Psiholozi: Učestalo korišćenje društvenih mreža dovodi do digitalne demencije i deficita pažnje
Učestalo korišćenje društvenih mreža sve više dovodi do digitalne demencije i deficita pažnje, kao i do depresivnog sentimenta i krize identiteta izazvane socijalnim pritiscima.
Foto: Pixabay
Psihološkinja Ana Vlajković je, govoreći za Tanjug, izjavila da postoji zvanični pojam digitalne demencije, koja predstavlja gubitak određene funkcije, a najveći problem je deficit pažnje, kao i gubitak funkcije pamćenja.
"Mi smo digitalni došljaci, nismo digitalni urođenici i tu je razlika, jer digitalni urođenici su po svetskim standardima rođeni posle 1985, a svi mi koji smo rođeni pre toga pokušavamo da nađemo neki balans", kaže ona.
Vlajković napominje da danas jednostavno više nema potrebe da se pamti.
"To je zato što imamo uređaje, ali postoji nešto što se zove kritičko filtriranje informacija. Znači, ono što ja pročitam na internetu, onda to proverim još u tri, četiri izvora, pa proverim u stručnoj literaturi da li to stvarno jeste tako", navodi ona.
Ističe da je to ono što novim generacijama nedostaje.
"Oni prihvataju informaciju i ne uzimaju je kritički", ističe psiholog.
Dodaje da sve više ljudi ima kratkoročnu memoriju, jer im dugoročna više nije potrebna.
"Pored toga, ono što primećujem ne samo kod sebe, već i kod klijenata, jeste da se sve veći broj njih javlja sa osećanjem generalizovane anksioznosti u pogledu budućnosti", napominje stručnjakinja.
Prema njenim rečima, javlja se jedan depresivni sentiment oko toga da li su životni izbori bili dobri.
"Da li su moje odluke do sada bile okej, da li treba naći drugi način da se nečim bavim u životu, da li je ovo prava stvar za mene", navodi Vlajković.
Ističe i da sve više ljudi ima krizu identiteta.
"Tu postoji jedan socijalni pritisak da se recimo objavljuju fotografije, kao na primer kada su parovi u pitanju, pa iako im, kao, uopšte nije do toga, već da, kao, učine partneru", kaže psihološkinja.
IT stručnjak Strahinja Dević napominje da očigledno postoji zavisnost od društvenih mreža.
"Mi kroz mreže jednostavno skrolujemo, jer one su onako privlačne, fleš, sijaju i to je dopamin čist", navodi on.
Dodaje da je sada situacija da većina ljudi uopšte ne uživa u tome, nego im je bitnije da neko drugi to vidi.
"I sada se trudimo da delujemo kako svi živimo jedan divan i idiličan život. I to je isto kao i alkohol, kao i cigarete, kao i narkotici. Znači, nije alkohol loš - mnogo alkohola je loše. Znači, društvene mreže nisu same po sebi loše - mnogo društvenih mreža su loše", ističe Dević.
Prema njegovim rečima, zato s razlogom mora postoji zakonska regulativa.
"Mi ne ograničavamo društvene mreže na pravi način, pa je najčešća laž na internetu da neko ima 18 godina i to niko ne proverava", ističe stručnjak.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Za nedelju dana zabeleženo skoro 6.800 slučajeva oboljenja sličnih gripu
15.03.2026.•
0
U Srbiji je od 2. do 8. marta zabeleženo 6.759 slučajeva oboljenja sličnih gripu, što je nešto manje u poređenju sa prethodnom nedeljom, objavio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Namirnice koje vas goje, a da toga možda niste svesni
15.03.2026.•
2
Gojenje često nije rezultat jedne nezdrave namirnice, već kombinacije svakodnevnih izbora i navika.
Skidate li onaj beli sloj pomorandže? Možda ne bi trebalo
15.03.2026.•
1
Kada jedu pomorandžu, mnogi ljudi uklanjaju beli, vlaknasti sloj, koji se zove i srž ili medula, često zbog njegovog gorkog ukusa, teksture ili jednostavno zbog izgleda.
Koliko sna nam je potrebno? Zavisi od godina i drugih faktora
15.03.2026.•
0
San je jedan od ključnih stubova zdravlja, ali potreba za snom menja se tokom života.
Javorov sirup ili šećer: Šta je zdravije?
15.03.2026.•
2
Javorov sirup se često smatra zdravijom alternativom belom rafinisanom šećeru jer je minimalno prerađen.
Genetika i zdravlje: Koja stanja možete naslediti od roditelja?
14.03.2026.•
1
Iako su brojna zdravstvena stanja posledica načina života ili jednostavno loše sreće, genetika igra ključnu ulogu u sklonosti određenim bolestima.
Kako pravilna ishrana može pomoći u borbi protiv prolećnog umora?
13.03.2026.•
0
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u proleće uobičajeno da ljudi osećaju manjak energije, jer je organizmu potrebno vreme da se prilagodi na duže dane i više sunčeve svetlosti.
Psiholozi i psihoterapeuti: U čemu je problem?
13.03.2026.•
4
Već godinu dana vodi se rasprava između Saveza društava psihoterapeuta Srbije i Društva psihologa Srbije.
Često dišemo kroz samo jednu nozdrvu - evo zašto
13.03.2026.•
1
Jedna od najneugodnijih stvari kod bolesti ili sezonskih alergija jeste to što nam se nos začepi.
Srpska naučnica dobitnica je regionalne nagrade u oblasti medicine: Tableta namenjena bebama
13.03.2026.•
2
Srpska naučnica Milica Bajčetić dobitnica je regionalne nagrade u oblasti medicine "International Medis Awards for Medical Research" za prvu inovativnu tabletu namenjenu bebama.
Udruženje pacijenata: Bolest bubrega ima 700.000 ljudi u Srbiji, bitno rano otkrivanje i lečenje
12.03.2026.•
0
Hronična bolest bubrega pogađa oko deset odsto svetske populacije, a procenjuje se da u Srbiji sa tim oboljenjem živi oko 700.000 građana, saopštilo je Udruženja pacijenata "Zajedno za novi život".
Fotografija vaše ruke mogla bi otkriti redak zdravstveni poremećaj
12.03.2026.•
0
Gatanje iz dlana možda ne može predvideti vašu budućnost, ali ako okrenete ruku, to bi moglo otkriti ključne informacije o tome koliko dugo biste mogli živeti.
U Srbiji počinje sprovođenje TAVI procedure kod dece o trošku RFZO
12.03.2026.•
0
Minimalno invazivna TAVI metoda zamene aortnog zaliska prvi put u Srbiji će početi da se primenjuje kod dece.
Koliko jagode zapravo imaju vitamina?
12.03.2026.•
2
Jagode su jedno od najpopularnijih prolećnih voća, a osim što su slatke i osvežavajuće, poznate su i po visokom udelu vitamina.
Šta je zdravije: Zeleni čaj ili mača?
12.03.2026.•
2
I zeleni čaj i mača su bogati izvori antioksidanata, sićušnih ali moćnih jedinjenja koja štite vaše ćelije od oštećenja izazvanih reaktivnim jedinjenjima koja se zovu slobodni radikali.
Šta se dešava sa vašim krvnim pritiskom kada smanjite unos soli
12.03.2026.•
0
Većina ljudi konzumira previše soli - oko devet grama dnevno. Smanjenje unosa soli može pomoći u snižavanju krvnog pritiska.
I previše sna može biti štetno po zdravlje
12.03.2026.•
1
Iako se stalno upozorava na opasnosti nedovoljnog sna, retko kad se govori o tome da i previše sna može biti štetno.
Savet gastroenterologa: Ovo je najbolja večera za zdravlje creva
11.03.2026.•
0
Ako želite da unapredite zdravlje creva, saveti gastroenterologa mogu biti od velike pomoći.
U koje vreme treba da prestanete da jedete pre spavanja? Evo šta kaže nauka
11.03.2026.•
2
Obično, kada stručnjaci govore o zdravijim izborima u ishrani, obično se odnose na to šta stavljate - ili ne stavljate - na svoj tanjir.
Ekstremne vrućine sada ograničavaju aktivnosti trećine ljudi na planeti
10.03.2026.•
1
Ekstremne vrućine sada utiču na jednu od tri osobe širom sveta i ograničavaju količinu vremena koju ljudi mogu bezbedno da provode u aktivnostima na otvorenom, pokazala su najnovija istraživanja.
Mart posvećen multiplom mijelomu: Važnost prve linije terapije i rane dijagnostike
10.03.2026.•
0
U Beogradu će od 13. do 14. marta, po prvi put u ovom delu Balkana, biti održan edukativni sastanak Internacionalnog društva za multipli mijelom.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar