
Ogledalo
"Ugovor o gradnji pruge Budimpešta-Beograd koji je proglasila za tajnu Vlada mora da stavi na uvid javnosti, odlučio je sud".
Fina vest iz Budimpešte vredna je ozbiljne pažnje mađarske javnosti, ali u ništa manjoj meri i javnosti Srbije. Mađarska javnost je naravno pozdravila odluku suda, jer je tajnovitost ovog posla od samog početka izazivala brojne sumnje da je on vrlo nepovoljan za Mađarsku.
Sumnje je na samom početku izazvao način na koji je tajnovitost uspostavljena. Suočena sa zahtevom da javnosti omogući pristup sadržini ugovora, mađarska Vlada je rok za postupanje po zahtevu, u skladu sa zakonom, maksimalno produžila, a produžetak iskoristila da preko svoje većine u parlamentu progura zakon kojim je ugovor proglašen za tajnu, što je i dovelo do sudskog spora i na kraju do famozne sudske odluke.
U međuvremenu, na osnovu nezvaničnih informacija da će posao koštati oko 2 milijarde evra, javnost se morala baviti spekulacijama. Izraženo je mnogo sumnji u racionalnost projekta. Neki od mađarskih eksperata kalkulisali su da će biti potrebno celo stoleće da se isplati novac koji je investiran, odnosno da se neće isplatiti nikad. Iznete su i brojne pretpostavke da su, sudeći po drugim kineskim investicijama u svetu, uslovi ugovora za domaćine vrlo nepovoljni, da su kineski kreditori tražili i dobili maksimalne garancije, dok druga strana nema ni približne garancije protiv raznih rizika. A posebno je naglašavan kao moguć, odnosno vrlo verovatan problem korupcije.
Presuda mađarskog suda odnosi se na otprilike polovinu posla na izgradnji pruge čiju drugu polovinu izvodi Srbija. Već samo to je neizbežno čini interesantnom za nas. A dodatno je interesantno to što većina okolnosti pod kojima je do presude došlo podseća na okolnosti u Srbiji, kao da su odraz u ogledalu.
I naša vlast je već na samom početku izvela tragikomičan igrokaz sa prikrivanjem ugovora. Kad su naši novinari, po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, zatražili kopiju ugovora od Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture dobili su odgovor da ministarstvo ne poseduje ovaj ugovor. A uz odgovor i savet da se obrate Ministarstvu rudarstva i energetike. A kada su se potom obratili Ministarstvu rudarstva i energetike dobili su odgovor da to ministarstvo ne poseduje traženi dokument. Dobili su i savet, verovali ili ne – da se obrate Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
I naša javnost nije od Vlade dobila ni izbliza jasan odgovor na bitna pitanja u vezi s ovim poslom. Nema, bar ne javno dostupne, bilo kakve studije o izvodljivosti odnosno analize troškova i očekivane koristi. O ceni pruge nema pouzdanih podataka, ona može samo da se pretpostavlja. Zna se, konkretno, za 117 miliona evra kineskog kredita za deonicu pruge od Beograda do Stare Pazove, ali tome treba dodati i već iskorišćena sredstva iz kredita za železnicu dobijenog od Rusije i kineski kredit za deonicu od Novog Sada do Subotice čiji su iznosi nepoznati. Sve u svemu, bar prema pisanju nekih medija, ukupno se radi o iznosu sličnom onom u Mađarskoj, oko 2 milijarde evra.
I naša javnost, kao i mađarska, funkcioniše u uslovima režima koji je samo formalno demokratski a suštinski hibridni, autokratski. Oba režima imaju rigidan odnos prema pravima javnosti, spremni su da joj uskraćuju informacije na koje ona ima neosporno pravo i često to rade.
Ali tu priča o odrazu u ogledalu prestaje. I to na našu štetu. Jer, uz svu rigidnost i bahatost Orbanovog režima malo je verovatno da će on ignorisati odluku suda. A pitanje šta bi takva odluka značila u uslovima Vučićevog režima čak ni kao hipotetičko nema smisla. Sud u Srbiji godinama, po brojnim tužbama protiv Vlade, nikad ne donosi odluku kojom Vladu obavezuje da pruži traženi dokument. Uhodana praksa je sledeća – Vlada zahtev za pristup informacijama ignoriše, uopšte ne postupa po njemu, ako usledi tužba onda sud, nakon što razvlači postupak kroz više meseci odnosno godina, obaveže Vladu da postupi po zahtevu, a Vlada postupi po zahtevu tako što donese rešenje kojim se zahtev odbija. Ako tražilac informacije ima živce da opet tuži, sledi novo razvlačenje procesa u nedogled.
Presuda iz Budimpešte dobar je povod da se javnost Srbije još jednom podseti da je za sve krupne aranžmane naše vlasti zajednička karakteristika – veoma nizak nivo transparentnosti. Notorna je činjenica da su bezmalo svi kapitalni projekti (Beograd na vodi, Železara u Smederevu, Er Srbija, NIS, FIAT, aerodromi u Beogradu i Trebinju, PKB, Linglong, Ziđin, Rio Tinto…) netransparentni. Uprkos tome što informacije koje kapilarno stižu do javnosti izazivaju ozbiljne sumnje u opravdanost tih poslova ili u korupciju, sadržina skoro svih ugovora sa strateškim partnerima, a pogotovo njihovi efekti, nepoznati su javnosti.
Hoće li Vlada Srbije dovesti građane Srbije u situaciju da im budu dostupne informacije o mađarskoj polovini pruge, ali ne i o našoj? Ljudi u Vladi morali bi znati da uporna nespremnost da odgovori na obaveze prema javnosti pretvara sumnje u izvesnost. I da to, koliko god se osećali superiornima i nedodirljivima, pre ili kasnije podrazumeva odgovornost, ne samo političku nego i krivičnu.
Tekst "Ogledalo" Roboljuba Šabića prvobitno je objavljen na sajtu Peščanika.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice
28.07.2025.•
64
Vest o tome da postoje naznake dogovora o mogućem uvoza radnika iz Gane za deficitarne poslove u Srbiji izazvao je brojne kritike na ovdašnjoj javnoj sceni.
Piše Siniša Tucić: Dve sobe
21.07.2025.•
6
Minulo je 37 godina, od tog toplog jula 1988. Dobro se sećam kada sam kao desetogodišnjak uleteo u stan sa ulice.
Dekan Ekonomskog fakulteta Čučković: Vrlina je ontička sredina (između krajnosti)
20.07.2025.•
12
Profesor etike i dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici, Aleksandar Čučković, ocenio je u autorskom tekstu da smo "svi mi ovde predugo ćutali, pa nam se dogodilo ovo sa čime se suočavamo".
Ko pije kafu za vreme protesta?
08.07.2025.•
12
U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.
Piše Erik Vijar: Studenti mesecima protestuju, ali Evropu to ne zanima
07.07.2025.•
14
Već sedam meseci u Beogradu se održavaju masovne demonstracije. Za pisca Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade, ova situacija otkriva da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman na sve da bi ostao na vlasti.
Naoružavanje Evrope - dalje od bezbednosti, bliže strepnji
04.07.2025.•
6
Poslednjih šest meseci priča o naoružavanju Evrope dominira političkim prostorom Starog kontinenta.
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
13
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
8
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
26
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
"Sudija koja tuži"
10.06.2025.•
2
Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.
Majne ćazzi, ko je naci?
06.06.2025.•
31
Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.
Kraj rata (ni)je blizu
04.06.2025.•
1
Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.
Imate li kutiju?
30.05.2025.•
14
Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.
Afera Fajzergejt: Opšti sud EU protiv Ursule fon der Lajen
21.05.2025.•
1
Priča o poslu od 35 milijardi evra, Ursuli fon der Lajen, direktoru "Fajzera" i novinarskoj upornosti.
Vrhunac nebitnosti Evrovizije
19.05.2025.•
5
Evrovizijska nedelja je za nama. Mnogi bi rekli nikad dosadnija, ali ponajviše nikad besmislenija.
Slučaj novosadskih aktivista: Skaredan sudski postupak
15.05.2025.•
2
Pošteno suđenje podrazumeva da dokazi moraju da ispunjavaju dva uslova.
Uloga strica Alberta u rušenju nedemokratskih režima
08.05.2025.•
2
Stric Albert u "Mućkama" je svoje, najčešće izmišljene priče, koje Del i Rodni nisu želeli da slušaju, počinjao sa "During the war…".
Sto kila krivice
08.05.2025.•
4
Sedele smo nedavno nas tri, drugarice, onako dugo, ispijajući litre kafe i dangubeći najjače.
Da li su izbori izlaz iz političke krize?
06.05.2025.•
16
Već pola godine u Srbiji traju masovni protesti. Bune se dominantno mladi, studenti i srednjoškolci.
Komentari 7
akademik
Nikola
Dragan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar