Rio Tinto - tačka ili dve?
Nedavno je na jednom skupu održanom u Australiji ponovno aktuelizovana jedna tema za Srbiju i njenu javnost veoma neprijatna...
Foto: 021.rs
Iritantna u tolikoj meri da je krajem prošle godine bila povod masovnih građanskih protesta.
Na godišnjoj skupštini akcionara kompanije Rio Tinto predsednik kompanije Simon Tompson najavio je namere te kompanije da "ponovo otvori pregovore sa Vladom Srbije o projektu Jadar litijum" i rekao da se nada da će "moći da razgovaraju o svim opcijama, sada kada izbori nisu na putu".
To "sada kad izbori nisu na putu" je otvoren, neskriven nagoveštaj nečeg šta su mnogi i inače pretpostavljali – da odluka Vlade Srbije o obustavi projekta eksploatacije litijuma nije bila ni iskrena ni konačna, da nije ozbiljno i trajno opredelenje, da je do zaustavljanja projekta došlo samo trenutno, iz politikantskih, taktičkih razloga u vezi sa izborima, a ne zbog brige za zdravlje građana i zaštitu životne sredine.
Odluka je doneta pod pritiskom masovnih građanskih protesta i pod impresijom rezultata istraživanja javnog mnenja koji su ukazivali na neraspoloženje značajnog dela biračkog tela prema realizaciji ovog projekta. Pa je shodno tome pre izbora Vlada donela odluku o stavljanju van snage Prostornog plana područja posebne namene za projekat, kojim je bilo predviđeno otvaranje rudnika litijuma u dolini reke Jadar, a premijerka Ana Brnabić je objavila da je na projekat stavljena tačka. Vlast je na osnovu toga proglasila da je problem rešen, a pitanjima na koja su ukazivale ekološke organizacije i demonstranti kao šta će biti sa više stotina već napravljenih bušotina, ko će i kako sanirati one koje cure, da li će i dalje moći da se istražuju rezerve rude litijuma, šta će biti sa branom koju je Rio Tinto napravio na reci Rakovici i drugim sličnim – ni premijerka ni Vlada se nisu bavili.
A čim su izbori prošli Aleksandar Vučić je izjavio da je "odluka o zabrani Rio Tinta bila pogrešna". To je mnoge, s razlogom, asociralo na pripremanje javnosti na prihvatanje činjenice da odluka Vlade nije definitivna i da bi ishod mogao biti bitno drugačiji. Uostalom i bez te, krajnje indikativne izjave, u prilog postojanju diskretnog ili prećutnog aranžmana o nastavku projekta govorile su i druge činjenice. Vlast je ignorisala zahtev da se donese zakon kojim će se na određen period zabraniti eksploatacije litijuma, a uprkos povlačenju prostornog plana, Rio Sava Exploration, domaći eksponent Rio Tinta, nije se povlačio sa terena. Ne samo da je nastavio da knjiži zemljišta koje je otkupio, već je nastavio i da meštanima daje nove ponude.
Ostaje da vidimo reakciju vlasti na novi impuls iz Rio Tinta. Razume se, na to će se čekati izvesno vreme. Od aktuelne Vlade u tzv. tehničkom statusu to nije realno očekivati, jer i po Ustavu i po Zakonu o Vladi ona može samo otpravljati tekuće poslove, a bez obzira na njenu više puta potvrđenu spremnost da krši Ustav i zakone malo je verovatno da bi čak i ona kopernikanski obrt u projektu eksploatacije litijuma mogla tumačiti kao tekući posao.
Nažalost nije realno očekivati, iako bi spadalo u tekuće poslove, da tehnička vlada precizno informiše građane o tome da li je, ili šta je, od obaveza prema Rio Tintu do sada preuzeto. Da otkloni dileme koje je izazvala nedopustiva kontradiktornost raznih prethodnih izjava premijerke i drugih epigona, u rasponu od tvrdnji da nikakve obaveze nisu preuzete do pretnji tužbama i sporovima koji će nas koštati stotinama miliona evra.
U svakom slučaju, ako bi se napravio presedan i Rio Tintu se na osnovu istražnih prava dala mogućnost da litijum eksploatiše na velikom delu državne teritorije, sigurno je da bi i druge, brojne strane rudarske kompanije koje su dobile istražna prava insistirale na sličnim rešenjima koja bi pretila dodatnim zagađenjem životne sredine. Srbija je već suočena sa problemom ekstremnog i kontinuiranog zagađenja vazduha u mnogim gradovima, a sličnim zagađenjem velikog broja vodotokova i zemljišta svrstava se u najsiromašnije u regionu po šumama i vodama, dok agresivna investitorska urbanizacija prosto guta njene zelene površine. S tim u skladu, kako tvrde stručnjaci, zdravstveno stanje njenog stanovništva je degradirano toliko da su na primer razmere nekih vrsta kancera gotovo epidemijske.
Zato, ako na priču o projektu Rio Tinto nije, kako je to pompezno saopštila Ana Brnabić, stavljena tačka već dve tačke, jer je odluka Vlade bila samo paravan za ideju da se priča nastavi u zgodnijim okolnostima, to se nikako ne sme odvijati kao do sada.
Ako se i nastavlja, priča je i suviše važna da bi tekla kao mutna, tajnovita kombinacija, iza kulisa, sa mnogo bajkovitih obećanja a malo egzaktnih činjenica. Priča ne sme potcenjivati više desetina akademika, profesora i naučnika i njihove argumente protiv realizacije projekta, ni činjenicu da ih je u prilog projektu daleko manje. Ne sme teći neshvatljivo konvulzivno, prvo insistiranjem na realizaciji projekta po svaku cenu, potom odustajanjem od njega preko noći. Ona zahteva ozbiljnu, široku stručnu raspravu za koju bi najpogodniju atmosferu obezbedio zakon koji bi na određen period uveo moratorijum na eksploataciju litijuma.
Ako ljudi iz vlasti to ne razumeju i još misle da priču nastave, ponovo bahato i samovoljno ignorišući argumente nauke i struke, moraće se ubrzo suočiti s tim da će se građani za svoje egzistencijalne interese ponovo boriti na ulici. A kad-tad i s tim da će i za verovatne incidente tokom protesta i štetu usled njih, kao i za eventualnu, daleko veću štetu do koje bi doveli neodgovorni pokušaji realizacije posla sa Rio Tintom morati i lično da snose odgovornost.
Tekst Rodoljuba Šabića objavljen je prvobitno na sajtu Peščanika.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Mizoginija bez galame: Zašto broj žena u politici ne znači i ravnopravnost
08.03.2026.•
1
Kad god se povede razgovor o položaju žena u politici u Srbiji, gotovo po pravilu se iznose brojevi.
Šta će odabrati Evropa: Čipove, tenkove ili čipove za tenkove?
03.03.2026.•
4
Opasno se zakuvalo širom globusa, gotovo da nema regije bez žarišne tačke odakle se lokalna netrpeljivost očas može razbuktati do ratnog požara svetskih razmera.
Ogled(anje): Televizija nekad i sad
03.03.2026.•
1
Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.
Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa
24.02.2026.•
7
Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?
Piše Janis Varufakis: Recept za fašizam
20.02.2026.•
7
Zamislite da su fašisti, za koje smo verovali da smo ih polovinom 20. veka zauvek porazili, u nekom tajnom sefu, kao zaveštanje svojim duhovnim potomcima, ostavili recept kako da se fašizam ponovo učini velikim.
Piše Dimitrije Vojnov: Šta nam hapšenje u Crnoj Gori govori o SNS vlasti?
19.02.2026.•
8
Hapšenje Vesne Bratić može biti velika pouka za nas koji smo protiv Aleksandra Vučića.
Izbori u Mađarskoj: Orban protiv Mađara
17.02.2026.•
31
Manje od dva meseca preostalo je do 12. aprila i parlamentarnih izbora u Mađarskoj.
Ogled(anje): Godina pre dolaska naprednjaka na vlast
17.02.2026.•
9
Momčilo Bajagać je u stihu svoje pesme tvrdio kako "godine prolaze nervoznim korakom".
Ogled(anje): Kako se guši sloboda
10.02.2026.•
2
Kasno proleće 2000. proticalo je znaku kulminacije represije diktatorskog režima Slobodana Miloševića nad nezavisnim i profesionalnim medijima u tadašnjoj Jugoslaviji.
Uređivanje pravosuđa
06.02.2026.•
5
Predsednik Republike je potpisao ukaze kojima je proglašena grupa zakona o izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa.
Ogled(anje): Veština razgovora
03.02.2026.•
0
Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Komentari 2
Marija
Djuri
Neka se obrate sopstvenoj vladi i onom arogantnom premijeru.Ta korporacija, a ne da omalovazavaju odluke nase vlade i naseg naroda!Rovare oni svugde sve za profit,unistavanje prirode i ljudskih zivota.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar