![Više od 60 odsto devojčica se ne bavi fizičkom aktivnošću Više od 60 odsto devojčica se ne bavi fizičkom aktivnošću](/images/90aa9dc76971cc28fc0a4a380c4b1207/300x175_plivanje_2_pxb.jpg)
Naučnici kažu: Ako vežbate, to treba da radite svaki dan u isto vreme
U svoj režim fizičke aktivnosti mogli biste uvesti jednostavno poboljšanje - svaki dan nastojte da vežbate u isto vreme.
![Naučnici kažu: Ako vežbate, to treba da radite svaki dan u isto vreme Naučnici kažu: Ako vežbate, to treba da radite svaki dan u isto vreme](https://www.021.rs//images/0b02a7a18b6f9cefb6f51cab483610b7/vezbanje_jutro_pixabay.jpg)
Foto: Pixabay
Nova studija sprovedena na laboratorijskim miševima ukazuje na to da redovan ritam vežbanja donosi više benefite za zdravlje.
Iako u mozgu postoji središnji telesni sat koji se nalazi u suprahijazmatičnom jezgru, smeštenom u bazalnom delu prednjeg hipotalamusa, postoje i ostali periferni telesni satovi. Suprahijazmatično jezgro važno je jer reguliše cirkadijalni ritam.
Naš središnji sat CNS (središnji nervni sistem) deluje kao glavni "pejsmejker" za proizvodnju i održavanje cirkadijskog ritma u celom telu. A vežbanje može resetovati periferne telesne satove u zglobovima i kičmi, pokazalo je istraživanje naučnika sa Univerziteta u Mančesteru. Dogodi li se taj "reset" svaki dan u isto vreme, periferni satovi mogli bi biti sinhronizovaniji s onim glavnim, otkrili su istraživači.
Prethodna istraživanja pokazala su da nesinhronizovani satovi u perifernim tkivima mogu povećati rizik od razvoja zdravstvenih problema poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, prenosi "Science Alert".
"Naši rezultati pokazali su da je fizička aktivnost koja se praktikuje tokom jutra povezana s dnevnim obrascima ciklusa spavanja/buđenja i da prenosi informacije o vremenu iz središnjeg sata u mozgu, koji je osetljiv na svetlost, do skeletnog tkiva koje nosi težinu. To zapravo šalje signal vašem koštanom sistemu da je vreme da se probudi", pojasnio je Qing-Jun Meng, hronobiolog na Univerzitetu u Mančesteru.
Naučnici su za potrebe studije pratili periferne satove u hrskavici, kičmi i mozgu miševa dok su vežbali na trakama za trčanje u različito vreme. Još od pre se zna da su područja zglobova i kičme posebno aktivna za vreme fizičke aktivnosti, a zna se i da se tokom dana iz njih izbacuje voda. To delimično svakodnevno resetuje periferne telesne satove.
Tim naučnika je otkrio da fizička aktivnost uz proces osmolariteta (smanjenja vode) dodatno resetuje ove satove i, obavlja li se prema doslednom rasporedu, poboljšava vremensku povezanost između satova u telu.
Rezultate još treba potvrditi na ljudima, ali naučnici smatraju da je posredi sličan efekat. Zdravlje kostiju i zglobova utiče na sve u našem organizmu - od toga koliko dobro uspevamo da izvedemo sportske aktivnosti do toga kolika je mogućnost povreda ili razvoja stanja poput artritisa.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Nature Communications".
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Rojters: Pentagon priznao da je širio propagandu protiv kineskih vakcina
26.07.2024.•
0
Američko ministarstvo odbrane priznalo je da je na Filipinima širilo propagandu usmerenu na osporavanje kineske vakcine "Sinovak" tokom pandemije koronavirusa, navedeno je u dokumentu od 25. juna.
Jedna bolest može da izazove promene glasa
26.07.2024.•
0
Na jačinu glasa, boju i jasnoću utiče mnogo toga - emocije, umor, alkohol. Naučnici su, međutim, nedavno otkrili da još jedan faktor može značajno da promeni govor, a to je dijabetes tipa 2.
Zašto je gazirana voda dobra?
26.07.2024.•
0
Prirodne gazirane mineralne vode imaju stabilan mineralni sastav i sadrže više otopljenih mineralnih supstanci od ostalih voda.
Studijom o vozačima i kondukterima utvrđen "prag predugog sedenja"
23.07.2024.•
1
Istraživači sugerišu da je 120 do 180 minuta sedenja prag predugog sedenja i upozoravaju da dugo sedenje može izazvati probleme sa srcem, ali i brojne druge zdravstvene probleme, javlja BBC.
Miševima produžili život za 25 odsto, izgledali mladoliko: Sada lek testiraju na ljudima
22.07.2024.•
0
Naučnici su miševima dali lek koji im je uspešno produžio životni vek za 25 odsto, a stručnjaci se nadaju da bi ista metoda mogla pomoći pri usporavanju starenja kod ljudi.
Koje voće je dobro za one koji imaju nisko gvožđe
20.07.2024.•
0
Jednostavno jedenje hrane bogate vitaminom C pre glavnog obrok je jedna od najboljih opcija.
Da li gazirana voda utiče na zdravlje zuba?
19.07.2024.•
0
Jedna od najvećih zabluda kada je reč o konzumaciji gazirane vode jeste da ona oštećuje zubnu gleđ i izaziva karijes.
Temperaturne promene na licu ukazuju na rizik od hroničnih bolesti
17.07.2024.•
0
Različite temperature određenih predela lica često ukazuju na postojanje rizika od mnogih hroničnih bolesti kao što su dijabetes ili visok krvni pritisak.
Urinarne infekcije: Šta je važno da znate
15.07.2024.•
0
Bol, peckanje, učestalo mokrenje, bakterije u urinu, samo su neki od simptoma i znakova urinarne infekcije kod žena.
Ministarstvo zdravlja: Preventivne preglede danas obavilo 16.000 građana
14.07.2024.•
3
Danas je u više od 160 zdravstvenih ustanova širom Srbije ukupno 15.917 građana obavilo preventivne preglede.
Analiza pokazala: Svi ispitani tamponi sadrže opasne nivoe teških metala
14.07.2024.•
2
Istraživači su prvi put merili koncentraciju različitih metala u tamponima i otkrili visok nivo nekoliko toksičnih tipova, uključujući i olovo, za koje nije poznat bezbedan nivo izloženosti.
Sve više ljudi zavisno od hrane, tu zavisnost prenose i na decu
14.07.2024.•
3
Nutricionistkinja Branka Mirković i fizička hemičarka Svetlana Stanišić saglasile su se da je zavisnost od hrane čest problem u današnje vreme i da ljudima nije lako da tu zavisnost osveste.
U Srbiji za dve decenije broj pušača smanjen na 27 odsto: "To nije dovoljno"
14.07.2024.•
8
U poslednjih 20 godina procenat pušača u Srbiji smanjen je na 27 odsto, izjavila je šefica kancelarije za prevenciju pušenja Instituta "Batut" Biljana Kilibarda, i navela da to smanjenje nije dovoljno
Povećan broj gojazne dece u Srbiji, samo trećina dece školskog uzrasta fizički aktivna
13.07.2024.•
5
Lekari Instituta "Dr Milan Jovanović Batut" upozoravaju da problemi sa povišenom telesnom težinom ili gojaznost sve više hvataju maha među decom u Srbiji.
Naučnici napravili test za rano otkrivanje demencije: Pogledajte 46 pitanja
13.07.2024.•
4
Rano otkrivanje demencije jedan je od fokusa naučnika u poslednje vreme, a najnoviji alat za kognitivni skrining je test od 46 pitanja.
Od početka godine prijavljen 181 oboleli od morbila
12.07.2024.•
0
Od početka godine, Institutu za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" prijavljen je 181 oboleli od morbila.
Doktorka o dezodoransima: Ne stavljajte ih svaki dan
12.07.2024.•
3
Prema istraživanju koje je proveo Perspireks, 63 odsto žena izjavilo je da im je znojenje najneugodniji problem s kojim se suočavaju, a upravo su dezodoransi ti koji rešavaju probleme znojenja.
Da li nam je vitamin D potreban i tokom letnjih meseci?
11.07.2024.•
0
Na pitanje da li nam je vitamin D potreban i tokom leta odgovara dr. sci med. Ivan Selaković.
Belgija zabranjuje izlaganje cigareta i drugih duvanskih proizvoda u prodavnicama
11.07.2024.•
1
U Belgiji od 1. aprila 2025. godine cigarete, klasične i elektronske, kao ni pribor za pravljenje cigareta više neće smeti da budu vidno izloženi u prodavnicima.
Od početka epidemije u Srbiji registrovan 181 slučaj malih boginja
10.07.2024.•
0
Od početka godine u Srbiji je registrovan ukupno 181 slučaj malih boginja - morbila, dok je u periodu od 1. do 7. jula registrovan 31 slučaj, saopštio je danas Institut za javno zdravlje Batut.
Umrla i druga osoba kojoj je presađen genetski modifikovan svinjski bubreg
10.07.2024.•
3
Liza Pizano, prva osoba koja je dobila mehaničku srčanu pumpu, kao i genetski modifikovan svinjski bubreg, umrla je u nedelju, prema njujorškoj Langone Health klinici.
Komentari 2
Deda Joca
Sve_Za_Zdravlje
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar