Kad nemaš pojma šta radiš - u EPS-u najbolje plaćeni, a proizveli pola milijarde evra gubitaka
Prošlogodišnja havarija u TE "Nikola Tesla" A i B uzročena je zapostavljanjem otvaranja kopova sa kvalitetnijim i, posledično, predugim oslanjanjem na kopove sa sve slabijim kvalitetom uglja.
Foto: 021.rs
U pitanju je, dakle, pogrešna ekonomsko-tehnološka procena čelnog tima Elektroprivrede Srbije.
Međutim, ako se izuzme smena rukovodeće ekipe, zaposleni u najvećem srpskom preduzeću gotovo da i nisu osetili posledice pogrešne orijentacije. Plate u Srbiji, uz nekoliko vodećih privatnih firmi iz IT branše, najveće su upravo u EPS-u. Ima logike da zarade i budu najviše u preduzeću najvrednijim u državi i čija je delatnost osnova za rad svih drugih firmi, za odvijanje života u celini.
Ali, kao što su bili nagrađivani za uspešan višedecenijski rad, tako bi sada više od 28.000 zaposlenih moralo i po novčaniku da oseti kako je njihova kompanija, i to u dužem periodu, radila po pogrešnom konceptu, što je, u krajnjem, i dovelo do havarije čija konačna šteta lako može da dostigne i dve i po milijarde evra.
Neto plata 126.000 dinara
No, "epsovci" i nakon svega i dalje primaju najveće dohotke, u proseku neto platu od 126.000 dinara. Mada se i broj prekobrojnih godinama procenjuje minimalno na 4.000, a kada poredimo sa evropskim elektroprivrednim kompanijama slične proizvodnje, i do 12.000 zaposlenih, nema ni signala da bi uskoro moglo doći do smanjenja broja radnika. Takođe, niko i ne pomišlja da se zarade umanji. I to ne samo kao uobičajena sankcija za nestručan rad, već stoga što je kompanija zapala u ozbiljne gubitke veće od pola milijarde, dok je zaduženost dostigla 1,4 milijardi evra.
Šteta koju je uzročio EPS je zaista velika. Državni čelnici su dugo posledice samo deskriptivno opisivali, izbegavajući da preciziraju težinu nestručnim radom isprovocirane havarije. Tek kada su objavljeni podaci o poslovanju prvog kvartala tekuće godine, finansijski pismeniji mogu da sagledaju posledice havarije. Blago rečeno, teške su, i što je još gore, uvećavaće se bar još godinu dana, možda i dve. I to pod uslovom da se učini sve što je potrebno da se sistem sanira. A toga je baš mnogo.
Kako prezimiti
Podsetimo se incidenta krajem decembra prošle godine. Prvo je snaga Termalke A spala na jedva 60 megavata, dok je u energani B radio samo blok B2 i to smanjene, nestabilne snage između 60 i 120 megavata. Razlog je previše blatnjav ugalj koji se lepio za dozatore. Prve sanacije, naizgled, daju rezulate. Ali, već 26. decembra dolazi do novog ispada, potom i do požara. U jednom trenutku je od osam blokova radio samo jedan.
Napokon svima postaje jasno da su uzroci dublji, te da će popravak potrajati i koštati. U suštini ni do dan-danas nije urađeno sve što treba, a neće biti ni do zime koja se približava. Veliko je pitanje hoće li termalke biti kompletno popravljene i remontovane do zime 2023/24. godine.
Posledice su znatno smanjen kapacitet proizvodnje struje. Nigde se precizno ne kaže koliko, ali zimi je potencijal za najmanje 25 miliona kilovata manji nego pre desetak godine, kada je EPS proizveo dnevni pik od 137 miliona kilovata. Ako zima bude duga i sa izrazitije nižim temperaturama, može biti jako nezgodno. Danas niko ne može građanima Srbije da jemči da na zimu neće biti ne samo manjka struje i podosta uvoza, već ni da neće biti isključivanja.
Plan za prošlu godinu sačinjavao je minimalan uvoz u vrednosti od 12 miliona evra, planirala se samo manja količina nakon 15. decembra, što je period kada Srbija redovno uvozi električnu energiju.
Spiskano 650 miliona evra
No, posle havarije, struje je baš manjkalo, u celoj 2021. godini proizvedeno je 8,7 odsto ispod plana, a tokom tri poslednja meseca manjak je bio 20 odsto. Nadoknađivalo se uvozom - tako je za 1.244 gigavata u proseku plaćeno 233 evra po megavatu, ukupno 290 miliona evra. Još jednom, prema planu računalo se na izdatak od samo 12 miliona evra.
Manje je poznato da je još nepovoljnije bilo u januaru, kada termalke isporučuju 16 odsto ispod plana, ali je slab priliv voda u akumulaciju prinudio i hidrolekrtrane da za 20 odsto umanje produkciju. Tako je tokom prva tri meseca tekuće sezone Srbija uvezla čak 1.645 gigavata, plaćajući po 219 evra za megavat. To tromesečni izdatak na uvoz podiže na 360 miliona evra. Dakle, zbirno za šest meseci na uvoz električne energije smo spiskali čak 650 miliona evra.
Dug EPS-a 1,4 milijarde evra
Postavlja se pitanje odakle je struja plaćena. Iz sredstava EPS-a, država, za sada, nije subvencionisala svog proizvođača energije, ali se EPS stoga baš nazaduživao. Tokom poslednjeg kvartala prošle sezone čak 250, tokom prva tri ovogodišnja meseca dodatnih 155 miliona evra. Tako je zaduženje EPS-a podignuto za 405 miliona, utrošenih isključivo na uvoz struje, pa ukupni dug najveće srpske kompanije sada iznosi 1,4 milijarde evra.
Katastrofalno poslovanje tokom šest meseci je učinilo rusvaj u finansijama Elektroprivrede Srbije. Mada je krajem septembra poslovanje bilo u pozitivi 73 milione evra, na kraju godine je zabeležen minus od 112 miliona. Praktično, minus u poslednja tri meseca je iznosio 185 miliona evra.
Međutim, tu nije kraj nedaćama. Tokom prvog kvartala poslovanje je dodatno pogoršano, negativno je za 250 miliona, pa je ukupni šestomesečni učinak učinak 435 miliona evra poslovnog gubitka, plus 405 miliona novog duga.
Nade u uvoz uglja
Naravno, u našim klimatskim uslovima, potrošnja struje tokom proleća i jeseni je dosta niža nego zimi i, ako ne bude iznenadnih incidenata, nema potreba za uvozom struje. Mada je potrošnja struje leti u Srbiji usled širenja klimatizacije sve veća, i umanjeni domaći kapaciteti još uvek bi trebalo da budu dovoljni.
Problem se očekuje tokom predstojeće zime, kada se tokom tri meseca, decembar-februar, predviđa izvestan manjak struje iz domaćih energana. Koliko će to biti novca, najviše će zavisiti od cena energenata na zimu. Srbija je pokušala da već tokom juna rezerviše određene količine, nešto malo je uspela, ali su cene i za kupovinu unapred toliko porasle da je predsednik Vučić priznao da takvi izdaci nadmašuju finansijske mogućnosti države Srbije i angažman je prekinut.
Osnovna strategija Elektroprivrede Srbije zasniva se na uvozu uglja kako bi se nadomestio slab učinak blatnjastog uglja sa kolubarskog ležišta. Cilja se na uvoz četiri miliona tona, što bi trebalo da bude dovoljno, sem u slučaju da bude dugih kontinuiranih perioda sa maksimalnom dnevnom temperaturom ispod minus sedam-osam stepeni Celzijusa.
Nema tog garanta
Međutim, poslednjih meseci vaskrsla globalna potražnja za ugljom znatno je povisila cenu ekološki spornom gorivu sa lanjskih 25 na aktuelnih 60 evra po toni, pri čemu je transport često i dvostruko skuplji. Tako bi cena uvoza uglja za potrebe srpskih termalki koštao možda i 780 miliona evra, a ukupni trošak na uvoz struje podiže na 1,43 milijarde evra. Pri tome niko ne može da garantuje da neće biti potrebno direktno uvoziti još i struju.
I to nije sve, iskusniji stručnjaci iz EPS-a procenjuju da potpuni oporavak sistema neće biti moguć pre nego što se ne otvori "Radljevo", potpuno novo polje uglja u kolubarskom bazenu. Kako je zastoj u pripremnim otkopima otkrivki poprilično velik, mišljenja su da otvaranje novog ležita uglja, dosta kvaliletnijeg od sadašnjeg, nije realno očekivati pre leta 2024. godine. Dakle, pre nego šta naiđu bolji dani EPS-a, osim predstojeće, valja pregurati i narednu zimu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Mizoginija bez galame: Zašto broj žena u politici ne znači i ravnopravnost
08.03.2026.•
1
Kad god se povede razgovor o položaju žena u politici u Srbiji, gotovo po pravilu se iznose brojevi.
Šta će odabrati Evropa: Čipove, tenkove ili čipove za tenkove?
03.03.2026.•
4
Opasno se zakuvalo širom globusa, gotovo da nema regije bez žarišne tačke odakle se lokalna netrpeljivost očas može razbuktati do ratnog požara svetskih razmera.
Ogled(anje): Televizija nekad i sad
03.03.2026.•
1
Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.
Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa
24.02.2026.•
7
Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?
Piše Janis Varufakis: Recept za fašizam
20.02.2026.•
7
Zamislite da su fašisti, za koje smo verovali da smo ih polovinom 20. veka zauvek porazili, u nekom tajnom sefu, kao zaveštanje svojim duhovnim potomcima, ostavili recept kako da se fašizam ponovo učini velikim.
Piše Dimitrije Vojnov: Šta nam hapšenje u Crnoj Gori govori o SNS vlasti?
19.02.2026.•
8
Hapšenje Vesne Bratić može biti velika pouka za nas koji smo protiv Aleksandra Vučića.
Izbori u Mađarskoj: Orban protiv Mađara
17.02.2026.•
31
Manje od dva meseca preostalo je do 12. aprila i parlamentarnih izbora u Mađarskoj.
Ogled(anje): Godina pre dolaska naprednjaka na vlast
17.02.2026.•
9
Momčilo Bajagać je u stihu svoje pesme tvrdio kako "godine prolaze nervoznim korakom".
Ogled(anje): Kako se guši sloboda
10.02.2026.•
2
Kasno proleće 2000. proticalo je znaku kulminacije represije diktatorskog režima Slobodana Miloševića nad nezavisnim i profesionalnim medijima u tadašnjoj Jugoslaviji.
Uređivanje pravosuđa
06.02.2026.•
5
Predsednik Republike je potpisao ukaze kojima je proglašena grupa zakona o izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa.
Ogled(anje): Veština razgovora
03.02.2026.•
0
Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Komentari 26
Darko linco
Trio fantastiko
Nervozni glasač
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar