Svaka osma žena u Srbiji u riziku od karcinoma dojki: Evo zašto su preventivni pregledi bitni
Karcinom dojke je vrsta raka koja je itekako izlečiva, ali samo ukoliko se na vreme otkrije, navodi za 021.rs specijalista radiologije dr Tanja Ilić iz Poliklinike Best Medica.
Upravo iz ovog razloga, navodi dr Ilić koja se godinama uskostučno bavi radiologijom dojke, bitno je da žene tokom svog života idu i na preventivne ultrazvučne preglede dojki, kao i na ginekološke preglede.
Poliklinika Best Medica je povodom Meseca žena i Meseca borbe protiv malignih bolesti organizovala specijalne akcije za žene.
Akcije podrazumevaju ultrazvučni pregled dojki i pazušnih jama koje u ovoj zdravstvenoj instituciji radi sagovornica portala 021.rs dr Tanja Ilić, dok akcija koja traje do 18. marta obuhvata ginekološki pregled sa ultrazvukom, Papa test, bris i kolposkopiju.
Karcinom dojke: Bolest od koje može bolovati svaka osma žena u Srbiji
Kako objašnjava specijalista radiologije dr Tanja Ilić za 021.rs, Srbija je druga u Evropi po broju preminulih od karcinom dojke.
"To znači da je svaka osma žena u riziku da, ukoliko dovoljno dugo živi, razvije karcinom dojke. Na godišnjem nivou 4.600 žena u Srbiji oboli, dok njih 1.600 i umre od ove bolesti. To znači da se još uvek žene javljaju u kasnom stadijumu, kada je već bolest uznapredovala, a zbog čega su upravo bitni ti preventivni pregledi, kako bi se karcinom otkrio na vreme. Ovi pregledi jednako su bitni kao i posete stomatologu, na primer", navodi ona.
Doktorica dalje objašnjava da "na vreme" znači da je tumor otkriven kada je manji od jednog centimetra.
"To znači da tumor nije dao metastaze u pazušne jame i da je bolest lokalizovana, te da će i samo operacija dovesti do izlečenja. Zbog toga se pri ultrazvučnom pregledu, gledaju i pazušne jame - jer je to prvo mesto na koje se širi karcinom dojke, a posle toga i na natključne i potključne limfne čvorove, a zatima i na jetru, pluća, kosti", objašnjava dr Ilić.
Ko je u riziku od dobijanja karcinoma dojke?
Sagovornica 021.rs objašnjava da na razvitak karcinoma dojke utiču pre svega ženski pol i starost.
"Smatra se da, ukoliko žena dovoljno dugo živi, ima veliku verovatnoću da oboli od karcinoma dojke. Što se tiče vrste tumora, postoje razne i za neke je sasvim sigurno da su genetski predisponirani, dok za druge taj faktor nije presudan. Tu dolaze i drugi faktori rizika, kao što su rana prva menstruacija i kasna menopauza, odnosno što je duže žena u generativnom periodu i što joj duže jajnici rade, veća je verovatnoća da će proizvesti određene mutacije i da će doći do karcinoma dojki", objašnjava dr Tanja Ilić iz Poliklinike Best Medica.
Dodaje i da su drugi faktori i veće dojke, gojaznost, stres, alkohol. Objašnjava da je nastanak ove vrste bolesti zavisi od više faktora, koji se multipliciraju i jedan drugog potenciraju.
Doktorica Ilić objašnjava da bi se sa početkom ultrazvučnih pregleda dojki i aksila jednom godišnje trebalo početi oko tridesete godine.
"Dojke kod mladih žena su u tom periodu jako žlezdane i tu je ultrazvuk kao metoda mnogo senzitivnija. Ukoliko žena u porodici ima više obolelih članova porodice, ranije se kreće sa tim pregledima, oko 25. godine, a dinamiku kreira sam radiolog", objašnjava sagovornica 021.rs.
Bitno je i naglasiti da za žene nije bitno da li imaju u svojoj porodici istoriju oboljenja od karcinoma dojke sa majčine ili sa očeve strane.
"Nije važno da li je sa jedne ili sa druge strane jer mi nasleđujemo pola gena od oba roditelja. Nije važno ni da li je samo karcinom dojke u pitanju, već i da li je žena u porodici imala ginekološke tumore, naročito karcinome jajnika, karcinom štitaste žlezde je u istoj srodnosti, pankreasa, kod muškaraca karcinom prostate", objašnjava dr Ilić.
Ultrazvukom se mogu otkriti brojne promene
Sagovornica portala 021.rs dr Ilić objašnjava da se ultrazvukom dojki i pazušnih jama mogu otkriti brojne benigne i maligne promene u ovim predelima tela.
"Postoje promene koje tim pregledom možemo otkriti i u pazušnim jamama, a koje se možda i ne odnose samo na bolesti dojki. Svakako, protokol je takav da uvek uz pregled dojki radimo i pregled aksila. Kod onkoloških pacijenata kod kojih je već lečena bolest karcinoma dojke, pregledamo i deo tela ispod i iznad ključne kosti", kaže ova doktorica.
Dodaje da preventivni ultrazvučni pregledi treba da se rade na godinu dana, dok posle 40. godine pregledi treba da se kombinuju i sa mamografom (koji se radi na dve godine). Dakle, pregledi treba da se rotiraju i da se jedne godine rade ultrazvukom, a sledeće mamografom.
Dr Ilić dodaje da je najbolje da se ovakvi pregledi obavljaju u prve dve nedelje menstrualnog ciklusa kod žena, kada je tkivo dojke najpogodnije za pregled, dok za žene u menopauzi ovaj period nije bitan jer ne postoje hormonske oscilacije.
"Metode ultrazvukom i mamografom su dve metode koje prikazuju potpuno različite stvari, a jedna drugu dopunjuju. Nijedna sama po sebi nije savršena, a teoretski se zna da je mamografija zlatni standard za otkrivanje karcinoma dojki, naročito u početnoj fazi kada se ultrazvukom ne može videti. Mamografom se može uočiti i karcinom od pet milimetara, koji je ustvari prekanceroza koja bi se za nekoliko godina pretvorila u tumor, a koja već u tom momentu može biti operisana", objašnjava dr Ilić.
Pored ultrazvuka i mamografije, radiolog kod mladih žena, koje imaju u porodici istoriju oboljenja od karcinoma dojke, može uvrstiti i protokol praćenja i pregled dojki preko magnetne rezonance.
"U svakom slučaju, teži se da protokoli praćenja i dinamika pregleda budu personalizovani, odnosno individualno prilagođeni", ističe dr Ilić.
Dodaje i da je bitno da žene barem jednom mesečno urade samopregled dojki i pazušnih jama, kako bi pratile i vodile računa i o ovom delu tela.
"Tokom samopregleda bitno je obratiti pažnju na promene u dojkama i pazušnim jamama. Ukoliko se nešto i napipa, treba obratiti pažnju na to da li je čvor tvrd i nepokretan na poglozi, što je moguć znak da je maligni, a ukoliko loptice beže ispod površine, one su uglavnom benigne. Važno je obratiti pažnju i na bilo kakve spoljašnje promene u izgledu dojki i pazušnih jama", ističe dr Ilić.
Kako zakazati pregled?
Akcija ultrazvučnog pregleda dojki i pazušnih jama (aksila) u Poliklinici Best Medica, koje obavlja specijalista radiologije sa višegodisnjim iskustvom dr Tanja Ilić traje celog marta, a pregled košta 3.000 dinara.
Akcija ginekološki pregled sa ultrazvukom, Papa testom, brisom i kolposkopijom trajaće do 18. marta i košta 6.500 dinara.
"Dame, brinite o svom zdravlju", poručuju iz ove zdravstvene ustanove, a za više informacija možete kontaktirati ovu zdravstvenu ustanovu pozivom na broj telefona 066/6300-700 ili 021/2-300-500.
Detaljne usluge lekara specijalista i uputstva kako zakazati termin mogu se pronaći na sajtu Poliklinike Best Medica OVDE.
Ova zdravstvena ustanova takođe ima pokriven veliki broj specijalnosti namenjen lečenju dece, ali i starijih od 18 godina, kao što su ginekolog, gastroenterolog, nutricionista, urolog i drugo.
Radno vreme je od ponedeljka do petka od 8 do 20 časova, a subotom do 14 časova, dok je nedelja neradan dan.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Rak i Alchajmerova bolest retko kad dolaze istovremeno - naučnici istraživali zašto
25.01.2026.•
0
Decenijama su istraživači primećivali da se rak i Alchajmerova bolest retko javljaju kod iste osobe, što je podstaklo nagađanja da jedno stanje možda pruža određeni stepen zaštite od drugog.
Hrvatska uvodi obaveznu vakcinaciju protiv HPV-a
25.01.2026.•
1
Od sledeće godine u Hrvatskoj bi vakcinacija protiv humanog papiloma virusa (HPV) trebalo da bude obavezna, nakon zakonskih izmena koje se planiraju u drugom kvartalu ove godine.
Nije svako sedenje isto: Jedna vrsta je povezana sa boljim zdravljem mozga
25.01.2026.•
1
Prekomerno sedenje nije dobro za fizičko ni mentalno zdravlje osobe, ali postoji vrsta sedentarnog ponašanja koja možda ne smanjuje naš mozak niti utiče na kogniciju u istoj meri kao druge vrste sedenja.
Naučnici su pokušali da prošire grip - ali nisu uspeli, evo zašto
25.01.2026.•
1
Grupa volontera provela je dane zaključana u maloj hotelskoj sobi sa ljudima aktivno zaraženim gripom. Igrali su igre, delili predmete i zajedno vežbali u uslovima osmišljenim da pomognu širenju virusa.
Često uzimate kafu za poneti? Ovo su skriveni rizici koje nosi vruća kafa iz papirnih čaša
24.01.2026.•
2
Čini se da je već prodrla i u naša tela, jer su je istraživanja otkrila u arterijama, reproduktivnim organima, pa čak i u mozgu.
Bebe na zimskom vazduhu: Kako pedijatri ocenjuju skandinavsku praksu
24.01.2026.•
8
Praksa da bebe spavaju napolju, na temperaturama ispod nule, u zemljama poput Švedske, Danske, Islanda i Finske često izaziva čuđenje i nevericu kod roditelja u Srbiji.
SAD napustile Svetsku zdravstvenu organizaciju
23.01.2026.•
16
SAD su završile proces povlačenja iz Svetske zdravstvene organizacije, godinu dana od kada je američki predsednik Donald Tramp objavio da prekida članstvo koje je trajalo 78 godina.
Manje slučajeva gripa, među obolelima najviše dece
22.01.2026.•
0
U Srbiji je od 12. do 18. januara zabeleženo 11.483 slučaja oboljenja sličnih gripu, što je za 15,6 odsto niže u poređenju sa prethodnom nedeljom, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut".
Ovo su znaci da ne pijete dovoljno vode
22.01.2026.•
0
Voda je osnovna potreba organizma, ali i jedna od navika koju najlakše zanemarujemo.
Rak grlića materice: Smanjena stopa smrtnosti, važna vakcinacija
21.01.2026.•
1
U toku je Evropska nedelja prevencije raka grlića materice. To je jedini malignitet koji možemo da sprečimo imunizacijom, uz redovne preglede. Nažalost, Srbija je među vodećim evropskim zemljama po broju obolelih.
O trošku RFZO: Devojčici iz Srbije istovremeno presađeni bubreg i jetra u Italiji
21.01.2026.•
4
Sedmogodišnjoj devojčici iz Srbije uspešno su istovremeno transplantirani jetra i bubreg na klinici u Italiji, a o trošku RFZO.
Detoks posle praznika: Kako jod pomaže metabolizmu da se oporavi?
21.01.2026.•
0
Nakon prazničnog perioda i povećanog unosa hrane sa praznične trpeze, mnogi traže načine da "resetuju" organizam. Dok se najčešće govori o nekim vrstama dijeta, često se zaboravlja jedan važan element - jod.
Studija objasnila zašto se neki ljudi opiju a da nisu popili ni kap alkohola
19.01.2026.•
1
Naučnici su potvrdili u najvećoj studiji te vrste da su bakterije, a ne gljivice, glavni krivci za sindrom auto-pivare, retko medicinsko stanje u kom ljudi postaju pijani nakon jela, iako nisu konzumirali alkohol.
Konzumiranje podgrejane testenine možda je bolje od sveže pripremljene
18.01.2026.•
4
Viralni trik sa društvenih mreža tvrdi da je jučerašnja testenina bolja za šećer u krvi nego sveže kuvana porcija - i stručnjaci kažu da iza toga zaista stoji neka nauka.
VIDEO: Astronauti se vraćaju na Zemlju sa trajnim promenama u mozgu
18.01.2026.•
1
Provođenje vremena u bestežinskom okruženju mikrogravitacije može imati dramatične efekte na ljudsko telo.
Studija: Tetovaže utiču na imuni sistem
18.01.2026.•
1
Tetoviranje može da ostavi trajni trag ne samo na koži, već i na imunom sistemu, pokazuje međunarodna studija u kojoj su učestvovali istraživači Biološkog centra Češke akademije nauka.
VIDEO: Skriveni moždani signal može predvideti Alchajmerovu bolest godinama pre dijagnoze
18.01.2026.•
0
Suptilna promena u aktivnosti moždanih talasa mogla bi da predvidi Alchajmerovu bolest više od dve godine pre dijagnoze, prema novoj studiji.
Tagatoza - prirodan šećer sa manje kalorija i bez naglog skoka insulina
17.01.2026.•
2
Veštački zaslađivači trebalo je da učine slatku hranu i napitke zdravijim, ali danas neki od najpopularnijih zamena bez kalorija izazivaju nove zabrinutosti.
Evropska nedelja prevencije raka grlića materice: Od ove bolesti u Srbiji svake godine umre 440 žena
16.01.2026.•
0
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da će se od 19. do 25. januara obeležiti Evropska nedelja prevencije raka grlića materice i to pod sloganom "Sačuvajte svoje zdravlje".
Rusija počela da koristi novi lek za lečenje raka, možda uskoro i u Srbiji
14.01.2026.•
13
Ruski lek "Rakurs 223Ra" za lečenje raka već se pojavio u bolnicama, saopštila je ruska Federalna medicinsko-biološka agencija.
Rusi planiraju da do 2030. uzgoje genetski modifikovane svinje za doniranje organa ljudima
14.01.2026.•
6
Genetski modifikovana svinja čiji će organi biti pogodni za transplantaciju ljudima mogla bi da bude stvorena u Rusiji do 2030. godine.