Gde se u Evropi mladi najčešće opijaju?
Više od trećine adolescenata, uzrasta između 15 i 16 godina u EU priznalo je da ima epizode teškog opijanja, čak dva puta više od odraslih.
Foto: Pixabay
Pošto se rani početak konzumiranja alkohola povezuje sa opijanjem i u kasnijim periodima života, to predstavlja ozbiljan zdravstveni problem na Starom kontinentu.
U 2019. je u proseku više od trećine (37,4 odsto) adolescenata u Evropskoj uniji imalo epizode teškog opijanja namanje jednom u trideset dana, a to je priznalo svega 18,7 odsto odraslih, odnosno, u proseku svaki peti ispitanik.
To znači da dva puta više adolescenata preteruje u alkoholu u odnosu na odrasle.
Euronews je istražio koje države imaju najvišu stopu opijanja među adolescentima i kako se razlike u konzumaciji alkohola između mladih i odraslih razlikuju u Evropi.
U Danskoj se opijalo najviše mladih
Procenat tinejdžera koji su imali teške epizode opijanja, što se definiše kao konzumacija pet ili više pića u jednoj prilici, u 2019. godini varirao je od osam odsto na Islandu do 59 odsto u Danskoj.
Procentualno najmanji broj mladih ljudi koji su imali epizode teškog opijanja zabeležen je na Islandu i u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj, ali je zato u Danskoj taj broj bio najveći.
Stručnjaci smatraju da to možda ima veze sa regulativom. Naime, u Danskoj adolescenti ranije dobijaju pristup alkoholu u odnosu na ostale nordijske zemlje, a i policijske kontrole koje se tiču alkohola su manje stroge, pokazuje izveštaj "Stanje zdravlja u Evropskoj uniji" za 2022. godinu.
U Danskoj čak i šesnaestogodišnjaci mogu da kupe pivo i vino, dok je starosna granica u drugim državama 18 godina, mada postoje planovi da se ograniči prodaja pića sa više od šest odsto alkohola za osobe uzrasta između 16 i 18 godina.
Samo u pet zemalja procenat mladih koji je imao epizode teškog opijanja bio je manji od 25 odsto - a to su pomenute nordijske zemlje i Portugalija.
Pored Danske, još četiri zemlje zabeležile su zabrinjavajuće rezultate i procenat veći od 45 odsto, a to su Nemačka, Austrija, Slovačka i Hrvatska.
U odnosu na evropski prosek, manje mladih ljudi ima priliku da se opija u Francuskoj i Španiji (34 odsto), kao i Italiji (35 odsto).
Starosne i rodne razlike
Broj epizoda teškog opijanja veći je kod adolescenata, nego kod odraslih u gotovo svim zemljama širom Evrope, sem na Islandu i Norveškoj. Razlike značajno variraju - od -16 procentnih poena na Islandu do 35 u Slovačkoj. U Evropskoj uniji, u proseku je razlika procenata starijih i mladih koji se opijaju u oko 19 procentnih poena.
Samo Island i Norveška imali su negativne brojke, što ukazuje da je teško opijanje češće među odraslima, nego kod mladih uzrasta 15 i 16 godina.
Posle Slovačke, mladi su prednjačili u odnosu na odrasle još i u Austriji (33 procentna boda), Italiji (31) i Bugarskoj (29).
U svim državama, muškarci su češće nego žene imali epizode teškog opijanja. Prema podacima iz 2019. u proseku je 26,6 odsto muškaraca priznalo da je preteralo u alkoholu barem jednom mesečno, u poređenju sa 11,4 odsto žena.
Međutim, to ne važi za adolescente, jer je u Evropskoj uniji 38,1 odsto dečaka imalo takvu epizodu u poređenju sa 36,8 devojčica.
Teško se opijalo više dečaka nego devojčica u 17 zemalja, dok su u 13 država u preterivanju sa alkoholom prednjačile devojčice.
Studije ukazuju da se rodne razlike u konzumaciji alkohola kod odraslih mogu povezati sa različitim kulturološkim očekivanjima i odražavaju tradicionalne rodne uloge. Takođe se mogu objasniti rodnim razlikama u pogledu zaposlenosti i visine prihoda.
Međutim, deluje da se te varijable ne mogu primeniti na adolescente, jer se poslednjih decenija opijanje manje povezuje sa muževnošću, nego što je to bio slučaj u prošlosti, a to pokazuje i studija iz 2019, koja je sprvedena na Univerzitetu u Stokolmu.
Opijanje je takođe jedan od indikatora koji pokazuje koliko često adolescenti piju alkohol.
Udeo onih koji su se opijali više puta među 15-godišnjacima je u 2018. godini varirao od sedam odsto u Irskoj do 42 odsto u Danskoj, dok je evropski prosek bio 22 procenta.
Više od četvrtine (27 odsto) petnaestogodišnjaka u Engleskoj više puta je iskusilo opijanje, odnosno najmanje dva puta u životu.
Udeo petnaestogodišnjaka koji su se više puta napili opao je u većini zemalja Evropske unije u poslednje dve decenije i to sa 41 odsto na 24 odsto za dečake i sa 29 odsto na 20 odsto za devojčice u periodu od 1998. do 2018.
Uprkos tom smanjenju, brojke su i dalje pokazivale da se više od 30 odsto mladih više puta opilo i to u nekoliko zemalja tokom 2018.
Zašto sve manje mladih pije?
Euronews piše da se razlozi za takve tendencije mogu pripisati tehnološkom napretku, društvenim normama, porodičnim relacijama i rodnom identitetu, kao i trendovima u pogledu zdravlja, fitnesa, blagostanja i načina života, navodi se u poglavlju "Trendovi i obrasci u konzumiranju alkohola" izveštaja "Sprečavanje bezopasne upotrebe alkohola" Organizacije za ekonomski rast i razvoj.
Oni ukazuju da:
- Pošto su mladi ljudi danas uglavnom uključeni u virtuelnu komunikaciju preko društvenih mreža, imaju manje prilika za konzumaciju alkohola.
- Mladi ljudi možda žele da kontrolišu unos alkohola kako bi izbegli narušavanje svog imidža na društvenim mrežama.
- Manji je društveni pritisak da se konzumira alkohol.
Da li opijanje u mladosti predviđa buduće navike u pogledu konzumacije alkohola?
Ukratko - da. nekoliko studija je pokazalo da se rano opijanje povezuje sa češćom konzumacijom alkohola u poznijim godinama života, navodi se u izveštaju Organizacije za ekonomski rast i razvoj.
Koristeći longitudinalne podatke iz Sjedinjenih Američkih Država istraživači su demonstrirali da pijenje alkohola u detinjstvu, odnosno između 15. i 18. godine, predviđa buduću konzumaciju, a efekat je bio čak primetniji kod žena.
Šteta i rizici
Izveštaj sugeriše da je teško periodično opijanje adolescenata povezano sa nizom štetnih posledica po zdravlje, uključujući gubljenje svesti, povrede, saobraćajne nesreće ili povećan rizik od polno prenosivih bolesti.
Upotreba alkohola u adolescenciji takođe se povezuje sa lošijim uspehom u školi, ali i isključenošću iz društva i vršnjačkim maltretiranjem.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Ples, čitanje i video-igre mogu pomoći da mozak duže ostane mlad
04.01.2026.•
1
Kreativne aktivnosti, poput plesa, muzike, crtanja, ali i igranja složenih video-igara, ne samo da mogu poboljšati zdravlje mozga, već ga mogu i usporiti da stari, pokazuje nova studija.
Voda, kefir i zeleni čaj najbolji za zdravlje creva
04.01.2026.•
0
Kada govorimo o zdravlju creva, obično najviše pažnje posvećujemo ishrani. Ipak, jednako važnu - a neretko i ključnu - ulogu imaju napici koje svakodnevno konzumiramo.
"Bakterijski bazen u kuhinji": Stručnjaci otkrivaju koja česta navika može da šteti zdravlju
03.01.2026.•
1
Stručnjaci upozoravaju da namakanje posuđa tokom noći može pretvoriti vašu kuhinju u leglo bakterija koje izazivaju trovanje hranom i ozbiljne bolesti.
Studije tvrde da korišćenje telefona pre 13. godine dovodi do poremećaja kod dece
02.01.2026.•
1
Nove studije sprovedene nad desetinama hiljada dece ukazuju da korišćenje pametnih telefona pre 13. godine života značajno povećava rizik od poremećaja spavanja, gojaznosti i psihološkog stresa.
Kako praznična trpeza utiče na organizam i kako da se zaštitimo?
01.01.2026.•
2
Tradicionalno, širom sveta, Nova godina se dočekuje uz bogatu trpezu.
Stomatolog objašnjava: Ovo je praznična hrana koja izaziva najgori zadah
31.12.2025.•
3
Dok uživamo u ukusnim zalogajima, stomatolozi upozoravaju na neočekivane namirnice koje mogu izazvati neprijatan zadah i pokvariti praznično raspoloženje.
Krajem decembra više od 40.000 ljudi u Srbiji sa oboljenjima sličnim gripu
31.12.2025.•
0
U Srbiji je od 22. do 28. decembra registrovano 21.225 slučајеvа оbоljеnjа sličnih gripu i 19.569 slučajeva оbоljenja оd акutnih rеspirаtоrnih infekcija.
Na listu RFZO dodato još 99 novih generičkih lekova
31.12.2025.•
1
Republički fond za zdravstveno osiguranje usvojio je novu listu lekova na koju je stavljeno čak 99 novih generičkih lekova, odnosno zamena za lekove koji se već izdaju o trošku RFZO, ali od različitih proizvođača.
"Batut" izdao upozorenja zbog petardi: Ovo su najčešće povrede do kojih dolazi njihovom upotrebom
31.12.2025.•
1
Iako se petarde često doživljavaju kao deo praznične atmosfere, one predstavljaju ozbiljnu opasnost, posebno za decu i mlade, upozorava Institut "Batut".
Umro nekada najteži čovek na svetu
31.12.2025.•
1
Najteži čovek na svetu, Meksikanac Huan Pedro Franko, koji je u jednom trenutku imao 590 kilograma, preminuo je u 41. godini od posledica infekcije bubrega, saopštili su lekari.
Uz pomoć veštačke inteligencije otkrivena dva nova podtipa multiple skleroze
30.12.2025.•
1
Naučnici su uz pomoć veštačke inteligencije (AI) identifikovali dva nova biološka podtipa multiple skleroze, što bi moglo da otvori put personalizovanim tretmanima i boljim ishodima za pacijente.
Savet ministara BiH legalizovao upotrebu kanabisa u medicinske svrhe
29.12.2025.•
5
Bosna i Hercegovina legalizovala je danas upotrebu kanabisa u medicinske svrhe, objavili su iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Psihijatri: Čet-botovi možda podstiču psihozu kod ljudi
29.12.2025.•
0
Vodeći psihijatri se sve više slažu da korišćenje čet-botova sa veštačkom inteligencijom (AI) može da bude povezano sa slučajevima psihoze, piše Volstrit džurnal.
U Republici Srpskoj od 1. avgusta sledeće godine zabranjeno pušenje u zatvorenim prostorima
29.12.2025.•
5
Republika Srpska dobila je Zakon o zaštiti zdravlja od duvanskih proizvoda, kojim se uvodi apsolutna zabrana pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima.
SZO: Od posledica konzumiranja alkohola u EU godišnje umre 800.000 ljudi
28.12.2025.•
2
U najnovijem izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO) ističe se da Evropa ima najveći nivo konzumacije alkohola na svetu, što znatno doprinosi prevremenoj smrtnosti i povredama.
Međunarodna federacija zvanično priznala dijabetes tipa pet
28.12.2025.•
0
Međunarodna federacija za dijabetes zvanično je ove godine priznala dijabetes tipa 5, manje poznat, ali ozbiljan oblik bolesti, prenosi danas portal Sajens Alert.
Podaci SZO pokazuju: Bugari i dalje među narodima koji piju najviše na svetu
28.12.2025.•
0
Bugarska je i dalje među zemljama sa najvišim procentom konzumiranja alkohola u Evropi i na globalnom nivou, pokazuju najnoviji podaci Svetske zdravstvene organizacije (SZO).
VIDEO: Većina ljudi do 80. godine razvije divertikulozu u crevima - šta je to?
28.12.2025.•
0
Lako je videti kako vaše telo stari spolja - bore, tamne mrlje, seda kosa, ali kako starimo, i naša unutrašnjost se neizbežno menja.
Šest čajeva koji pomažu u ublažavanju simptoma prehlade
28.12.2025.•
0
Pijenje vode i čajeva bez kofeina pomaže da ostanete hidrirani, što može pomoći vašem telu da se oporavi.
Čaj ili kafa: Šta čuva kosti, a šta im šteti?
27.12.2025.•
1
Novo istraživanje ukazuje na to da redovna konzumacija čaja ili kafe može značajno uticati na zdravlje kostiju kod žena.
"Supergrip" vlada širom Srbije: Može li vakcina protiv gripa da nas zaštiti protiv mutirane verzije?
27.12.2025.•
5
Čekaonice i ordinacije u Srbiji su pune zbog sezonskih respiratornih infekcija, gripa i kovida. U sve se umešala i mutirana verzija gripa bombastično nazvana - "supergrip", ali to nije novi virus.
Komentari 2
usput
Hm
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar