Moguća prirodna zamena za ozempik: Kineski naučnici kažu da je ključ u crevnoj mikrobioti
Ozempik je postao sinonim za brzo mršavljenje i regulaciju šećera u krvi, ali naučnici sada istražuju da li priroda nudi slično rešenje.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Ozempik, odnosno lek koji imitira dejstvo hormona GLP-1, mogao bi dobiti konkurenciju u vidu crevne bakterije.
Novi trag u borbi protiv dijabetesa i zavisnosti od šećera stiže iz – creva.
Istraživači sa kineskog univerziteta Đangnan veruju da su otkrili način da se prirodnim putem reguliše nivo šećera u krvi i smanji žudnja za slatkišima - slično kao što to čini Ozempik i srodni lekovi, piše Science Alert.
Ključ ove potencijalne terapije krije se u crevnoj mikrobioti, tačnije u jednoj specifičnoj bakteriji i supstancama koje ona proizvodi tokom varenja.
Povećanjem prisustva te bakterije u organizmu miševa obolelih od dijabetesa, naučnici su uspeli da podstaknu lučenje hormona GLP-1, koji prirodno reguliše nivo šećera i osećaj sitosti, prenosi Danas.rs.
Taj hormon - glukagonu sličan peptid 1 (GLP-1) - već je poznat javnosti kao osnova delovanja lekova poput semaglutida, glavne aktivne supstance Ozempika.
Kod osoba sa dijabetesom tipa 2 funkcija GLP-1 hormona je često oslabljena, što otežava kontrolu šećera u krvi. Zbog toga su GLP-1 analozi, poput Ozempika, postali važno oružje u tretmanu te bolesti.
Ali, sada naučnici traže način da telo podstaknu da samo pojača prirodnu proizvodnju tog hormona.
"Rastući broj istraživanja ukazuje na to da naše prehrambene navike i žudnje potiču iz signala koje šalje crevni sistem - organ ključan za formiranje preferencija u ishrani", navode autori studije objavljene u januaru.
Ali koji geni, mikroorganizmi i njihove supstance zapravo regulišu želju za šećerom - do sada nije bilo jasno.
Uloga bakterije
Novo istraživanje ističe ulogu bakterije Bacteroides vulgatus kao potencijalno važnu. Kada su miševi genetski onemogućeni da proizvode crevni protein Ffar4, kolonije te bakterije su se znatno smanjile, što je uticalo i na niži nivo hormona FGF21 - koji je, kako se veruje, povezan sa željom za šećerom.
Zanimljivo je da se FGF21 u većim količinama javlja i kod korišćenja GLP-1 lekova, a kod ljudi sa genetskom varijacijom tog hormona češće se beleži izražena sklonost ka slatkišima.
Analiza krvi kod 60 osoba sa dijabetesom i 24 zdrave osobe pokazala je da mutacije Ffar4 gena, koje smanjuju lučenje FGF21, mogu biti povezane sa povećanom željom za šećerom - što bi moglo doprineti razvoju bolesti.
Ključ, čini se, opet leži u crevima.
Kada su naučnici miševima dali metabolit koji proizvodi B. vulgatus, došlo je do povećanog lučenja GLP-1, a zatim i FGF21 hormona - što je rezultiralo boljom regulacijom šećera i smanjenom žudnjom za slatkim.
Iako je ovaj efekat zasad potvrđen samo kod miševa, autori veruju da su na tragu strategije za prevenciju dijabetesa - bez potrebe za lekovima.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Ugradnja intraokularnih sočiva: Savremena rešenja u korekciji vida i lečenju katarakte
17.03.2026.•
0
Savremena oftalmologija danas nudi pacijentima znatno više mogućnosti nego ikada ranije kada je u pitanju korekcija vida i rešavanje problema zamućenja sočiva - katarakte.
Lekari u Hrvatskoj pacijentkinji uklonili tumor od 36 kilograma
17.03.2026.•
0
Tim lekara Opšte bolnice Gospić prošle nedelje je 81-godišnjoj pacijentkinji uklonio tumor težak čak 36 kilograma.
Slušanje posebno dizajnirane muzike 24 minuta može značajno da smanji anksioznost
16.03.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da slušanje posebno dizajnirane muzike može značajno da smanji anksioznost, i to za relativno kratko vreme.
Za nedelju dana zabeleženo skoro 6.800 slučajeva oboljenja sličnih gripu
15.03.2026.•
0
U Srbiji je od 2. do 8. marta zabeleženo 6.759 slučajeva oboljenja sličnih gripu, što je nešto manje u poređenju sa prethodnom nedeljom, objavio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Namirnice koje vas goje, a da toga možda niste svesni
15.03.2026.•
2
Gojenje često nije rezultat jedne nezdrave namirnice, već kombinacije svakodnevnih izbora i navika.
Skidate li onaj beli sloj pomorandže? Možda ne bi trebalo
15.03.2026.•
1
Kada jedu pomorandžu, mnogi ljudi uklanjaju beli, vlaknasti sloj, koji se zove i srž ili medula, često zbog njegovog gorkog ukusa, teksture ili jednostavno zbog izgleda.
Koliko sna nam je potrebno? Zavisi od godina i drugih faktora
15.03.2026.•
0
San je jedan od ključnih stubova zdravlja, ali potreba za snom menja se tokom života.
Javorov sirup ili šećer: Šta je zdravije?
15.03.2026.•
2
Javorov sirup se često smatra zdravijom alternativom belom rafinisanom šećeru jer je minimalno prerađen.
Genetika i zdravlje: Koja stanja možete naslediti od roditelja?
14.03.2026.•
1
Iako su brojna zdravstvena stanja posledica načina života ili jednostavno loše sreće, genetika igra ključnu ulogu u sklonosti određenim bolestima.
Kako pravilna ishrana može pomoći u borbi protiv prolećnog umora?
13.03.2026.•
0
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u proleće uobičajeno da ljudi osećaju manjak energije, jer je organizmu potrebno vreme da se prilagodi na duže dane i više sunčeve svetlosti.
Psiholozi i psihoterapeuti: U čemu je problem?
13.03.2026.•
4
Već godinu dana vodi se rasprava između Saveza društava psihoterapeuta Srbije i Društva psihologa Srbije.
Često dišemo kroz samo jednu nozdrvu - evo zašto
13.03.2026.•
1
Jedna od najneugodnijih stvari kod bolesti ili sezonskih alergija jeste to što nam se nos začepi.
Srpska naučnica dobitnica je regionalne nagrade u oblasti medicine: Tableta namenjena bebama
13.03.2026.•
2
Srpska naučnica Milica Bajčetić dobitnica je regionalne nagrade u oblasti medicine "International Medis Awards for Medical Research" za prvu inovativnu tabletu namenjenu bebama.
Udruženje pacijenata: Bolest bubrega ima 700.000 ljudi u Srbiji, bitno rano otkrivanje i lečenje
12.03.2026.•
0
Hronična bolest bubrega pogađa oko deset odsto svetske populacije, a procenjuje se da u Srbiji sa tim oboljenjem živi oko 700.000 građana, saopštilo je Udruženja pacijenata "Zajedno za novi život".
Fotografija vaše ruke mogla bi otkriti redak zdravstveni poremećaj
12.03.2026.•
0
Gatanje iz dlana možda ne može predvideti vašu budućnost, ali ako okrenete ruku, to bi moglo otkriti ključne informacije o tome koliko dugo biste mogli živeti.
U Srbiji počinje sprovođenje TAVI procedure kod dece o trošku RFZO
12.03.2026.•
0
Minimalno invazivna TAVI metoda zamene aortnog zaliska prvi put u Srbiji će početi da se primenjuje kod dece.
Koliko jagode zapravo imaju vitamina?
12.03.2026.•
2
Jagode su jedno od najpopularnijih prolećnih voća, a osim što su slatke i osvežavajuće, poznate su i po visokom udelu vitamina.
Šta je zdravije: Zeleni čaj ili mača?
12.03.2026.•
2
I zeleni čaj i mača su bogati izvori antioksidanata, sićušnih ali moćnih jedinjenja koja štite vaše ćelije od oštećenja izazvanih reaktivnim jedinjenjima koja se zovu slobodni radikali.
Šta se dešava sa vašim krvnim pritiskom kada smanjite unos soli
12.03.2026.•
0
Većina ljudi konzumira previše soli - oko devet grama dnevno. Smanjenje unosa soli može pomoći u snižavanju krvnog pritiska.
I previše sna može biti štetno po zdravlje
12.03.2026.•
1
Iako se stalno upozorava na opasnosti nedovoljnog sna, retko kad se govori o tome da i previše sna može biti štetno.
Savet gastroenterologa: Ovo je najbolja večera za zdravlje creva
11.03.2026.•
0
Ako želite da unapredite zdravlje creva, saveti gastroenterologa mogu biti od velike pomoći.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar