Pojedina jela su ukusnija na sobnoj temperaturi - ovo su razlozi
Izrazi poput "mlako" ili "sobna temperatura" možda ne zvuče primamljivo i često se povezuju sa sastojcima za kolače, a ne sa posluženim jelom.
Foto: Pixabay
Međutim, sobna temperatura često je idealna za uživanje u različitim vrstama hrane.
Zašto je temperatura važna za ukus
Mnogo pažnje posvećujemo hemijskim i fizičkim reakcijama u hrani tokom kuvanja, ali ređe govorimo o onome što se događa kada jelo stigne na sto. Sav trud uložen u stvaranje složenih ukusa i aroma uzaludan je ako ih ne možemo osetiti, a percepcija i mirisa i ukusa u velikoj meri zavisi od temperature.
Naši jezici prepoznaju pet osnovnih ukusa: gorko, slano, kiselo, slatko i umami. Ono što u svakodnevnom govoru nazivamo "ukusom" zapravo je složena kombinacija tih osnovnih ukusa i arome. Molekuli arome postaju isparljiviji na toploti, zbog čega hleb najlepše miriše kada je tek izvađen iz rerne. Pošto je naše čulo ukusa neraskidivo povezano sa čulom mirisa, to delimično objašnjava zašto zagrevanje hrane može poboljšati njen ukus, prenosi Index.hr.
Međutim, priča je nešto složenija. Razumevanje uticaja temperature na ukus i miris omogućiće vam da promišljenije pristupite pripremi i posluživanju hrane. Iako nauka još nije dala sve odgovore, ustaljeno je mišljenje da i previsoke i preniske temperature smanjuju intenzitet kojim osećamo ukuse. Ova tema nije dovoljno istražena, delom zbog velikih razlika u koncentraciji jedinjenja ukusa u različitim namirnicama, ali i zbog same subjektivnosti ukusa.
Studija belgijskog Univerziteta u Levenu iz 2007. godine pokazala je da naša percepcija ukusa slabi na temperaturama iznad 35 stepeni Celzijusa. Čini se da i hladnoća prigušuje ukuse, bilo zbog smanjene isparljivosti aromatičnih jedinjenja ili zbog drugih faktora. Zato čak ni polutvrdi i tvrdi sirevi ne bi trebalo da se jedu direktno iz frižidera.
Ono što je zanimljivo jeste da granice "toplog" i "hladnog" o kojima govorimo zapravo nisu toliko ekstremne. Prag od 35 stepeni niži je od temperature slabo pečenog bifteka (oko 49 stepeni) ili naše telesne temperature. Autori studije napominju da se, prema ranijim istraživanjima, slani, gorki, slatki i kiseli ukusi najlakše prepoznaju u hrani čija je temperatura između 20 i 30 stepeni Celzijusa - što je upravo raspon sobne temperature.
Kada se ti pragovi pređu, ravnoteža ukusa se narušava. Čini se da se slatkoća pojačava sa toplotom, zbog čega otopljeni sladoled ima previše sladak ukus. Kiselost se takođe pojačava na višim temperaturama, dok slanost može biti jača ili slabija u zavisnosti od toga koji su receptori na jeziku aktivirani. Pivo postaje gorče kada se zagreje, dok kafa, s druge strane, gubi gorčinu kada se ohladi.
Zašto je temperatura važna za teksturu
Temperatura serviranja, naročito zbog masti, presudno utiče na teksturu hrane. U većini slučajeva, masti preferiramo u tečnom stanju, jer se tada ravnomerno raspoređuju i svakom zalogaju daju sočnost i ukus. Nezasićene masti, uglavnom biljnog porekla, tečne su na sobnoj temperaturi i stvrdnjavaju se na hladnoći. Zasićene masti, koje se uglavnom nalaze u proizvodima životinjskog porekla, čvrste su na sobnoj temperaturi i potrebno im je više toplote da bi se istopile.
Jagnjeći kotleti, hamburgeri ili pačja prsa moraju biti topliji od sobne temperature ne samo zbog bezbednosti, već i kako bi se masti istopile i prožele svaki zalogaj. S druge strane, masti u veganskim namazima poput gvakamolea, putera od kikirikija ili humusa postižu željenu sočnost upravo na sobnoj temperaturi.
Hrana koja je bolja na sobnoj temperaturi
Mnogi umaci, poput salse, gvakamolea i humusa, ukusniji su na sobnoj temperaturi.
Suprotno uvreženom mišljenju, zreli paradajz može se držati u frižideru, pod uslovom da ga pre jela ostavite da dostigne sobnu temperaturu. Samim tim, i salsa od svežeg paradajza biće ukusnija na sobnoj temperaturi.
Gvakamole i humus najbolji su kada su sveže pripremljeni, ali ako ih morate hladiti, obavezno ih ostavite da se zagreju na sobnu temperaturu pre posluživanja. Naravno, umaci na bazi topljenog sira moraju se služiti vrući.
Sir bi pre posluživanja trebalo da odstoji oko sat vremena van frižidera. Mekim sirevima, poput brija, potrebno je to vreme da dostignu idealnu polutečnu konzistenciju, ali se i ukus polutvrdih i tvrdih sireva poboljšava kada se malo zagreju. Ipak, ako predugo stoje, naročito kada su tanko narezani, mogu početi da se "znoje". Stručnjaci savetuju da se iz frižidera izvadi i iseče samo onoliko sira koliko će se pojesti i da se drži dalje od izvora toplote.
Ne treba posebno naglašavati da su peciva i kolači bolji na sobnoj temperaturi nego hladni, a najbolji kada su tek izvađeni iz rerne. Međutim, mnogi greše tako što hleb i kolače čuvaju u frižideru, a zatim ih ne ostave da se temperiraju pre jela. Hlađenje ubrzava starenje pekarskih proizvoda.
Ohlađenoj torti može biti potrebno mnogo vremena da "oživi" i da maslac u kremu ponovo postane gladak i kremast; za tortu prečnika 20 centimetara preporučuje se između osam i dvanaest sati. Nemojte upropastiti tortu u koju ste uložili trud tako što ćete je poslužiti hladnu. Držite je na stalku za tortu, pokrivenu staklenim zvonom, i pojedite u roku od nekoliko dana.
Jela koja zahtevaju određenu temperaturu
Mnoga jela od testenine, uključujući karbonaru, kaćo e pepe ili testeninu sa pestom, ne bi trebalo posluživati vrela kako se sos ne bi razdvojio. Ciljajte temperaturu koju biste opisali kao "veoma toplu".
Suhomesnate proizvode treba posluživati nešto hladnije od sobne temperature, kako se mast ne bi topila dok stoje na vazduhu.
Sirovu ribu treba čuvati na veoma niskim temperaturama radi bezbednosti, ali za najbolju teksturu ne bi trebalo da bude ledeno hladna prilikom serviranja. Pošto razvoj bakterija zavisi od vremena i temperature, sirovu ribu možete kratko držati na temperaturi višoj od one u frižideru uz minimalan rizik. Najbolja zaštita od bolesti jeste kupovina što svežije ribe i njeno čuvanje na što nižoj temperaturi.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Hrana u svetu sve skuplja: Toplotni talasi i ratovi guraju cene naviše
07.08.2026.•
1
Cene hrane u svetu su sada najviše za tri i po godine, jer letnji toplotni talasi i ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku povećavaju troškove, piše britanski list Gardijan.
VIDEO Sa špagetama, pržena u ulju: Objavljeno koje su najgore pice na svetu
03.08.2026.•
0
Sajt specijalizovan za hranu Taste Atlas napravio je listu najgorih pica na svetu.
Objavljeno kojih 10 gradova ima najbolju uličnu hranu
03.08.2026.•
8
Kada pomislite na uličnu hranu, verovatno vam na pamet padnu banj mi u Vijetnamu, takosi u Meksiku ili čak pizza al taglio u Italiji.
Italijanski monasi pravili svoju verziju Koka-kole od lišća koke: "Bila sjajna protiv umora i vrlo popularna"
03.08.2026.•
1
Jedan italijanski monah pronašao je dokument u arhivi apoteke drevnog samostana u Firenci u kojem je opisan lekoviti napitak napravljen od bolivijskog lišća koke i kola oraha.
Danas je Međunarodni dan lubenice: Stručnjaci savetuju da se jede sa raženim hlebom i šunkom ili sirom
03.08.2026.•
4
Međunarodni dan lubenice obeležava se 3. avgusta, a kako sadrži oko 92 odsto vode, čini je savršenom za hidrataciju i rashlađivanje tokom vrelih letnjih dana.
VIDEO: Najređu testeninu na svetu ume da pravi samo nekoliko žena, ni Džejmi Oliver je nije savladao
02.08.2026.•
1
Kada se pomene Sardinija, većina će prvo pomisliti na tirkizno more i prelepe plaže.
Studija: Organska proizvodnja jaja dvostruko štetnija za životnu sredinu od klasičnog uzgoja
29.07.2026.•
23
Proizvodnja organskih jaja iz slobodnog uzgoja dvostruko je štetnija po životnu sredinu od proizvodnje jaja od kokošaka koje se drže u kavezima, pokazala je nova britanska studija.
Za savršen domaći pomfrit najvažniji je korak pre pečenja: Mnogi ga preskaču
28.07.2026.•
3
Ako želite pomfrit koji je spolja zlatno hrskav, a iznutra mekan i vazdušast, postoji jedan trik koji profesionalni kuvari koriste decenijama - a mnogi ga kod kuće preskaču.
Puni sastojaka koje ne prepoznajete: Neki popularni proteinski proizvodi mogu da izazovu glavobolju i nadutost
25.07.2026.•
0
Nutricionista upozorava da neke popularne namirnice sa polica supermarketa sadrže aditive koji mogu izazvati glavobolje i nadutost.
Da li perete ove namirnice? Bakterije se mogu preneti i kada se kora ne jede
24.07.2026.•
3
Većina nas bez razmišljanja opere jabuke, paradajz ili zelenu salatu pre nego što ih pojede.
Beli luk i spanać: Zdrav tandem koji vredi češće imati na trpezi
22.07.2026.•
1
Beli luk i spanać spadaju među najzdravije namirnice, a njihova kombinacija može doneti dodatne koristi za organizam.
Vlasnik cenjenog restorana koristio mrave u desertima zbog čega bi mogao da završi u zatvoru
22.07.2026.•
1
Južnokorejski tužioci zatražili su jednogodišnju zatvorsku kaznu za vlasnika restorana sa Mišlenovim zvezdicama koji je optužen da je koristio mrave kao ukras za desert.
Kako ljuta hrana utiče na organizam i zašto neki ljudi ne mogu bez nje?
21.07.2026.•
2
Nekima je dovoljan i prstohvat bibera, dok drugi ne mogu da zamisle obrok bez ljutih papričica. Šta je to što ljutu hranu čini toliko privlačnom?
Austrijanci piju sve manje piva: Pad potrošnje 25 odsto manji u odnosu na devedesete
20.07.2026.•
2
Potrošnja piva u Austriji opada već godinama, a stanovnici te zemlje danas u proseku popiju oko 30 litara manje piva godišnje nego tokom 1990-ih, što predstavlja pad od približno 25 odsto.
Da li je majonez zaista toliko nezdrav?
20.07.2026.•
3
Majonez već godinama izaziva podeljena mišljenja. Nekima smeta njegova tekstura, drugima sastojci ili uverenje da namirnica napravljena uglavnom od ulja i žumanaca ne može biti zdrava.
Da li su kolači s voćem imalo zdraviji?
20.07.2026.•
2
Voćni kolači su mnogima prvi izbor među poslasticama jer se često smatraju lakšim i zdravijim od onih sa mnogo čokolade ili krema.
Turska i Azerbejdžan zatražili od UNESCO zaštitu baklave, druge zemlje negoduju
19.07.2026.•
4
Azerbejdžan i Turska su zajednički podneli zahtev UNESCO-u za zaštitu baklave i stavljanje te tradicionalne poslastice na listu nematerijalnog kulturnog nasleđa, što je izazvalo negodovanje brojnih zemalja.
Iako je paradajz često bleđi: Zašto je kečap jarko crvene boje?
19.07.2026.•
0
Crvena boja kečapa jedna je od njegovih najprepoznatljivijih karakteristika, ali nije zaslužan samo paradajz.
Glavna greška kojom ljudi upropaste paradajz sos
19.07.2026.•
1
Bogat i aromatičan paradajz sos jedno je od najjednostavnijih, ali i najzahvalnijih jela koje možete da pripremite.
Grci u limunadu dodaju jedan sastojak da povrate elektrolite
19.07.2026.•
10
Leti se znojenjem ne gubi samo voda, već i važni elektroliti poput natrijuma, kalijuma i magnezijuma.
Ugrožena proizvodnja parmezana zbog ekstremnih vrućina
15.07.2026.•
0
Pre pedeset godina farmeri u italijanskoj regiji Emilija-Romanja tokom letnjih noći otvarali su prozore na štalama kako bi rashladili stoku.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar