Sve više ljudi, naročito mladih, izbegava da telefonira - ovo su razlozi
Nakon prvog telefonskog razgovora u istoriji prošlo je 150 godina i nikada nije bilo lakše pozvati nekoga, ali za neke ljude podizanje slušalice i dalje je veoma teška stvar.
Foto: Pixabay
"Gospodine Votsone, dođite ovamo, želim da razgovaram s Vama." Tim rečima Aleksander Grejem Bel uveo je revoluciju u komunikaciju. To su bile prve reči koje su razumljivo prenete na daljinu - prvi telefonski poziv. Dana 14. februara 1876. Bel je podneo zahtev za patent za svoj izum, označivši uspon govorne komunikacije kao primarnog načina na koji ljudi ostaju povezani, piše Dojče vele.
Komunikacija u realnom vremenu i na daljinu zadivila je one koji su je prvi put iskusili. "Divan izum", napisao je 1877. godine list "Wichita City Eagle" iz Kanzasa. Opisao je publiku koja je počela burno da aplaudira nakon demonstracije telefona.
Promena preferencija
Iako je trebalo još nekoliko decenija da telefon uđe u svakodnevni život, danas je pozivanje nekoga jednostavnije nego ikada. Mobilni telefoni omogućili su razgovor dok hodamo ulicom, vozimo ili čak koristimo kupatilo - čini se da gotovo da nema ograničenja kada i gde možemo da uputimo telefonski poziv. Ipak, za mnoge to više nije glavna komunikaciona opcija kakva je nekada bila.
Od imejla do jednostavne SMS-poruke, aplikacija za razmenu poruka i platformi društvenih mreža, načini komunikacije su se umnožili, a čini se da se komunikacione preferencije menjaju, pri čemu se sve češće prednost daje tekstualnim porukama.
Prema međunarodnom istraživanju YouGova iz decembra 2023. godine, SMS ili tekstualne poruke najpopularniji su oblik lične komunikacije - 40 odsto ispitanika navelo ih je kao prvi izbor. Pozivi na mobilni telefon bili su drugi, sa 29 odsto, dok pozivi na fiksni telefon čine svega tri odsto komunikacije.
Čini se da se ove preferencije razlikuju po generacijama: mlađi se sve više udaljavaju od telefona kao prvog izbora. Isto istraživanje pokazalo je da je sklonost ka tekstualnim porukama najveća među ispitanicima od 18 do 24 godine, dok je najveća sklonost ka telefonskim pozivima - i mobilnim i fiksnim - zabeležena među onima starijim od 55 godina.
"Tiha generacija"
Zbog sklonosti pisanim porukama, generacija Z (a ponekad i milenijalci) dobila je naziv "tiha generacija" ("The mute generation").
"Rekla bih da su to pre svega mladi ljudi koji su se navikli da se većina naše komunikacije odvija putem tekstualnih ili audio-poruka", objašnjava Lea Uc, i sama milenijalka. Ona vodi nemački podkast "Telephobia", u kojem pomaže ljudima svih uzrasta da obave posebno teške i emotivne telefonske razgovore.
Mladi su odrasli uz druge oblike komunikacije i navikli se na njih. Navikli su da pažljivo biraju reči i emodžije, brišu ili uređuju već poslate poruke i zadržavaju kontrolu nad tim kada će pročitati ili čak primiti poruku od nekoga.
"Oni koji su odrasli uz ovakav način komunikacije verovatno su ga internalizovali potpuno drugačije od starijih ljudi", rekla je za Dojče vele.
Za mlade, spontano pozivanje nekoga može delovati čak i nepristojno, kao sebičan zahtev za tuđim vremenom. Možda je to razlog što je britansko istraživanje Uswitcha iz aprila 2024. pokazalo da 68 odsto osoba od 18 do 34 godine preferira unapred dogovorene pozive.
"Ako pošaljete tekstualnu poruku, to daje osećaj: 'Možete da odgovorite kada vam odgovara, ne želim da vas uznemiravam, možda trenutno niste dostupni'", kaže Uc.
Neprijatan telefonski poziv?
Međutim, čak i stariji, koji su skloniji telefoniranju, mogu osećati nelagodu i oklevanje u vezi s telefonskim pozivima. Amit Kumar je vanredni profesor marketinga, psihologije i neuronauke na Univerzitetu Delaver. Proučavao je očekivanja ljudi u vezi s glasovnim pozivima i kako se ona porede sa stvarnim ishodima. U više studija utvrdio je da ljudi očekuju da će glasovni pozivi biti neprijatniji od tekstualne komunikacije - i da se to uverenje očigledno zadržava kroz generacije.
"Dokazi koje imamo ukazuju na to da nije bilo značajnih razlika u zavisnosti od starosti učesnika", rekao je za Dojče vele.
I mladi i stari misle da će telefonski razgovor biti neprijatno iskustvo. Ipak, naglašava da je potrebno više studija koje se posebno bave uticajem uzrasta.
Kumar ističe da što više iskustva neko ima u nečemu, to će njegova očekivanja biti realnija.
"Ako ljudi češće pokušavaju da telefoniraju, veća je verovatnoća da će tačno proceniti koliko je to neprijatno. Ali problem je u tome što, ako ne pokušaju, ne mogu ni da nauče."
A kada pogrešna očekivanja potraju, to nas može navesti da radije šaljemo poruke nego da se javimo na telefon, objašnjava on.
Molim te, javi se!
Uprkos strahu i nelagodnosti, ljudi - uključujući mlade - i dalje žele da o određenim stvarima budu obavešteni telefonom. Istraživanje Uswitcha pokazalo je da bi se 53 odsto ispitanika od 18 do 24 godine uvredilo ako ne bi dobili telefonski poziv povodom srećnih ili važnih događaja, poput veridbe ili rođenja deteta.
S druge strane, teške teme su takođe one o kojima bi mnogi radije razgovarali telefonom nego putem SMS-a - kada uspeju da prevaziđu svoje rezerve prema biranju broja. Učesnici podkasta zovu i govore o vrlo intimnim i ličnim stvarima - od suočavanja s nasilnikom iz detinjstva, preko razgovora s davno izgubljenim članovima porodice, do povezivanja s vozačem koji je izazvao tešku saobraćajnu nesreću.
"Mislim da je onome koji zove obično jasno da o takvim temama ne može da se razgovara u tekstualnom četu", kaže ona. Za Uc, telefonski poziv je "idealna tačka" koja nudi emotivnu povezanost uz sigurnost distance.
"To je veoma lična veza, ali istovremeno nije toliko emotivno zahtevna kao susret uživo."
A ako je povezanost ono što se traži, telefonski poziv ima mnogo toga da ponudi.
"Otkrili smo da su ljudi zapravo formirali znatno jače veze kada su komunicirali telefonom nego putem tekstualnih medija", kaže Kumar, pozivajući se na svoja istraživanja.
A očekivanja o neprijatnosti? Pogrešna su. Ljudi zapravo ne doživljavaju telefonske razgovore kao išta neprijatnije od tekstualne komunikacije.
"Ti strahovi su pomalo izmišljeni. Mislimo da će biti pomalo čudno razgovarati s nekim telefonom. Kada zaista komuniciraju s nekim koristeći svoj glas, osećaju se povezanije", objašnjava on.
Zanimljivo je da su Kumarove studije pokazale da video-pozivi ne dovode do jačih veza od glasovnih poziva. Čini se da je povezujuća snaga i dalje pre svega - u glasu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Pronađena vakcina protiv dečije paralize, ubio se Ćopić, umro Taško Načić
26.03.2026.•
0
Donosimo vam pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 26. mart.
U Kaliforniji presuđeno da Meta i Jutjub plate devojci tri miliona dolara za nanetu štetu
25.03.2026.•
3
Porota u Kaliforniji utvrdila je odgovornost kompanija Meta i Jutjub za nehat u dizajnu i funkcionisanju njihovih platformi koje su nanele štetu jednoj dvadesetogodišnjoj devojci.
Stotine britanskih tinejdžera u pilot-projektu zabrane društvenih mreža - kako će to uticati na njih
25.03.2026.•
0
Stotine britanskih tinejdžera uzrasta od 13 do 17 godina učestvovaće u šestonedeljnom pilot projektu kojim će se testirati efekti zabrane ili ograničenja korišćenja društvenih mreža.
"Istorijska pobeda": Meta osuđena zbog obmane potrošača, mora da plati 375 miliona dolara
25.03.2026.•
1
Kompanija Meta mora da plati 375 miliona dolara građanske kazne nakon što je porota u Novom Meksiku utvrdila da je ta kompanija obmanjivala potrošače o bezbednosti svojih platformi i omogućila štetu korisnicima.
Na današnji dan: Umro Debisi, Grčka proglašena republikom, tajni sastanak Miloševića i Tuđmana
25.03.2026.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 25. mart.
Evo zašto je uvek preporučljivo povući ručnu kočnicu prilikom parkiranja
24.03.2026.•
1
Ručna kočnica je deo bezbednosnog sistem, ima svoju ulogu, i to ne samo pri parkiranju, već je i rezervna kočnica u slučaju otkaza glavne, nožne kočnice.
Pomešali kartone u hrvatskoj bolnici, pa živog čoveka proglasili mrtvim - i to mu stvorilo probleme
24.03.2026.•
2
U Opštoj bolnici Virovitica u Hrvatskoj dogodila se greška kada je jedan pacijent primljen pod tuđim ličnim identifikacionim brojem i zdravstvenim kartonom, a nakon što je preminuo, živu osobu su proglasili mrtvom.
Na današnji dan: Počelo NATO bombardovanje SRJ, umro Boris Dvornik, ubijen Pera Segedinac
24.03.2026.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 24. mart.
A1 Srbija i Netflix: Šta korisnici zaista očekuju od mobilnih operatora
23.03.2026.•
0
Digitalne navike korisnika menjaju se brže nego ikada, a sa njima rastu i očekivanja od operatora.
Na današnji dan: Umrli Elizabet Tejlor i Stendal, Musolini osnovao stranku, rođen Kurosava
23.03.2026.•
0
Donosimo vam pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 23. mart.
Objavljen konkurs za najbolja turistička sela, rok za prijavu 9. jun
22.03.2026.•
0
Svetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija (UN Tourism) objavila je javni poziv za Najbolja turistička sela u 2026. godini.
Italija uvodi registraciju električnih trotineta
22.03.2026.•
4
Italija će od 16. maja uvesti obaveznu registraciju električnih trotineta, kao deo reforme Zakona o saobraćaju usvojene 14. decembra.
Na današnji dan: Umro Gete, Venecija proglasila nezavisnost od Austrije, prikazana preteča filma
22.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 22. mart.
Nemačka bi mogla da izgubi sve glečere u narednih nekoliko godina
21.03.2026.•
0
Povodom današnjeg Svetskog dana glečera, nemački naučnici su rekli da bi zemlja mogla do 2030-ih ostati bez naslaga večnog leda na svojim planinama.
Agencija za energiju predlaže mere štednje goriva: Par-nepar, smanjenje brzine na autoputevima...
21.03.2026.•
14
Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je na do sada nezabeleženu globalnu energetsku krizu.
Na današnji dan: Rođeni Bah i Ivan Goran Kovačić, zatvoren Alkatraz
21.03.2026.•
0
Donosimo vam pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 21. mart.
Poznati odaju počast Čaku Norisu: "Kada se rodio, Čak Noris je majku iz bolnice odvezao kući"
20.03.2026.•
42
Glumci i obožavaoci opraštaju se od Čaka Norisa, zvezde akcionih i borilačkih filmova, koji je na internetu stekao mitski status, a počast mu je odao i pisac Stiven King.
Umro pisac i dramaturg Božo Koprivica
20.03.2026.•
0
Pisac i dramaturg Božo Koprivica umro je u 76. godini u Beogradu.
Preminuo Čak Noris
20.03.2026.•
49
Legendarni glumac i majstor borilačkih veština Čak Noris preminuo je u 86. godini.
Na današnji dan: Umro Lajoš Košut, oformljen logor Dahau
20.03.2026.•
1
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 20. mart.
Učenici kojima je dozvoljeno da učestvuju u donošenju odluka osećaju se prijatnije u školi
19.03.2026.•
0
Iako većina mladih pati zbog visokog nivoa stresa i nezadovoljstva životom, oni učenici kojima je dozvoljeno da učestvuju u donošenju odluka u školi osećaju veće blagostanje.
Komentari 4
Petar
To nisu više mobilni telefoni nego mobilni kompjuteri.
A šta će biti tek kad se pređe na mobilne naočari?
Sve je otišlo do đavola.
Sposobnost današnjeg izražavanja je -5.
Više i ne gledaju kuda idu već u tu igračku.
Luciano
Talac
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar