Naučnici su, izgleda, rešili jednu od najvećih misterija o dinosaurusima
Naučnici su pronašli novi način da utvrde da li su dinosaurusi bili toplokrvne životinje.
Foto: Pixabay
Ovo pitanje je dugo izmicalo paleontolozima, što je dovelo do mnogih žestokih debata u kojima su čak optuživali jedni druge da se ponašaju više kao političari, nego kao naučnici.
Rani istraživači dinosaurusa su u početku pretpostavili da su ove životinje spore, glomazne i hladnokrvne poput savremenih gmizavaca na koje najviše liče – njihovi najbliži reptilski rođaci koji postoje danas su krokodili. U skorije vreme, međutim, pojavili su se nagoveštaji da to nije tačno, navodi Sajens alert, prenosi RTS.
Od metaboličkih tragova u ljusci jajeta, do osobine toplokrvnih životinja da mogu da izdrže hladne polarne uslove, sve je više dokaza da su dinosaurusi možda, ipak, bili toplokrvne životinje. Neki od njih su, na kraju krajeva, direktni preci ptica koje imaju najrazvijenije metaboličke procese od svih živih bića.
Drugi su tvrdili da možda dinosaurusi nisu bili ni ektotermni (hladnokrvni), ni endotermni (toplokrvni) i da bi mogla postojati treća opcija. Mezoterme, poput današnjih kornjača, sagorevaju unutrašnju energiju da regulišu svoju telesnu temperaturu kao endoterme, ali ne na istom nivou i doslednosti kao sisari i ptice.
Nova metoda koju je razvila molekularni paleobiolog sa Univerziteta Jejl, Jasmina Vajman sada omogućava istraživačima da izračunaju metaboličku stopu kod dinosaurusa pomoću fosilnih ostataka.
"Metabolizam u stvari znači koliko efikasno pretvaramo kiseonik koji udišemo u hemijsku energiju koja pokreće naše telo", objašnjava Vajman.
Taj proces konverzije čini nusproizvode koji u interakciji sa proteinima, šećerima i lipidima našeg tela formiraju hemijski stabilan otpad. Toplokrvnim životinjama je potreban jači metabolizam da bi proivodile energiju.
Teško je osloniti se na prethodne pokušaje da se dobiju metabolički indikatori iz podataka o tome na kojim temperaturama se formiraju minerali u tragovima u kostima, jer još uvek ne razumemo kako proces fosilizacije menja ove minerale. Ali stabilnost otpadnog proizvoda pri disanju omogućava da se pouzdano fosilizira.
Koristeći butne kosti 55 različitih životinja, uključujući dinosauruse, pterosauruse, plesiosauruse, moderne ptice, sisare i guštere, istraživači su tražili znake ovog molekularnog otpada. Upoređujući količine otpada od disanja koje se nalazi u kostima kod ovih različitih još živih vrsta, Vajmanova i njene kolege su uspeli da razrade skalu otpada u odnosu na brzinu metabolizma. Zatim su ovo iskoristili da izračunaju metabolizam izumrlih životinja.
"Ovo je zaista uzbudljivo za nas kao paleontologe – pitanje da li su dinosaurusi bili toplokrvni ili hladnokrvni jedno je od najstarijih pitanja u paleontologiji, a sada mislimo da imamo konsenzus da je većina dinosaurusa bila toplokrvna", kaže Jasmina Vajman.
Neki rodovi dinosaurusa, kao što su gušterasti Sauricijansi (Saurischians)– kojima pripadaju Triceratopsi i Stegosaurusi – imali su stope metabolizma slične hladnokrvnim gmizavcima koje poznajemo danas. Ali mnoge drugi rodovi su bili topliji.
Čak su i pterosaurusi bili toplokrvni, što sugeriše da je endotermija bila prisutna u njihovim ornithodiranim precima pre nego što su se pterosaurusi odvojili od svojih rođaka dinosaurusa. Čini se da je visoka endotermnost ptica veoma drevna osobina.
Ovi rezultati isključuju hipotezu da su ptice i sisari možda preživeli masovno izumiranje kasne krede zbog svoje toplokrvne prirode. Mnogi njihovi savremenici koji su uništeni takođe su delili ovu osobinu.
"Visoka metabolička stopa generalno se predlaže kao jedna od ključnih prednosti kada je u pitanju preživljavanje masovnih izumiranja i uspešno obnavljanje nakon toga. Živimo u periodu šestog masovnog izumiranja, pa nam je važno da razumemo kako su moderne i izumrle životinje fiziološki reagovale na prethodne klimatske promene i ekološke perturbacije, tako da prošlost može da utiče na očuvanje biodiverziteta u sadašnjosti i da usmeri naše buduće akcije", smatra Jasmina Vajman.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
Uzorci sa asteroida Rjugu sadrže ključne gradivne elemente DNK i RNK
17.03.2026.•
0
Uzorci prikupljeni sa asteroida 162173 Rjugu sadrže svih pet nukleotidnih baza koje učestvuju u formiranju DNK i RNK, saopštio je tim naučnika iz više japanskih istraživačkih institucija.
Enciklopedija Britanika tužila OpenAI
17.03.2026.•
0
Kompanija Enciklopedija Britanika je podnela tužbu protiv firme OpenAI pred saveznim sudom u Njujorku, tvrdeći da je američka firma neovlašćeno koristila njene članke i definicije za obuku sistema veštačke inteligencije.
Novi AI sistem može preventivno da prepozna rizik od partnerskog nasilja
17.03.2026.•
0
Naučnici u SAD razvili su alat sa veštačkom inteligencijom koji može da pomogne lekarima da identifikuju pacijente kod kojih postoji rizik od partnerskog nasilja, i to godinama pre nego što žrtve potraže pomoć.
Astronomi misle da su videli sudar dve planete
17.03.2026.•
0
Udaljena zvezda čija je svetlost iznenada počela da treperi kao sveća koja se gasi dovela je astronome do spektakularnog otkrića.
Otkriveno novo kvantno stanje materije: "frustrirani" atomi stvaraju neobična magnetna stanja
16.03.2026.•
1
Fizičari su otkrili neobično kvantno stanje koje nastaje kada se atomi u kristalu nađu u svojevrsnoj "frustraciji", odnosno kada se njihove međusobne interakcije sukobljavaju.
Kometa neće 4. aprila udariti u Sunce, ali će se verovatno raspasti
16.03.2026.•
0
Kometa C/2026 A1 nazvana MAPS, koja je otkrivena ranije ove godine, proći će blizu Sunca, ali se neće sudariti sa njim, naveli su astronomi na Krimu.
Ko lakše podnosi boravak u svemiru: Muškarci ili žene
15.03.2026.•
0
Poznato je da produženi periodi provedeni u mikrogravitaciji utiču na ljudsko telo.
Kina odobrila prvi komercijalni moždani implant - evo kome je namenjen
15.03.2026.•
0
Kina je odobrila prvi komercijalni moždani implant namenjen ljudima s paralizom koji omogućava povratak motoričke funkcije ruku kod pacijenata sa povredama kičmene moždine.
VIDEO: Ogromni leteći taksi za 10 osoba prošao prvi probni let u Kini
15.03.2026.•
0
Jedna kineska kompanija uspešno je letela električnim avionom sa vertikalnim poletanjem i sletanjem (eVTOL) težine pet tona, što predstavlja novi podvig za električne letelice.
Da li treba da budemo pristojni prema veštačkoj inteligenciji?
15.03.2026.•
4
Četbotovi bazirani na veštačkoj inteligenciji sve su popularniji, a ljudi se sve više oslanjaju na njih kad traže informacije.
VIDEO: Stari satelit NASA-e srušio se nazad na Zemlju
15.03.2026.•
0
Stari NASA-in naučni satelit nekontrolisano je pao iz orbite i ponovo ušao u atmosferu iznad Pacifika u sredu.
NASA planira misiju na Mesec početkom aprila
13.03.2026.•
1
Američka agencija za svemir (NASA) saopštila je da je na dobrom putu da lansira svoju misiju "Artemis II" početkom aprila, u kojoj će astronauti leteti oko Meseca prvi put posle više od 50 godina.
VIDEO: Kineski robot može da radi salto unazad
12.03.2026.•
1
Kineski Pekinški institut za opštu veštačku inteligenciju (BIGAI) predstavio je novi okvir za kretanje humanoidnih robota, OmniXtreme.
Međunarodna svemirska stanica mogla bi da radi duže nego što se predviđalo
12.03.2026.•
0
Međunarodna svemirska stanica bi mogla nastaviti s radom malo duže nego što se do sada očekivalo.
Ig Nobelove nagrade se sele iz SAD zbog političke situacije
12.03.2026.•
0
Ceremonija dodele Ig Nobelovih nagrada, satiričnih priznanja za neobična naučna dostignuća, ove godine će prvi put biti održana van SAD, u Cirihu.
"Srećna ti i bezbedna pucnjava": AI četbotovi često pomažu u planiranju nasilnih napada
12.03.2026.•
0
Popularni AI četbotovi, uključujući ChatGPT i Google Gemini, u testovima su povremeno pružali detaljne instrukcije za nasilne napade, dok su neki, poput "My AI", dosledno odbijali pomoć.
VIDEO: Meteoriti pogodili kuću u Nemačkoj
11.03.2026.•
0
Evropska svemirska agencija saopštila je da istražuje vatrenu kuglu koja je preletela nebom iznad Evrope tokom vikenda pre nego što je navodno probila rupu veličine fudbalske lopte u krovu jedne nemačke kuće.
Španski naučnici razvili veštačku rožnjaču od ribljih krljušti
10.03.2026.•
0
Istraživači sa Univerziteta u Granadi u Španiji razvili su veštačku rožnjaču napravljenu od krljušti nekoliko uobičajenih vrsta riba.
VIDEO: Naučnici otkrili najstariju mapu noćnog neba ikada napravljenu
10.03.2026.•
0
Istraživači pažljivo rekonstruišu najstariju poznatu mapu noćnog neba za koju se ranije mislilo da je zauvek izgubljena, pomoću rendgenskog snimanja pergamenta koji sadrži katalog zvezda sakriven ispod drugog teksta.
Google Play uvodi novinu: Napomene za aplikacije koje više troše bateriju kada se ne koriste
10.03.2026.•
0
Google je počeo da uvodi novu funkciju u Google Play Store, koja bi trebalo da pomogne korisnicima da lakše prepoznaju aplikacije koje mogu prekomerno trošiti bateriju telefona.
Američki naučnici: Vanzemaljci možda pokušavaju da nam se jave, ali svemirske oluje ih ometaju
09.03.2026.•
1
Naučnici američkog Instituta SETI saopštili su da bi nestabilno "svemirsko vreme", poput solarnih oluja i turbulencija plazme oko zvezda, moglo da otežava detekciju radio-signala iz dalekog svemira.
Komentari 1
Gavril
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar