Studija: Svaki gnjavator oko vas skraćuje vam život za više meseci
Naši odnosi oblikuju naše zdravlje na mnogo načina. Prijatelji i porodica mogu pružiti podršku u teškim vremenima i podsticati zdrave navike. Ali nisu svi odnosi pozitivni - neki mogu biti stalni izvor stresa.
Nova studija objavljena u časopisu "PNAS" postavila je pitanje šta se dešava kada stres u našim životima dolazi od ljudi oko nas. Istraživači su se fokusirali na teške odnose u društvenim mrežama ljudi - pojedince koje su nazvali "hasslers" (gnjavatori, osobe koje često zadaju stres ili probleme).
Istraživači su se pitali da li teški odnosi mogu uticati na starenje na isti način kao i drugi hronični stresori.
Stres nije uvek loš za nas. Kratki naleti stresa mogu nam pomoći da naučimo strategije suočavanja, postanemo prilagodljiviji i pokrenemo hormonske i moždane promene koje nas pripremaju za buduće izazove. Ali dugotrajan stres - kao što su siromaštvo, diskriminacija ili nezaposlenost - može iscrpeti telo i ubrzati starenje.
Učesnici su zamoljeni da navedu ljude sa kojima provode vreme, sa kojima razgovaraju o ličnim ili zdravstvenim pitanjima, ili koji utiču na njihove zdravstvene navike. Ključno je da su učesnici takođe pitani da li u svojoj okolini imaju ljude koji im često izazivaju stres ili otežavaju život - takozvane gnjavatore.
Samo oni koji su prijavljeni kao osobe koje često izazivaju stres klasifikovani su kao gnjavatori. Ljudi koji su stres izazivali samo povremeno nisu smatrani takvim osobama. Važno je da je ista osoba mogla biti navedena u više kategorija, što znači da je jedan odnos mogao imati više društvenih uloga, piše ScienceAlert.
Učesnici su takođe dali uzorke pljuvačke kako bi se izračunale dve komplementarne mere biološkog starenja. Prva meri vašu biološku starost u odnosu na vašu starost u godinama. Drugim rečima, da li je vaše telo starije ili mlađe od vaše stvarne starosti? Druga meri koliko brzo trenutno starite.
Gotovo 30 odsto učesnika imalo je bar jednog gnjavatora u svojoj društvenoj mreži, dok je oko 10 odsto prijavilo najmanje dve takve osobe, što potvrđuje da su gnjavatori prilično česti i da su "negativne" veze deo naših društvenih svetova.
Ovo je svakako vredno pažnje jer su negativne veze i njihovi efekti nedovoljno proučavani u poređenju sa pozitivnim ili neutralnim vezama. Svaka dodatna naporna osoba bila je povezana sa približno devet meseci većom biološkom starošću i sa nešto bržim tempom biološkog starenja (1,5 odsto brže).
Pošto su uzorci pljuvačke mereni samo jednom, ne možemo biti sigurni kako se to nakuplja tokom vremena, ali ako je tempo starenja brži do kraja života, svakako vredi razmisliti o tome.
Ovaj efekat bio je najjači kada je težak odnos bio između članova porodice, a ne između prijatelja ili poznanika. To može odražavati poteškoće u udaljavanju od porodičnih odnosa.
Porodične veze je najteže prekinuti
Mnogo je lakše polako se udaljiti od poznanika nego odbaciti odnos koji možda postoji tokom čitavog života i koji je uključen u druge bliske odnose. Osim toga, većina odnosa nije isključivo pozitivna ili negativna. Čak i najstresniji porodični odnosi mogu imati neke pozitivne aspekte - i obrnuto.
Samo 3,5 odsto prijateljstava klasifikovano je kao naporno, u poređenju sa gotovo 10 odsto takvih roditelja i dece, što podržava ideju da je gnjavatore teže "odbaciti" kada su deo porodice.
Zanimljivo je da negativni odnosi sa supružnicima i partnerima nisu pokazali istu povezanost sa ubrzanim starenjem. Jedno moguće objašnjenje je da povremeni sukobi ili stres u tim odnosima postoje zajedno sa značajnom podrškom, što može ublažiti fiziološke posledice tih negativnih interakcija.
Takođe, gnjavatori su se ređe pojavljivali u više oblasti interakcije - kao što su istovremeno poverenik i osoba za druženje. Nasuprot tome, podržavajući odnosi često su obuhvatali više oblasti društvenog života.
Kada odnosi postanu teški, ljudi mogu postepeno smanjiti broj načina na koje komuniciraju. Ili je manje verovatno da će odnosi sa mnogo konflikta prerasti u duboko ukorenjene veze u kojima učestvujemo na više načina.
Ipak, vredi razmotriti i alternativna objašnjenja pre nego što prekinemo veze sa našim "energetskim vampirima". Doživljavanje ubrzanog starenja može učiniti da se ljudi osećaju lošije, a možda i razdražljivije.
Razdražljivi ljudi mogu lakše tumačiti interakcije kao "gnjavažu", što znači da bi ubrzano starenje moglo doprineti percepciji napornih osoba, a ne obrnuto.
Slično tome, depresija može i ubrzati proces starenja i doprineti generalno negativnim procenama različitih aspekata života, uključujući odnose. Nismo svi podjednako skloni da u svojim mrežama imamo naporne osobe. Žene, pušači i oni koji su imali više stresnih iskustava u detinjstvu češće su prijavljivali takve osobe.
Veći broj gnjavatora takođe je bio povezan sa lošijim procenama sopstvenog zdravlja, više simptoma anksioznosti i depresije, više dugotrajnih zdravstvenih stanja i većom telesnom težinom, što sugeriše da su teški odnosi relevantni za više aspekata zdravlja.
Negativne društvene veze mogu delovati slično drugim hroničnim stresorima u našim životima, utičući na zdravlje i dobrobit, pri čemu je ubrzano starenje jedan od mogućih puteva identifikovanih u ovoj studiji.
Iako je važno negovati naše društvene veze, ovi nalazi sugerišu da bi takođe trebalo da razmislimo o onim odnosima koji često donose "gnjavažu" u naš svakodnevni život.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Vitalnost u užurbanom ritmu: Kako očuvati zdravlje u savremenom svetu
19.05.2026.•
1
U današnjem ubrzanom tempu života, naročito u urbanim sredinama poput Novog Sada, održavanje vitalnosti i dobrog zdravlja postalo je pravi izazov.
Zašto žene češće proveravaju štitnu žlezdu i koliko je jod važan za hormonalni balans?
19.05.2026.•
0
Umor, promene raspoloženja, manjak energije, osećaj iscrpljenosti ili problemi sa koncentracijom često se pripisuju stresu i svakodnevnom tempu života.
Kako čujete danas?
18.05.2026.•
0
Audiovox organizuje Open House akciju sa specijalnim pogodnostima u Novom Sadu, na Limanu, u sredu, 20. maja 2026.
Personalizovano lečenje hipertenzije: Genetski faktori ključni za izbor terapije
17.05.2026.•
0
Novi pristup lečenju arterijske hipertenzije (visokog krvnog pritiska) koji uzima u obzir individualne genetske karakteristike osobe razvili su specijalisti na Univerzitetu Sečenov u Rusiji.
Na kojoj ruci se meri pritisak: Izbegnite greške koje mogu promeniti rezultate
17.05.2026.•
2
Većina ljudi koji redovno kontrolišu krvni pritisak pretpostavlja da je jedino važno kada i koliko često to rade.
Studija: Posete muzejima mogle bi da uspore biološko starenje
17.05.2026.•
0
Pre nekoliko godina, neki lekari u Kanadi počeli su da svojim pacijentima "prepisuju" umetnost, dajući im besplatan pristup lokalnom muzeju.
Oči bi mogle da otkriju rizik od osteoporoze
17.05.2026.•
2
Oči su prozor u naše dublje zdravlje. Kao jedini spoljašnji produžetak centralnog nervnog sistema, ovi čulni organi mogu odražavati ne samo stanje našeg mozga i krvnih sudova, već i naših kostiju.
Iznenađujuće namirnice koje mogu izazvati kamen u bubregu
17.05.2026.•
0
Kamen u bubregu ima mnogo uzroka, od genetike do određenih lekova. Ali istraživanja su takođe pokazala da na njih može uticati i ono što jedete i pijete.
Buđenje usred noći nije slučajno: Šta znači period između 3 i 5 ujutru
16.05.2026.•
7
Tradicionalna kineska medicina objašnjava zašto se mnogi ljudi tokom noći bude baš u određeno vreme.
Kardiolozi otkrili koje "nezdrave" namirnice ipak konzumiraju
16.05.2026.•
0
Iako se često govori o namirnicama i pićima koje bi trebalo izbegavati zbog zdravlja srca, ni lekari se ne odriču baš svih svojih omiljenih navika.
Studija: Trećina kilograma izgubljenih pomoću lekova otpada na mišiće i koštanu masu
15.05.2026.•
0
Trećina telesne mase izgubljene uz pomoć lekova za mršavljenje poput Vegovi i Maundžaro otpada na mišiće i koštanu masu, a ne na masno tkivo, pokazalo je novo istraživanje.
Sindrom policističnih jajnika menja naziv
15.05.2026.•
0
Nakon više godina rasprave, sindrom policističnih jajnika će se preimenovati u poliendokrini metabolički ovarijalni sindrom, čime se bolje odražavaju višestruki efekti ovog stanja na organizam, saopštili su stručnjaci.
"Večne hemikalije" pronađene u 98,8 odsto testiranih uzoraka ljudske krvi
14.05.2026.•
0
"Večne hemikalije", koje su ranije povezivane sa brojnim zdravstvenim problemima, zaista su svuda. Sada su otkrivene u 98,8 odsto od 10.566 uzoraka krvi testiranih u novoj američkoj studiji.
Ako osetite ovakav bol u stomaku - potražite hitnu lekarsku pomoć
14.05.2026.•
2
Bol u stomaku je jedan od najčešćih razloga za posetu lekaru, ali stručnjaci upozoravaju da određene vrste bola nikako nisu normalne.
Jednostavan test od 30 sekundi mogao bi otkriti rizik od prerane smrti
14.05.2026.•
1
Jednostavan test koji traje samo 30 sekundi mogao bi otkriti mnogo više o zdravlju starijih osoba nego što se na prvi pogled čini.
Više od polovine građana Srbije predgojazno ili gojazno
14.05.2026.•
3
Gotovo 57 odsto stanovništva Srbije spada u kategoriju predgojaznih ili gojaznih, a taj zdravstveni problem izrazito je primetan i kod žena u menopauzi ili perimenopauzi.
Četiri vrste namirnica koje mogu da poremete dejstvo lekova
14.05.2026.•
0
Da li ste znali da ono što jedete može uticati na to koliko dobro vaši lekovi deluju?
Pet uobičajenih navika ispijanja kafe koje bi trebalo da izbegavate
14.05.2026.•
2
Iako kafa ima mnoge dokazane zdravstvene prednosti, neke uobičajene greške u njenom ispijanju mogu uticati na vaš nivo energije, san, hidrataciju i celokupno zdravlje.
Ako se bude pravila vakcina protiv hantavirusa - biće potrebno više godina da bude spremna
14.05.2026.•
4
Vakcina protiv hantavirusa može biti razvijena, ali ako se sprovede po svim standardima i prođe sva neophodna ispitivanja, taj proces bi mogao da potraje nekoliko godina.
Majke možda kriju tajnu ljudske dugovečnosti
13.05.2026.•
0
Mnogi od nas duguju svojim majkama sam opstanak do odraslog doba. To je težak posao, pobrinuti se da deca ne upadnu u opasne situacije.
Zašto imamo umnjake i da li će jednog dana potpuno nestati
13.05.2026.•
0
Postoji određena ironija u činjenici da jedan od najčešćih hirurških zahvata koji se danas izvodi kod mladih odraslih osoba postoji upravo zbog najprepoznatljivije osobine naše vrste - ljudskog mozga.
Komentari 3
Mučenik
m
eve gi na
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar