
Foto: 021.rs
Prvo je prihvatila da snosi troškove izgradnje metroa u glavnom gradu, potom smo, čitajući medije, shvatili da će se iz državnog budžeta finansirati i drugi projekti u prestonici, a bez značaja za ostatak države. 
 
Istina, u predlogu budžeta za narednu godinu malo para je predviđeno za buduću podzemnu železnicu.
Novi prioriteti
 
Preciznije, u naredne dve sezone (što se vidi iz Fiskalne strategije) za metro će biti izdvojeno tek 11 milijardi dinara, 7,85 odsto ranije planiranog novca. Te pare utrošiće se na izgradnju depoa za metro-vozove u Makišu. 
 
Država, dakle, pokazuje da ne odustaje od finansiranja beogradske podzemne železnice, čije je funkcionisanje od velikog značaja za stoni grad, ali za ostatak države ima samo simboličku vrednost. Stoga se takvi projekti u Evropi grade isključivo lokalnim parama, a država skromnom svotom samo signalizira da razume potrebe glavnog grada.
Zapravo, pred državom su iskrsli novi prioriteti: EXPO 2027 i nacionalni stadion, u koji će, umesto prvobitno procenjenih 71, biti utrošeno čak 130 milijardi dinara. 
 
Razlika je za siromašnu Srbiju ogromna, cirka 515 miliona evra, iscrpljen je i državni budžet, te je intenzivna gradnja metroa malo odložena. Izgradnja depoa dođe kao potvrda da naprednjačka vlast, uprkos brojnim kritikama, ne odustaje od metroa, samo start najkrupnijih radova pomera koju godinu u budućnost.
 
Država plaća beogradski projekat
 
Beograđani, ipak, ni naredne sezone neće ostati bez lokalnog projekta finansiranog iz državne kase. Ovoga puta to će biti tunel kod Ekonomskog fakulteta čiji će drugi izlaz biti na Bulevaru despota Stefana, kod policijske zgrade. 
 
Reč je, takođe, o davnašnjem planu glavnog grada, čija bi uloga bila da saobraćaj sa Novog Beograda ka Zvezdari, Paliluli i Pančevu usmeri pod zemlju i tako za skoro 15 odsto umanji učestalost prometa u centru metropole, dok bi zagađenost vazduha bila umanjena za cirka 17 odsto.
 
Nesporno, bilo bi to značajno poboljšanje u funkcionisanju prestonice, ali bez značaja za građane van Beograda. Stoga je i logično da se i ovaj tipično lokalni projekat finansira iz gradskog budžeta. 
 
Tako je svuda u svetu, sem u Srbiji, gde je nedavno država Srbija podigla kredit kod Poštanske banke u iznosu od 24,9 milijardi dinara (oko 213 miliona evra) ciljno za beogradski tunel dug dva kilometra. Reč je o pozajmici na 10 godina, kamate BEOBOR plus 2,5 odsto, s tim da bi otplata počela pete godine korišćenja kredita i obavila bi se u vidu 24 kvartalne rate.
 
Poskupljenje 45 odsto
 
Reč je o složenoj izgradnji gde je prethodno potrebno pomeriti podosta električnih kablova i kanalizacionih cevi kako bi bušenje tunela bilo moguće i započeto. Posao izgradnje samo jedne tunelske cevi trajao bi do tri godine. 
 
U lokalnom žargonu ovaj projekat se naziva "mali metro" i u drugoj fazi podrazumeva rušenje Starog savskog mosta i izgradnju novog mosta na lokaciji postojećeg. Zanimljivo je da je u rebalansu prošlogodišnjeg budžeta ova investicija procenjena na 150 miliona evra, a za samo pet meseci poskupela je za bezmalo 45 odsto.
Dobro je da Beograd rešava svoje saobraćajne i ostale urbanističke probleme. Reč je o glavnom gradu i jedinoj metropoli ne samo u Srbiji već i u regionu. Međutim, svuda u svetu radovi ovog tipa su od velikog značaja za lokalni živalj, ali minimalno ili bez važnosti za ostatak stanovništva. 
 
Stoga se svuda u svetu plaćaju iz gradske kase, samo je Srbija izuzetak u kojoj se iz državne kase već godinama finansiraju beogradski megaprojekti, pa za ostale gradove i regione, neuporedivo siromašnije od metropole, u republičkom budžetu preostaje samo sića.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Anonimus

    29.11.2024 14:40
    Beograd pljačka ostatak Srbije, sve pohvale za prilog!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Samo vozi

Na svakom bilbordu, u svakom televizijskom obraćanju, i u svakom kadru snimljenom iz drona koji klizi iznad prazne trake, ponavlja se ista rečenica kao zavet: Srbija je postala gradilište.

Kupi mi, tata, jedan mali rat

Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.

Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU

Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.

Psihodrama

Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.

"Sudija koja tuži"

Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.

Majne ćazzi, ko je naci?

Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.

Kraj rata (ni)je blizu

Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.

Imate li kutiju?

Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.

Sto kila krivice

Sedele smo nedavno nas tri, drugarice, onako dugo, ispijajući litre kafe i dangubeći najjače.

Tužilaštvo i sud pod nadstrešnicom

Sudija Apelacionog suda u Novom Sadu u penziji Savo Đurđić iznosi svoja zapažanja o dosadašnjem postupku u vezi sa padom nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.

Izložbe u Novom Sadu kao poziv na promišljanje

Ljubitelji umetnosti u Novom Sadu ovih majskih dana imaju jedinstvenu priliku da se upoznaju sa radovima stvaralaca koji se razlikuju od onoga u šta su posetioci decenijama zadivljeno upirali pogled.

Sistemski mikrodozing

U vodi iz gradskog vodovoda ponovo su pronađeni crvi. Zvaničan odgovor nadležnih institucija bio je: sve je u redu, nisu opasni, ima ih u malom broju, ne brinite.