Bez opozicionog viđenja krucijalnog pitanja

Tvrdnja ne malog broja stranačkih čelnika da će za najavljenu izgradnju autoputa Novi Sad - Zrenjanin država od novog vlasnika PKB po mnogo višoj ceni nego što je prodala, otkupiti deo poljoprivrednog zemljišta, ne samo što se pokazala neutemeljenom, već je opozicija ispustila mogućnost da pod lupu stavi mnogo veći problem, saobraćajnu politiku srpske vlade.
Bez opozicionog viđenja krucijalnog pitanja
Foto: 021.rs

Piše: Živan Lazić

Kada je krajem marta, na promotivnoj kampanji u središtu Banata, najavio autoput Zrenjanin - Novi Sad, predsednik Vučić je izokola potvrdio govorkanja da aktuelna vlast odustaje od ranije isticane gradnje brze saobraćajnice po postojećoj trasi između dve vojvođanske varoši.

Potom je ministarka za saobraćaj Zorana Mihajlović više puta u etar lansirala budući autoput.

Komasacija, novom trasom

Ni opozicija nije ćutala; ne znano kako, zaključila je da će nova trasa ići preko poljoprivednog zemljišta, koje je u nedavnoj privatizaciji (relativno jeftino) kupio novi gazda, iz jedne arapske zemlje. Optužila je Vladu Srbije da će morati deo zemljišta otkupiti po znatno višoj ceni nego što ga je prodala.

Resorna ministarka je odgovorila da pri izgradnji kapitalnih projekata, država ima mogućnost da do potrebnih površina dođe komasacijom, dakle otkupom u kome ona sama i određuje cenu, svakako imajući u vidu i signale sa tržišta, ali i druge momente. Potom je pojasnila da će put ići sasvim drugom trasom od postojeće, te da neće zalaziti u oranice novog vlasnika.

Precizirala je da će drum biti dug oko 58 kilometara, dok je orijentaciona cena između 300 i 350 miliona evra. Rok izgradnje je tri godine.

Čari poluvesti

Manja je nevolja opozicije što se pokazalo da se oslanja na poluvesti, u politici se takve stvari često dešavaju.

Veći je problem što je izostalo opoziciono viđenje krucijalnog pitanja kakva je saobraćajna politika Vlade Srbije u celini. A trasa između dva grada je dobar povod.

I ona čija se gradnja najavljuje, i ona, železnička, koju srpska vlada uporno izbegava.

Postojeća trasa dobra

Stranke van vlasti imale su sjajnu priliku da pitaju zašto se napušta postojeća drumska trasa. Sasvim je solidna, za sedam kilometara kraća od buduće.

Geometarski i problemi pribavljanja neophodnog zemljišta mnogo su jednostavniji nego u slučaju nove trajektorije. Možda je inicijalno pitanje da li je za promet između dva grada potreban autoput ili je dovoljno postojeći put poboljšanjem i manjim proširenjem preobraziti u bržu saobraćajnicu.

Za povezivanje dva grada, ali i Banata sa svetom, važniji je šinski sistem. Između dve grada nema direktne železničke veze, a ako se baš hoće vozom iz Zrenjanina putovati za vojvođansku prestonicu, put dug čak 98 kilometara vodi preko tri pruge.

Pokušaji da se oživi putanja nisu uspeli ni prošlogodišnjom restauracijom većeg dela ove trase.

Nedostaje voz

Rešenje postoji, i to jednostavno i relativno jeftino. Trebalo bi dograditi samo 17 kilometara koloseka između Žablja i Zrenjanina, te malo poboljšati šine na delu postojeće pruge Novi Sad - Žabalj, i dva najveća vojvođanska grada bi bila povezana šinama dužine 45 kilometara.

Relacija bi se prelazila za manje od 50 minuta, više nego tri puta kraće nego što je po tropružnoj relaciji milio voz, sve dok, zbog nezainteresovanosti putnika, linija nije ukinuta. Niko nije šašav da između dva obližnja grada vozom putuje tri sata.

Banat ka Koridoru 10

Uspostavljanje kratke i efikasne šinske veze bi pomoglo da se šinski sa Novim Sadom povežu i Kikinda, Novi Kneževac i Vršac, te da se revitalizuju vozovi na relacijama ova tri grada sa Zrenjaninom, sada sa mogućnošću da put dalje vodi ka Novom Sadu i Evrokoridoru 10.

Bio bi to šinski izlaz u Evropu za ceo Banat i njegovu privredu u kojoj se proizvodi mnogo kabaste robe, nafta, petrohemijski proizvodi, glina, građevinski materijal, đubriva, ratarski usevi, idealno za transport vozom.

Ujedno bi se i otvorilo pitanje sve ubrzanijeg nestajanja sporednih pruga u Vojvodini, sa njima i života u na šine naslonjenim varošicama i selima.

Pohvale i upiti

Vojvođani nisu zagledani samo u sebe, zanima ih šta se i drugde dešava. Tako je opozicija mogla otvoriti i pitanje saobraćajne politike u celini, preciznije izgradnje većeg broja autoputeva u Srbiji.

Uz pohvale za dovršetak kraka Koridora 10 ka Skoplju, može se i postaviti pitanje koliko ima opravdanja Koridor 11, posebno poslednjih 100 kilometara prema Crnoj Gori. Izuzetno skupa trasa na kojoj nema većih naselja, pruga po sličnoj putanji, do Bara, svojevremeno se pokazala kao veliki promašaj.

Preskupo za Medare

Nejasno jesu li nam za povezivanje sa Bosnom i Hercegovinom potrebna dva autoputa. Još je veća upitanost nad najavljenom izgradnjom autoputa Niš - Medare, odakla trasa vodi preko Kosova i Albanije, završavajući se u Luci Drač.

Čak 850 miliona evra košta 77 kilometara na našoj teritoriji, a put za srpsku privredu nema značaj.

Ko će vraćati novac

Nikako se ne bi trebalo zaboraviti da sve saobraćajnice gradimo iz kineskih kredita, uz uslov da je glavni izvođač kompanija iz zemlje kreditora. Naše firma nekako ugrabe samo grube i slabije plaćene poslove.

Tako u nepovrat odlazi prilika da se izgradnjom infrastrukture razvijaju domaći pogoni. Naravno, novac će se morati vraćati, o tome aktuelna vlast ne govori. Ali, mlađim generacijama ostaje obaveza. To su pitanja za čija otvaranja je opozicija imala odličan povod.

Međutim, odlučila se za poluvesti i medijsko prepucavanje frazama. Šteta, na ponudi je bila mnogo bolja opcija.

  • dijasporac

    24.05.2019 17:17
    @Светозар Милетић
    Vidi se da o ovom pitanju uglavnom komentarisu Bacvani, sem prvog beckereckog komentatora. Bacvani ocito ne znaju kako izgleda u Banatu, dakle jos jednom, od Zrenjanina postoje dva razlicita druma koja vode duz Tamisa prema istoku. Prvi, sa leve strane Tamisa ide za Panncevo i , logicno, se zove pancevacki drum, sa desne strane Tamisa ide beogradski drum (omi sa beogradske strane ga zovu zrenjaninski put, cak postoji i ulica sa tim nazivom).

    Taj beogradski (zrenjaninski) put ide po zemljistu izmedju Tamisa i Dunava, to je onaj deo na karti gde administrativna teritorija Beograda ulazi duboko u Banat i na tom zemljistu se nalazi svih 17 hiljada hektara AlDahre (bivseg PKB-a), Padinska Skela, Borca i Ovca.

    Dakle, jos jednom, meni je onako blago strucno (pazi kad sam zavrsio gradjevinski fakultet) nejasno gde taj autoput moze proci da ne zakaci zemlju AlDahre a da bude dug 58km koliko sad ima zrenjaninski drum ka BGD. Druga trasa bi morala da ide sa leve strane Tamisa, trasom ka Pancevu i bila bi duza 10-15km. Lazu predsednik, laze ministarka ili nemaju pojma, sto bi mi i jedno i drugo od njih bilo realno za ocekivati.
  • Светозар Милетић

    24.05.2019 09:02
    Нису ми јасне неке ствари у овом чланку. Новинар се позива не неки полувести а он сам прави полу вест. Као прво на релацији Нови Сад Зрењанин нема земљишта у власништву ПКБ (она је на релацији Зрењанин Панчево). Друго, за пругу Нови Сад Зрењанин треба мост а не само 17км пруге. Треће, пруга Нови Сад Жабаљ им авише кривина него стаза на Мишелуку тако да не видим какав цивилни саобраћај може да се одвија по њој (лакше је направити нову деоницу Нови Сад Жабаљ Тиса Зрењанин ...
    Нови Сад Зрењанин је довољно проширити постојећу трасу и сви задовољни
  • Baš tako

    24.05.2019 08:44
    U javnost nije došla ni jedna studija o opravdanosti izgradnje tih silno obećanih auto-puteva. Ono što puno košta daje i veće mogućnosti za nečiju zaradu. Da li nam zaista trebaju toliki auto-putevi? Ko će ih održavati i sa koliko novca? Ko će se njima i koliko voziti? Svaki auto-put preseca zemlju, potrebno je mnogo petlji i mostova da se presečene njive spoje kako bi oni koji ih obrađuju mogli do njih i stići a da ne idu kilometrima okolo. PUTEVI KOJE DANAS IMAMO SU U VEĆINI KATASTROFALNO ODRŽAVANI - Kada će se oni popravljati ili proširivati?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Novosadska parking balvan revolucija

Ponekad klizite ulicama i najmanje gledate na put pred vama. Nadate se, iščekujete, usporavate, kao da ćete zaskočiti prazan prostor. Vi ste lovac na slobodno parking mesto.

Sistem trovačnice

Sećam se početaka roditeljstva – svaka je odluka imala izbor a svaki izbor imao je dobre i loše strane.

Legija na Filozofskom

Zlokobna je slika mladića u majici sa likom Legije na Filozofskom fakultetu. Zlokobna, ali ne i iznenađujuća.

Izborna frka: Klupa za Đurića

Možda bi se neko začudio što gradonačelnik prolaskom kroz finiš Novosadskog polumaratona nije zaključio nedelju u kojoj ga je svuda bilo. No, nije to za čuđenje.

Siromašna provincija plaća potrebe Beograda

Najavljeni su novi izbori za Beograd. Mada se opozicija još nije nedvosmisleno izjasnila hoće li učestvovati, po svemu sudeći građani prestonice će 2. juna ponovo zaokruživati listiće.

Izborna frka: Sasvim stara priča

Posle četiri godine došlo je vreme da vam se autor ovih redova poveri. Ukoliko ste sujeverni, razumećete. Ukoliko niste, biće vam bezveze, što je takođe u redu.

Imate li komentar?

Pre izvesnog vremena pročitala sam članak koji se poziva na izjavu Džulije Roberts koju je dala tokom jednog intervjua.

Nekad se ŠTA?

Najčešće u šali dodam ono "nekad se lepo znalo" aludirajući na one generacije kojima je sve novo loše i nakaradno, a sve staro je valjalo.

Naprednjački ktitori Limana

Lutali su limanski vernici decenijama kroz blokove kao kroz pustinju, tražeći zaklon od socijalističkog betonskog đavla. Obećano mesto čekali su strpljivo, a onda su došli oni - naprednjački ktitori.