INTERVJU Andrija Šrek: Još se nismo vratili u srednji vek, ali smo na dobrom putu
Nije slučajno da se deca danas odmalena sistemski pretvaraju u pokorne poslušnike, bez kritičkog mišljenja, kojima je lako manipulisati i vladati. Svest za opšte dobro, izumrla je, kaže Andrija Šrek.
Primarijus mr sc Andrija Šrek specijalista je pedijatrije. Na Institutu za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine, na Klinici za pedijatriju, radio je dve i po decenije, a od pre nekoliko godina deo je tima jedne privatne bolnice. U njegovoj biografiji stoji niz činjenica koje njegovu karijeru čine potpuno netipičnom.
Između ostalog, bio je član radne grupe za izradu nacionalnog programa prevencije gojaznosti dece i omladine pri Ministarstvu zdravlja Republike Srbije a član je Evropskog udruženja za kliničku nutriciju i metabolizam. Ipak najneobičniji podatak u biografiji ovog starog rokera, ovo "stari" sam naglašava, jeste da je bio jedan od osnivača i prvi predsednik "Ateista Srbije", udruženja koje brani pravo čoveka da bude gnostik, ateista ili "nevernik", ma kako to u ovom našem, klerikalno obojenom društvu, okoparajuće zvučalo.
O tome sme li se danas biti ateista u Srbiji, kuda naše društvo vode buduće generacije kojima smo u škole uveli versku nastavu, a ona se pretvorila u katehizis, koliko je za zdravlje pojedinca, pa i naroda važna uravnotežena i pravilna ishrana, kao i gde se dade čuveni novosadski pank, Andrija Šrek govorio je u intervjuu za 021.rs.
021: Sme li se u Srbiji danas biti ateista ili bar gnostik? Da li je biti ateista opasnije danas ili devedesetih, na primer?
Šrek: Na vidim zašto ne bismo smeli da budemo ateisti. I ne vidim nikakvu opasnost ako se neko izjašnjava kao ateista. Još uvek se nismo vratili u srednji vek, mada smo na dobrom putu ka tome.
Razlika između devedesetih godina prošloga veka i današnjeg vremena u tom pogledu bi jedino mogla da bude u tada euforičnom "otkrivanju" sopstvene religioznosti, u navali nacionalne ostrašćenosti, dok se danas samo jednostavno podrazumeva da ste, ako živite u zemlji Srbiji, pravoslavni hrišćanin. Na primer, niko prilikom čestitanja verskih praznika više ni ne spominje koji se Uskrs slavi, nego se samo napiše "Христос воскресе", jer to, zaboga svi proslavljamo. Dok, u stvari, nije tako.
021: Da li bi se Ateisti Srbije predomislili povodom svog ateizma kada bi se, recimo, crkva odrekla skupih vrata za Hram Svetog Save i dodelila te pare deci koju građani leče slanjem esemesova?
Šrek: Uopšte ne vidim povezanost između neverovanja u Boga i bilo kakvog činjenja crkve.
021: Odskora Srbija ima novog patrijarha. Jedni su oduševljeni time što ide "Pajinim stopama", pa pešači po Beogradu, hrani decu u Tiršovoj, drugi misle da je to odličan PR čoveka koji mu vodi društvene mreže. Šta je vaš utisak, može li neko takav da stvori atmosferu dijaloga izmedu "prve" i "druge" Srbije? I da li se ima hrabrosti za to, jer vlasti uvek više odgovara podeljenost te dve Srbije, ona jedino podeljenom Srbijom i može vladati.
Šrek: Udruženje "Ateisti Srbije" se ne bavi politikom. Među našim članovima ima ljudi vrlo različitih političkih opredeljenja, tako da ne mogu da odgovorim na ovo pitanje. No, isto tako, u (još uvek važećem) Ustavu Republike Srbije nedvosmisleno piše da je i crkva odvojena od države, tako da ni ona ne bi trebalo da ima bilo kakav upliv u političke prilike u zemlji.
021: Uloga crkve u našem društvu prilično je velika, svedočili smo raznim akcijama na tu temu a doživeli smo i to da su tokom pandemije olabavljane neke mere, odnosno progledano je merama kroz prste, nauštrb zdravlja građana, da bi se sahranili crkveni velikodostojnici. Da li je moguće da crkva u 21. veku najzad odigra i neku progresivnu ulogu, ulogu koja će biti u korist građana?
Šrek: Naravno, sve je moguće, ali postoje dve ozbiljne prepreke za to. Prvo, osnovna postavka na kojoj crkve grade svoj autoritet je pogrešna, jer za postojanje Boga ne postoji nijedan dokaz, naprotiv. Drugi i važniji razlog je što, i kad crkva ponekad izgleda kao da deluje u korist građana, ona to u stvari radi isključivo da bi ojačala svoju ulogu i uticaj, kao i, naravno, iz čisto materijalnih razloga.
021: Koja je najnegativnija tekovina u našem društvu koja je rezultirala religijskim pomodarstvom i klijanjem verskih dogmi? Šta je pozitivno u crkvenoj dogmi danas u Srbiji, što bi morali da priznaju i ateisti?
Šrek: Najnegativnija tekovina je, svakako, uvođenje verske nastave u škole u Srbiji, koja se, umesto učenja o nastanku religija i njihovog istorijskog značaja (u pozitivnom i negativnom smislu), pretvorila u katehizis, odnosno učenju dece religijskim dogmama, u kojima nema apsolutno ničega pozitivnog.
Šrek: Najnegativnija tekovina je, svakako, uvođenje verske nastave u škole u Srbiji, koja se, umesto učenja o nastanku religija i njihovog istorijskog značaja (u pozitivnom i negativnom smislu), pretvorila u katehizis, odnosno učenju dece religijskim dogmama, u kojima nema apsolutno ničega pozitivnog.
Naprotiv, deca se od malih nogu sistematski pretvaraju u pokorna bića sa odsustvom kritičkog mišljenja i sticem utisak da se tako odgajaju, sad već nove generacije poslušnika kojima je lako manipulisati i vladati. I to nikako nije slučajno.
021: Šta kažete onima koji tvrde da "Ateisti Srbije" kritikuju samo Srpsku pravoslavnu crkvu? Jesu li druge crkve empatičnije ili samo manje glasne?
Šrek: Naravno da to nije tačno. "Ateisti Srbije" najviše kritikuju SPC zato što je ona kod nas najšire zastupljena i to je logično. Ali jasno je da kritici, pa po potrebi i podsmehu, podležu sve organizovane religije.
021: Kada jedan ateista kaže da je religijska kultura kod nas na niskom nivou, šta to znači? Šta bi bila prihvatljiva religijska kultura, religijska kultura na pristojnom nivou?
Šrek: To znači da mnogi, naročito mladi ljudi, zapravo uopšte ne znaju šta slave, šta znače ti religijski rituali koje upražnjavaju, ili znaju vrlo površno. Često tvrdimo da bi prosečna osoba, kada bi - vaistinu - pročitala Bibliju, počela sebi da postavlja neka logička pitanja i da bi bila na dobrom putu da postane ateista, pre nego vernik.
Šrek: To znači da mnogi, naročito mladi ljudi, zapravo uopšte ne znaju šta slave, šta znače ti religijski rituali koje upražnjavaju, ili znaju vrlo površno. Često tvrdimo da bi prosečna osoba, kada bi - vaistinu - pročitala Bibliju, počela sebi da postavlja neka logička pitanja i da bi bila na dobrom putu da postane ateista, pre nego vernik.
021: Lekar ste po struci, pedijatar, a bavite se i temom ishrane zdravih i bolesnih ljudi. Ovde u Srbiji živi se prilično stresno, kada se pogledaju sve anomalije u našem društvu komotno se može reći da je bolest duboko nagrizla sve njegove pore. Koja i kakva hrana bi mogla da ga izleči, ili će ga, kad odrastu, možda izlečiti tek klinci koji su danas vaši pacijenti?
Šrek: Zdrava, raznovrsna i uravnotežena ishrana od ranog detinjstva može sprečiti nastanak mnogih bolesti, to je poznato odavno. Nažalost, novo pomodarstvo (ne samo religijsko) donelo je i nove, fancy trendove u ishrani, kojima se deci uskraćuju neophodne namirnice za njihov pravilan rast i razvoj.
Stoga sam priličan pesimista u pogledu budućnosti našeg društva, kada ga preuzmu ovi religijski indoktrinirani i kvazipomodni klinci. Neke od njih već vidimo u Skupštini, nažalost.
021: Vaši preci deo su lepše istorije Novog Sada: otac Andrija projektovao je nekadašnji bioskop "Arena", zgradu robne kuće "Ugled", studentske domove na Limanu, jedan predak - pradeda Luka Maletić bio je jedan od osnivača Udruženja Srba zanatlija Novog Sada, deda Ðorde Maletić bio je upravnik Pokrajinske bolnice i pokrajinski ministar zdravlja. Šta mislite, postoji li danas svest kod građana za opšte dobro, kao što je nekada bilo? Da li se ičim može korigovati pretužna i poražavajuća činjenica da građanin košta 30 evra, plus šoping vaučer od 3000 dinara, ili smo zauvek izgubljeni kao ljudi?
Šrek: U vreme ove aktuelne pandemije naročito je vidljivo da je "svest za opšte dobro" praktično izumrla, da svako uglavnom vodi računa o sebi. To, naravno, uključuje i činjenicu da je postalo normalno da svaki čovek ima svoju cenu. Pri tome ne mislim da je nagrađivanje građana koji se vakcinišu, kao metod pozitivne diskriminacije, pogrešan metod, naročito kod ovako bednog i nekvalitetnog naroda, koji trenutno zaposeda ove prostore. I vidimo da daje rezultate, što je najvažnije, zar ne?
Šrek: U vreme ove aktuelne pandemije naročito je vidljivo da je "svest za opšte dobro" praktično izumrla, da svako uglavnom vodi računa o sebi. To, naravno, uključuje i činjenicu da je postalo normalno da svaki čovek ima svoju cenu. Pri tome ne mislim da je nagrađivanje građana koji se vakcinišu, kao metod pozitivne diskriminacije, pogrešan metod, naročito kod ovako bednog i nekvalitetnog naroda, koji trenutno zaposeda ove prostore. I vidimo da daje rezultate, što je najvažnije, zar ne?
021: Ima li danas u Novom Sadu pankersko-rokerskog ateistrepskog duha ili je seljana spržila sve što se spržiti moglo?
Šrek: Verovali ili ne (sic!), klinci sviraju, i to vrlo ozbiljno! Od panka do dark metala, novosadska scena je vrlo živa. Jedini, "mali" problem je što to nema gde da se čuje, ali nadam se skorom otvaranju koncertnih prostora. No, probijanje do mejnstrim medija ići će vec malo teže. Naravno, ni mi, "stari" rokeri, se ne damo!!
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Šta je bio razlog posete?
10.08.2026.•
4
Kratka poseta ukrajinskog predsednika Beogradu se završila, a da nismo čuli pravi razlog prvog dolaska ratnog ukrajinskog predsednika u srpsku prestonicu.
Suša u Srbiji: Opomena za sva vremena
01.08.2026.•
34
Pogodila nas je žestoka suša, kakva se ne pamti.
Uvozimo mašine, izvozimo pamet, a budućnost kupujemo sićom iz "tajnih fondova"
27.07.2026.•
10
Zašto uvozimo mašine, a izvozimo pamet, dok nam akademska elita glasa u mraku, a budućnost se kupuje za sitniš iz "tajnih fondova"?
Put ka EU: Biće boljih vremena
17.06.2026.•
12
Prošao je samit u Tivtu, predstavnici Evropske unije su izložili zemljama "Zapadnog Balkana" šta treba da urade ukoliko žele članstvo u najlukrativnijem društvu.
Zatvoreno otvaranje Svetskog prvenstva
17.06.2026.•
0
Pa, možemo reći da smo imali sreće da je Svetsko otvoreno u Meksiku, a ne u Americi.
Svetsko, a ko da je naše
09.06.2026.•
1
Napomenuh u jednom od prethodnih tekstova da će fuca biti krš na Svetskom, a verujem da to treba mal'ko objasniti. Nije to moje mišljenje, to je naučna činjenica.
O, kakva svinjarija: Ekonomski pogled na Svetsko prvenstvo
05.06.2026.•
4
Očekivanja i razočaranja se dešavaju, nije to nešto novo, nekada jeste strašno, ali nije retko.
Reč-dve o Svetskom prvenstvu i premudrom Đaniju
03.06.2026.•
9
Za one koje mrzi da čitaju evo ukratko: Blago onima koji nemaju para da idu na Svetsko ove godine.
Pruga Beograd-Bar: Kako smo proputovali
28.05.2026.•
10
Na današnji dan pre tačno pola veka otvorena je pruga Beograd-Bar. Jedan od najvećih jugoslovenskih projekata.
Piše Siniša Tucić: U odbranu Nevene Jevtić
20.05.2026.•
7
Poseban trenutak u mom intelektualnom stasavanju, dogodio se negde polovinom dvehiljaditih kada sam se upoznao sa zanimljivim ljudima u okviru Kluba studenata filozofije "Gerusija" koji je kasnije prerastao u kolektiv.
Veran Matić: Umesto pravde - novi pucnji u Slavka Ćuruviju
18.05.2026.•
2
Iako je na Uskrs 1999. godine, za vreme bombardovanja, streljan od strane Službe zadužene za zaštitu bezbednosti i do danas nerešeno ubistvo Slavka Ćuruvije jednako bolno traži odgovore na niz pitanja.
Ruže su procvetale
11.04.2026.•
7
Izmučeno, ali časno srce čoveka rođeno u Titogradu prestalo je da kuca 8. aprila.
Zašto Amerika ratuje?
01.04.2026.•
11
Rat SAD i Izraela protiv Irana svakim danom se sve više intenzivira, žrtve na obe strane su sve brojnije, razaranja surovija.
Umetnik je prisutan
30.03.2026.•
29
Prvi čovek Novog Sada nedavno je inicirao ukidanje dozvole Akademiji umetnosti da se dva prostora u gradskom vlasništvu nadalje koriste za potrebe važne visokoškolske institucije.
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Komentari 29
Krcko
Joil
Aha, obavezno. Do pre pola veka, u vreme vrhunca moći Amerike, broj ateista u celoj Americi je bio toliki da ne bi od njih moglo da se sastavi jedno veće preduzeće. A danas su se kao svi rasporedili po vodećim preduzećima. Mašta može svašta.
Trt
Naravno da postoje, ako se gleda u odnosu na pojedinačna preduzeća, tojest crkve.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar