Mapa podele bogatstva u Evropi: Gde su ljudi najbogatiji, a gde najsiromašniji?
Prosečno i medijalno bogatstvo po odrasloj osobi značajno varira širom Evrope.
Foto: Pixabay
Nejednakost bogatstva širom Evrope je jasna. Ljudi u nekim zemljama su mnogo bogatiji od drugih. Bogatstvo po odrasloj osobi pokazuje snažnu podelu između bogatijih i siromašnijih nacija.
Dakle, koje zemlje su najbogatije, a koje najsiromašnije u Evropi? Gde ljudi imaju najviše nivoe bogatstva? Napomena - nisu izneti podaci za Srbiju.
Neto vrednost, ili "bogatstvo", jeste ukupna vrednost onoga što jedno domaćinstvo poseduje minus ono što duguje. To uključuje finansijsku imovinu i realnu imovinu, uglavnom stanovanje. Zatim se dugovi oduzimaju od tog ukupnog iznos, piše Euronews.
Prema Globalnom izveštaju o bogatstvu 2025 UBS-a, i dodatnim podacima podeljenim sa Euronews-om, prosečno bogatstvo po odrasloj osobi u 2024. godini značajno je variralo među 31 evropskom zemljom. Kretalo se od 29.923 evra u Turskoj do 634.584 evra u Švajcarskoj.
Unutar EU, razlika je bila nešto manja, ali i dalje značajna. Prosečno bogatstvo po odrasloj osobi kretalo se od 44.568 evra u Rumuniji do 523.591 evra u Luksemburgu.
Švajcarska i Luksemburg su jedine dve zemlje sa prosečnim bogatstvom po odrasloj osobi iznad 500.000 evra. Danska je na trećem mestu sa 444.898 evra.
Prosečno bogatstvo je takođe iznad 300.000 evra u Holandiji (342.477 evra), Norveškoj (340.364 evra), Belgiji (322.805 evra), Ujedinjenom Kraljevstvu (313.840 evra) i Švedskoj (308.935 evra).
To čini Ujedinjeno Kraljevstvo najbogatijim među pet najvećih evropskih ekonomija, dok Italija ima najniže prosečno bogatstvo među njima, sa 198.321 evra. Taj iznos je 278.550 evra u Francuskoj, 237.172 evra u Nemačkoj i 215.945 evra u Španiji.
Više od trećine ispod 100.000 evra
Više od trećine zemalja ima prosečno bogatstvo po odrasloj osobi ispod 100.000 evra. To uključuje Letoniju (91.783 evra), Češku (86.791 evta), Hrvatsku (76.358 evra), Estoniju (72.276 evra), Litvaniju (63.189 evra), Slovačku (58.573 evra), Poljsku (56.159 evra), Mađarsku (55.276 evra), Bugarsku (47.798 evra), Rumuniju (44.568 evra) i Tursku (29.923 evra).
Drugačija slika kod medijalnog bogatstva
Izveštaj upozorava da i prosečno i medijalno bogatstvo po odrasloj osobi imaju ograničenja. Svako može dati veoma različite rezultate. Medijan je tačno srednja vrednost u raspodeli bogatstva populacije.
"Prosečne vrednosti su često naviše iskrivljene od strane relativno malog broja pojedinaca sa nesrazmerno visokim bogatstvom, dok medijalne vrednosti imaju tendenciju da pruže jasniji uvid u nivoe bogatstva u sredini skale", navodi se u izveštaju.
U svakoj zemlji, medijalno bogatstvo je niže od prosečnog bogatstva. U nekim slučajevima, razlika je veoma velika. Na primer, u Švajcarskoj, ono pada sa 634.584 na 168.374 evra.
Medijalno bogatstvo po odrasloj osobi kreće se od 7.765 evra u Turskoj do 365.244 evra u Luksemburgu. Unutar EU, kreće se od 22.257 evra u Poljskoj do 365.244 evra u Luksemburgu.
Belgija je na drugom mestu sa 234.238 evra. Slede Danska (199.647 evra), Švajcarska (168.374 evra) i Ujedinjeno Kraljevstvo (162.944 evra).
Medijalno bogatstvo je takođe iznad 100.000 evra u Francuskoj (134.901 evra), Norveškoj (131.653 evra), Holandiji (121.855 evra), Španiji (116.676 evra), Italiji (114.988 evra) i Malti (111.673 evra).
Među velikim ekonomijama, Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje ima najviše medijalno bogatstvo, dok Nemačka ima najniže sa 69.949 evra.
Medijalno bogatstvo po odrasloj osobi je niže od 50.000 evra u nekoliko zemalja. To su uglavnom istočnoevropske zemlje.
Rangiranja se mnogo menjaju kada se koristi medijalno bogatstvo umesto prosečnog bogatstva. Nemačka, Švedska, Austrija i Češka padaju za po šest mesta na medijalnoj listi. One su više rangirane kada se koristi prosečno bogatstvo. Nemačka pada sa 11. mesta po prosečnom bogatstvu na 17. mesto po medijalnom bogatstvu.
Nasuprot tome, Malta se popela šest mesta, sa 17. na 11. mesto. Belgija, Španija, Italija, Slovenija, Slovačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo takođe su više rangirani po medijalnom bogatstvu nego po prosečnom bogatstvu.
Jasna podela Zapad/Sever naspram Istoka
Ove brojke pokazuju jasne razlike u bogatstvu širom Evrope. Ljudi u Zapadnoj i Severnoj Evropi imaju veće prosečno bogatstvo. U Istočnoj Evropi bogatstvo je mnogo niže.
Finansijski centri kao što su Švajcarska i Luksemburg predvode rang listu. Nordijske zemlje takođe imaju snažne rezultate, ali ne ujednačeno. Finska se nalazi bliže sredini tabele.
Razlika između najbogatijih i najsiromašnijih zemalja je više od 20 puta širom Evrope. Unutar EU, razlika je više od 10 puta.
Ukupna razlika u medijalnom bogatstvu je uža u većini zemalja. Međutim, to nije slučaj za najviše i najniže vrednosti. Razlika je više od 45 puta širom Evrope i više od 15 puta unutar EU.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Rođena Florens Najtingejl, umro Smetana, završena sovjetska blokada Berlina
12.05.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 12. maj.
Vlasti u Japanu uvele nagradu za one koji prijave nelegalne strane radnike
11.05.2026.•
1
Japanska prefektura Ibaraki, severoistočno od Tokija, pokrenula je program nagrađivanja ljudi koji prijavljuju preduzeća koja zapošljavaju ilegalne strane radnike.
Na današnji dan: Umrli Bob Marli i Džo Banana, rođeni Balašević, Radmilović, Dali i Slavenski
11.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 11. maj.
Da li se mozak rađa "prazan" ili "pun"?
10.05.2026.•
0
Neobična studija na miševima sugeriše da mozak nije "prazna tabla" pri rođenju, koja čeka da se uspomene upišu u nju.
Drastičan porast stradalih od vrućine i hladnoće u Evropi, jedan od razloga - ekonomska nejednakost
10.05.2026.•
0
Ekonomska nejednakost dodaje više od 100.000 smrtnih slučajeva već velikom broju žrtava vrućine i hladnoće u Evropi svake godine, pokazalo je najnovije istraživanje.
Gde je voda iz česme u Evropi najviše, a gde najmanje bezbedna
10.05.2026.•
2
Čistoća vode razlikuje se širom Evrope, pri čemu Belgija, Nemačka, Luksemburg i Češka imaju neke od najzagađenijih podzemnih voda na kontinentu.
Švajcarski proizvođač kafe u reklamnoj kampanji koristio slogan sa kapije nacističkog logora
10.05.2026.•
2
Švajcarski proizvođač kafe "Chicco d'Oro" našao se na udaru kritika nakon što je u reklamnoj kampanji koristio slogan "Svakome po zasluzi", povezan s koncentracionim logorom Buhenvald.
Koliko su snažnija prednja svetla automobila danas nego pre 60 godina?
10.05.2026.•
0
Sistem osvetljenja automobila kroz istoriju je toliko evoluirao da se domet današnjih svetala udesetorostručio u poređenju s onima od pre šezdeset godina, tvrdi Euromaster, kompanija za održavanje vozila.
Holandija ima više od 2.500 stogodišnjaka, većina su žene
10.05.2026.•
0
U Holandiji trenutno živi više od 2.500 osoba starijih od 100 godina, pokazali su najnoviji podaci holandskog Zavoda za statistiku.
Grčka će zabraniti električne trotinete mlađima od 18 godina
10.05.2026.•
0
Grčke vlasti pripremaju novi zakonski okvir kojim bi bilo zabranjeno korišćenje električnih trotineta mlađima od 18 godina, najavio je ministar za zaštitu građana Grčke Mihalis Hrisohoidis.
Na današnji dan: Vespuči krenuo na putovanje, nacisti spalili više od 25.000 knjiga, rođen Divljan
10.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 10. maj.
Zašto su generacije odrasle 70-ih i 80-ih otpornije i snalažljivije?
09.05.2026.•
9
Odrastanje tokom 1970-ih i 1980-ih oblikovalo je generaciju poznatu po snalažljivosti i otpornosti. Deca su tada provodila dane napolju, bez stalnog nadzora i tehnologije, vraćajući se kući tek u sumrak.
Na današnji dan: Završen Drugi svetski rat u Evropi, predstavljena Šumanova deklaracija
09.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 9. maj.
Na današnji dan: Četiri osobe stradale u ambasadi Kine tokom NATO bombardovanja
08.05.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 8. maj.
Trampova ideja o "ulepšavanju" Vašingtona: Predlog da ofarba istorijsku zgradu izazvao kritike
07.05.2026.•
4
Želja predsednika SAD Donalda Trampa da se kamena spoljašnjost stilske, istorijski važne zgrade iz 19. veka, nedaleko od Bele kuće, ofarba u - belo, danas će biti na dnevnom redu nedležne agencije.
Dezinformacije o Holokaustu sve više se šire preko mreža - što se vidi kod đaka u Holandiji
07.05.2026.•
5
Nastavnici u Holandiji kažu da su dezinformacije vezane za Holokaust vrlo zastupljene kod njihovih učesnika, a da su ih verovatno pokupili na društvenim mrežama.
Na današnji dan: Rođeni Milutin Bojić i Čajkovski, Makron postao predsednik Francuske
07.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 7. maj.
Singapur uvodi šibanje kao kaznu za učenike koji maltretiraju drugu decu
06.05.2026.•
5
Dečaci školskog uzrasta u Singapuru koji budu maltretirali druge, uključujući i sajber nasilje, mogli bi da budu kažnjeni šibanjem kao krajnjom merom, prema novim školskim smernicama koje su predstavljene u parlamentu.
Na današnji dan: Rođeni Frojd i Vels, umrla Marlen Ditrih, ukinuto vanredno stanje u Srbiji
06.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 6. maj.
Stanovnici Slovenije na drugom mestu po zadovoljstvu životom u EU
05.05.2026.•
2
Stanovnici Slovenije su na drugom mestu u Evropskoj uniji po generalnom zadovoljstvu životom, saopštio je Zavod za statistiku (SURS).
Na današnji dan: Rođen Marks, uhapšen Gandi, oslobođen Mathauzen, umrli Napoleon i Bajford
05.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 5. maj.
Komentari 1
S
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar