Loš posao koji od vas previše traži, a malo daje, jednako je stresan kao i da nemate posao uopšte, pa čak i stresniji.
Loš posao koji od vas previše traži, a malo daje, jednako je stresan kao i da nemate posao uopšte, pa čak i stresniji.
Ovom temom su se pozabavili istraživači Centra za mentalno zdravlje sa Nacionalnog univerziteta u Australiji, a u istraživanju je učestvovalo više od 7.000 ljudi.
Istraživanje je trajalo nešto više od sedam godina, a cilj je bio da se vidi kako uslovi rada utiču na mentalno zdravlje ispitanika. Ispitivano je radno aktivno stanovništvo o simptomima depresije, nervoze i o tome koliko često su se osećali smirenima i srećnima u prethodnom mesecu.
Učesnike u istraživanju su pitali i o uslovima rada, uključujući to koliku kontrolu i fleksibilnost imaju, koliko su složena i teška njihova zaduženja, koliko im je siguran posao i kakvo je njihovo mišljenje o tome da li im je plata realna.
Nakon što su uzeli u obzir različite faktore koji bi mogli da utiču na ishod, kao što su obrazovanje i bračni status, istraživači su uočili linearan odnos između mentalnog zdravlja radnika i kvaliteta njihovog radnog mesta. Oni koji su imali fleksibilne i sigurne poslove imali su puno bolje mentalno zdravlje.
Međutim, otkriveno je i da ljudi koji nemaju posao imaju približno isto mentalno zdravlje kao oni sa lošim poslovima, a u većini slučajeva čak i bolje.
Osim toga, istraživanje objavljeno u časopisu "Okjupejšnal end Envajronmental Medisin" je pokazalo da se mentalno zdravlje nezaposlenih poboljšava nakon što nađu dobar posao, a da se drastično pogoršava pošto počnu da rade na lošem radnom mestu, piše australijski list Staf.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Danska vlada saopštila je da ublažava ograničenja za abortus prvi put u poslednjih 50 godina i da je ženama sada dozvoljen prekid trudnoće do 18. nedelje, umesto kao do sada do 12. nedelje.
Demencija je pogubna dijagnoza kako za obolelu osobu tako i za članove porodice i prijatelje. To je stanje koji dolazi sa grupom simptoma koji utiču na kontinuirano slabljenje funkcija mozga.
Generalni direktor SZO Tedros Adanom Gebrejesus pozvao je države da pristanu na sporazum kako bi pomogle u borbi protiv buducih pandemija dok se pregovori približavaju krajnjem roku.
U 2023. godini postignut je veći obuhvat redovne vakcinacije i revakcinacije nego u 2022. godini, ali je manji broj onih koji su primili treću dozu vakcine protiv tetanusa.
Hirurzi u Beču od početka godine pacijente operišu pomoću mašine za minimalno invazivnu hirurgiju "Da Vinči". Ovakav robot u Srbiji i dalje ne postoji.
Institut "Batut" upozorio je danas građane koji poste da i nakon posta moraju voditi računa i biti umereni kako se ne bi javile mučnina, nadutost i bol u stomaku.
Zašto stariji ljudi, a posebno žene, gube kalcijum iz kostiju i gomilaju ga u krvnim sudovima? Koji su uzroci ovog stanja, da li je i na koji način ga je moguće sprečiti?
Na teritoriji Srbije registrovano je 68 slučajeva mаlih bоginjа (morbila) zaključno sa 26. aprilom, saopštio je Institut za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut".
Institut za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u Srbiji, od početka godine, prijavljeno 1.348 potvrđenih slučajeva velikog kašlja.
Tri žene kojima je dijagnostikovan HIV virus tokom tretmana u nelicenciranom spa centru u Novom Meksiku smatraju se prvim zabeleženim slučajevima osoba koje su virus dobile putem kozmetičke procedure.
Okružni sudija u Ljubljani je presudio da je osnovana tužba muškarca kome je u mladosti nepotrebno odstranjen testis, pošto tumor na njemu nije bio maligan.
Institut za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" i desetak svetskih kompanija učestvuju u projektu proizvodnje vakcina na osnovu najsavremenije, mRNK tehnologije.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar