Srbija poznata destinacija u kongresnom turizmu, prihod do 30 miliona evra

Srbija je u poslednjih 10 godina jedna od kongresnih destinacija s najvećim rastom u svetu, u kojoj prosečni posetilac kongresa potroši od 350 do 400 evra dnevno, što je i do tri puta više od potrošnje klasičnog turiste, izjavili su stručnjaci za turizam pred nastupajuću sezonu kongresnih skupova.
Srbija poznata destinacija u kongresnom turizmu, prihod do 30 miliona evra
Foto: Pixabay
"Prošle godine u Srbiji je organizovano oko 60 međunarodnih kongresa od kojih je devizni priliv bio 25 do 30 milona evra", kazao je agenciji Beta Igor Kovačević iz Kongresnog biroa Turističke organizacije Srbije i dodao da se u ovom trenutku očekuje potvrda za održavanje još 65 kongresa u Srbiji u naredne četiri godine.
 
Prema njegovim rečima, sistematsko praćenje kongresnog turizma u Srbiji počelo je pre 10 godina, kada je u okviru TOS-a osnovan Kongresni biro.
 
"U poslednjih 10 godina mi smo jedna od najbrže rastućih kongresnih destinacija u svetu. Pre 10 godina gotovo da nismo bili na međunarodnim mapama organizatora kongresa i zauzimali smo 72 ili 73 mesto u svetu, a u poslednje tri-četiri godine zaredom smo u top 50 destinacija", kazao je on.
 
Kako je objasnio Kovačević, kongresni turizam pomaže da hoteli u Srbiji prevaziđu problem popunjenosti kapaciteta samo u letnjoj ili zimskoj sezoni i kroz smeštaj gostiju kongresa poboljšaju svoje poslovanje.
 
"U poređenju sa regionom, Beograd je vodeća destinacija i u odnosu na Zagreb i u odnosu na Ljubljanu", kazao je on i dodao da su u Srbiji kao kongresne destinacije traženi i Novi Sad, Kopaonik, Zlatibor, Palić, Stara planina, banje.
 
Rastu kongresnog turizma u Srbiji, gde se najčešće održavaju medicinski, farmaceutski, bankarski i skupovi osiguravača, kao i okupljanja ljudi iz kreativne industrije, doprinelo je povećanje hotelskih kapaciteta, veći broj avio-linija koje direktno dovode goste, ali i sistemska promocija zemlje kao kongresne destinacije.
 
"Od ukupnog broja stranih turista koji dođu u Beograd, gotovo polovina su poslovni ljudi i posetioci kongresa. Tako se u Beogradu već u oktobru održava svetski kongres perinatalne medicine koji će u Srbiju dovesti oko 2.000 delegata. Direktan finansijski prihod biće oko dva miliona evra, u šta nije uračunata potrošnja u restoranima, na posete muzejima i druge aktivnosti", rekao je Kovačević.
 
Predsednik Udruženja hotelijera i restoratera Srbije "Hores" Georgi Genov kazao je da "Srbija trenutno raspolaže sa oko 35.000 stolica u više od 500 sala hotela i specijalizovanih centara, koje mogu da se koriste za kongresni turizam".
 
"U poslednjih sedam godina u hotelske kapacitete u Srbiji uloženo je oko milijardu evra, a svi novokategorisani hoteli prilagođeni su, pre svega, kongresnom turizmu", rekao je Genov agenciji Beta.
 
On je istakao da je hitna obnova Sava centra ključan preduslov za dalji rast kongresnog turizma u Srbiji, jer samo u jednoj sali može da primi 4.000 gostiju.
 
"Sava centar je taj okidač ako želimo rast kongresnog turizma, jer bi on doneo povećanje od gotovo 50 odsto", kazao je Genov i dodao da to ne bi značilo korist samo za Beograd, već i čitavoj zemlji.
 
Kako je objasnio, nijedan skup koji se dešava u Beogradu ne prođe bez izleta van grada koji gostima predstavljaju kulturne, istorijske i gastronomske znamenitosti Srbije.
 
"Investicija u obnovu Sava centra može brzo da se vrati i to u mnogo većem iznosu od uloženog", rekao je Genov, navodeći da su hotelijeri spremni za posetioce kongresa i da je sada na potezu država koja mora brzo da odluči šta će uraditi sa najvećim kongresnim prostorom u glavnom gradu.
  • NS cajka

    20.08.2017 18:36
    Amerikanci otvoreno govore o toj kongresnoj varijanti turizma. "Lezilebović" varijanta, da se putuje vidi, ponešto i dobije, ne kupi. Sasvim fino i opušteno.
  • /

    20.08.2017 13:57
    /
    aj ne ...
    taj kongresni turizam lekara placamo mi. ne placaju oni kotizacije iz svoga dzepa.
    a ogrebu se i za honorare ucestvovanjem

    tako da ovaj clanak nema veze sa stvarnoscu

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Srbija nasuprot svetskog trenda

Nema države koja se ne hvališe najboljim kompanijama, stoga se i prave liste najvećih, bilo prema ukupnom poslovnom prihodu, bilo prema profitabilnosti.

Koja država EU je najzaduženija?

Javni dug zemalja Evrozone je na kraju četvrtog tromesečja 2023. godine pao sa 89,9 odsto u prethodnom kvartalu na 88,6 odsto, objavio je Evrostat.