Posledice politike precenjenog dinara

"Ako hoćeš da uništiš jednu državu ne mora se ratovati, dovoljno je manipulisati njenom valutom", govorio je pre četvrt veka tadašnji guverner Dragoslav Avramović.
Posledice politike precenjenog dinara
Foto: 021.rs

Piše: Živan Lazić

Danas se malo ko seća nekada izuzetno popularnog deda Avrama. Bilo je potrebno izmestiti u zaborav i njegovo opominjujuće upozorenje kako bi se otvorio prostor za manipulaciju ovdašnjom valutom.

Istina, vođenje monetarne politike u interesu vladajuće strukture, na štetu mladih i budućnosti, nije obeležje samo aktuelne vlasti u Srbiji; Radovan Jelašić je svih sedam godina boravka u fotelji prvog čoveka Narodne banke Srbije uporno sprovodio politiku precenjenog dinara.

Slatko, ali kratko

Posledice (zlo)upotrebe novca su poznate, tim više čudi da se vlast odlučila oslanjati se na monetarnu politiku zasnovanu na dosta komotnoj apresijaciji domaće valute.

Precenjenost srpske valute naročito je uvećana u poslednje tri sezone, kada je dinar ojačao za šest odsto, pa je umesto 124 za evro sada dovoljno izdvojiti 117,5 dinara. Problem je što jačanje domaće valute nije učinjeno na osnovu rasta produktivnosti ili povećanja domaće proizvodnje.

Nedavno su na teškoće usled precenjenog dinara ukazali i poslodavci iz udruženja "Čačanska unija", a profesor Miloje Arsić je pojasnio da je, gledajući na kratak rok, teško odoleti poigravanju valutom. Jednostavno, kreditna rata, iskazana u evru, postaje nešto manja, a cene uvozne robe niže. To su aduti kojima se kupuje naklonost široke populacije.

Međutim, na duži rok precenjena valuta izaziva krupne probleme, čiji je krajnji epilog sporiji rast ekonomije i umanjenje broja zaposlenih.

Izvoz otežan, uvoz jeftiniji

Jači dinar znači da domaći izvoznici za devizno prodatu robu dobijaju manje dinara, dok je uvozna roba jeftinija, pa time na tržištu Srbije snižava i cenu proizvoda iz domaćih konkurentskih preduzeća. Ukoliko ne bi snizili cenu, domaći privrednici ni u ovdašnjim prodavnicama ne bi prodavali svoju robu, pošto im konkuriše nerealno jeftin uvoz.

Kako domaća preduzeća manje prodaju, manji su i prihod i dobit. Sledstveno, snižavaju su i zarade, one realne, zasnovane na konkurentnosti, a zaposleni manje troše.

Potražnja slabi, pa time i prodaja, što dodatno smanjuje prihode i dobit. Time se ulazi u začarani krug sve bržeg padanja privredne aktivnosti. Istovremeno, preduzeće nema prihode ni za investiranje.

Naravno da se u takvim prilikama odustaje od izgradnje novih pogona. Pošto nema novih fabrika, sve je manje i novih radnih mesta, posebno onih boljih, gde su i plate više.

Nema ulaganja, mladi u pečalbu

Kako se umanjuje ulaganje, manja je potražnja i za kreditima privredi. Banke se oslanjaju na kratkoročno kreditiranje građana.

Ovo su rizičnije pozajmice, pa su, na kraći rok, finansijeri zainteresovani da kurs ostane precenjen, kako građanima ne bi eventualno otežali vraćanja rata. Međutim, manjak radnih mesta u privredi usmerava građane da radno mesto traže u već prebukiranom javnom sektoru.

Tu stupaju na scenu vladajuće stranke i radno mesto uslovljavaju članstvom u stranci, koje postaje glavni kriterijum za sticanje statusa zaposlenosti. Time se umanjuje kvalitet javnih usluga.

Kako nema dovoljno boljih radnih mesta, pogotovo onih nezavisnih od stranačke pripadnosti, mladi odlaze u inostranstvo i tako umnajuju opšti potencijal zajednice. Na duži rok posmatrano, to je i najteža posledica politike precenjenog dinara.

Koliki je BDP

Kada je reč o Srbiji u današnjem trenutku, pojedini paramatri jasno ukazuju na pad privredne aktivnosti. Nivo odobravanja kredita domaćim preduzećima je godinama na silaznoj putanji, tako je tekuće sezone za 3,4 odsto niži nego prethodne.

Domaće gazde za investiciono održavanje ili izgradnju novih pogona i fabrika izdvajaju tek deset odsto ukupnog državnog BDP, a za državu na ovom stepenu razvoja bilo bi neophodno da izdvajaju sedamnaest, osamnaest odsto.

Da je dinar precenjen može se sagledati praćenjem našeg bruto-nacionalnog dohodka u desetak poslednjih godina. Tako je 2008. godine BDP Srbije iznosio 34 milijardi evra.

Svetska kriza je sasekla Srbiju, godinu dana kasnije je zabeležen pad od 3,2 odsto. Povratak na predkrizni nivo dogodio se tek 2015. godine. Zbirni rast u četiri poslednje sezone je dvanaest odsto, što bi značilo da je naš BDP oko 38,5 milijardi evra.

Međutim, u govorima pripadnika političkog vrha ili pri ilustraciji javnog duga, često se ističe kako nam je javni dug 23,9 milijardi evra, odnosno 52 odsto BDP. Nije teško izračunati da nam je, po državnoj statistici, BDP narastao na čak 46 milijardi evra.

Razlika u računanju BDP po dve metodoligije je posledica precenjenog dinara i nastaje tako što se vrednost BDP iskazana u dinarima po nerealno povoljnom kursu dinara transferiše u vrednost iskazanu evropskom valutom.

  • Za izučavanje

    13.11.2019 15:50
    @Limanac Rekao bih da ste opisali sopstvenu dijagnozu kada kao nestručno lice koje pojma nema o ekonomiji sebe smatrate u poziciji da ikome delite ekonomske savete. U oba slučaja - bilo da ste svesni da o ekonomiji ne znate ništa ali ipak uprkos tome sebe smatrate ekonomskim stručnjakom bilo da ste još teži slučaj te ste čak toga i nesvesni, ste udžbenički primer mentalno obolele osobe. Razumljivo je da lajavim balavcima koje je neko pogrešno naučio da su više u pravu ako glasnije laju treba više puta ponavljati, no tebi sigurno neću, a ako već i babe sve znaju onda se postavlja pitanje zašto bi uopšte iko i trebao ikoga da upozorava ili savetuje kada ste toliko svi pametni i popili svu svetsku mudrost. Lično bih zato rekao da ste odavno zreli za izučavanje, toliko ste svi u sve upućeni a po svim parametrima na začelju Evrope i sveta da je to bez svake sumnje antropološki i sociološki fenomen vredan izučavanja.
  • Nemanja

    12.11.2019 14:16
    @/
    Od nastanka EU mnogo je desničarskih vlada došlo i prošlo, niko ih se više ni ne seća. A svakako ću pre da spiskam sve pare na zezanje nego da budem lud pa da ih čuvam u turskim lirama.
  • /

    12.11.2019 12:56
    /
    @Nemanja
    ako rusija nastavi da placa eu desnicare-nemoj
    turska lira, ceska kruna su skocile naspram evra

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Izborna frka: Klupa za Đurića

Možda bi se neko začudio što gradonačelnik prolaskom kroz finiš Novosadskog polumaratona nije zaključio nedelju u kojoj ga je svuda bilo. No, nije to za čuđenje.

Siromašna provincija plaća potrebe Beograda

Najavljeni su novi izbori za Beograd. Mada se opozicija još nije nedvosmisleno izjasnila hoće li učestvovati, po svemu sudeći građani prestonice će 2. juna ponovo zaokruživati listiće.

Izborna frka: Sasvim stara priča

Posle četiri godine došlo je vreme da vam se autor ovih redova poveri. Ukoliko ste sujeverni, razumećete. Ukoliko niste, biće vam bezveze, što je takođe u redu.

Imate li komentar?

Pre izvesnog vremena pročitala sam članak koji se poziva na izjavu Džulije Roberts koju je dala tokom jednog intervjua.

Nekad se ŠTA?

Najčešće u šali dodam ono "nekad se lepo znalo" aludirajući na one generacije kojima je sve novo loše i nakaradno, a sve staro je valjalo.

Naprednjački ktitori Limana

Lutali su limanski vernici decenijama kroz blokove kao kroz pustinju, tražeći zaklon od socijalističkog betonskog đavla. Obećano mesto čekali su strpljivo, a onda su došli oni - naprednjački ktitori.

Reko mi Saša sa interneta

Tumarajući učmalim hodnicima interneta neretko naletim na smeće koje ljudi razvlače kao dokaz neke užasne nepravde koja se nad njima sprovodi.

Valuta pokazuje čije je Kosovo

Nekoliko dana pred kraj 2023. godine, Nacionalna banka Kosova je obznanila da od 1. februara neće tolerisati plaćanja u dinarima.

Vidite da može drugačije

Nedavno sam pisao da je potpuno normalno da poslodavac koji smatra da ne posluje zadovoljavajuće i nema dovoljan obim posla, može da otpusti deo radnika koje smatra za višak.

Ginekološka apstrakcija

Nije prošlo ni nedelju dana od događaja u Sremskoj Mitrovici kada je jedna "mala" Marica svojim statusom na Fejsu viknula usred snežno zavejane doline i pokrenula lavinu.