Prva presuda zbog sporog suđenja

Viši sud u Beogradu doneo je prvo rešenje po žalbi građanina u kojem je konstatovano da je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku i naložio isplatu nematerijalne štete od 500 evra.
Viši sud u Beogradu doneo je prvo rešenje po žalbi građanina u kojem je konstatovano da je došlo do povrede prava na suđenje u razumnom roku i naložio isplatu nematerijalne štete od 500 evra.

"U pitanju je vanparnični postupak koji se godinama vodio pred Trećim osnovnim sudom u Beogradu. Građanin se žalio, a Viši sud je 14. jula utvrdio povredu njegovog prava i naložio da mu se na ime nematerijalne štete isplati 500 evra u dinarskoj protivvrednosti", rekla je portparolka Višeg suda Dušica Ristić. Dodala je da je Trećem osnovnom sudu naloženo da "preduzme sve mere kako bi se postupak okončao u najkraćem roku".

U Apelacionom sudu u Beogradu 24. jula se predstavlja radna verzija Nacrta zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku.

Nacrt zakona je deo Nacionalne strategije za reformu pravosuđa. Cilj je da pravda bude dostupnija građanima i oni steknu više poverenja u pravosuđe, da se smanji broj zaostalih predmeta i predstavki protiv Srbije pred Evropskim sudom za ljudska prava zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

I bez ovog zakona građani su dobili mogućnost da nadležnim sudovima upute zahtev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. To mogu od 21. maja, kada je počela da se primenjuje odredba Zakona o uređenju sudova. Za ova dva meseca u Viši sud su stigla 124 zahteva građana.

Najveći broj žalbi na parnične postupke

Najveći broj zahteva, 77, odnosi se na postupanje sudija u parničnim postupcima, 10 u krivičnim i 37 u izvršnim postupcima. "Većina zahteva nije rešena. I dalje su postupci u toku za 47 slučajeva u parničnoj materiji, 10 slučajeva u krivičnoj materiji i 16 izvršnih predmeta", kazala je Dušića Ristić. Ona je navela da je sud odbio dva zahteva za predmete u parničnim i jedan zahtev za predmete u izvršnim postupcima.

Prema podacima Kasacionog suda za 2013. godinu, u Srbiji ima 1,7 miliona predmeta koji traju duže od dve godine, od čega su čak 1,5 miliona predmeti koji se odnose na izvršenje.

Građani mogu da podnesu dva zahteva - za ubrzanje postupka, ali i za nadoknadu štete koja se isplaćuje iz sredstava namenjenih sudovima.

Ukoliko su građani vodili spor pred osnovnim sudovima, zahtev podnose višim sudovima, a ukoliko je pravo na pravično suđenje povređeno pred višim sudom, o zahtevu će odlučivati apelacioni sudovi.

O postupcima pred Višim prekršajnim sudom, Upravnim i pred Apelacionim privrednim sudom o povredi prava odlučivaće Vrhovni kasacioni sud, koji će postupati i drugostepeno, odnosno po žalbama.

  • ns

    23.07.2014 20:07
    pravda
    Ali da se pare skinu sa racuna sudije a ne od mog poreza. Dokle god sudije, mafijase i neradnike ne udaririte po dzepu zabole ih za kazne. A sudija sledeci put neka progleda advokatu jer nije dosao na rociste, jer se zapio sa drustvom u kafan pa ima lekarsko uverenje o glavobolji!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija