
Rio Tinto - tačka ili dve?
Nedavno je na jednom skupu održanom u Australiji ponovno aktuelizovana jedna tema za Srbiju i njenu javnost veoma neprijatna...

Foto: 021.rs
Iritantna u tolikoj meri da je krajem prošle godine bila povod masovnih građanskih protesta.
Na godišnjoj skupštini akcionara kompanije Rio Tinto predsednik kompanije Simon Tompson najavio je namere te kompanije da "ponovo otvori pregovore sa Vladom Srbije o projektu Jadar litijum" i rekao da se nada da će "moći da razgovaraju o svim opcijama, sada kada izbori nisu na putu".
To "sada kad izbori nisu na putu" je otvoren, neskriven nagoveštaj nečeg šta su mnogi i inače pretpostavljali – da odluka Vlade Srbije o obustavi projekta eksploatacije litijuma nije bila ni iskrena ni konačna, da nije ozbiljno i trajno opredelenje, da je do zaustavljanja projekta došlo samo trenutno, iz politikantskih, taktičkih razloga u vezi sa izborima, a ne zbog brige za zdravlje građana i zaštitu životne sredine.
Odluka je doneta pod pritiskom masovnih građanskih protesta i pod impresijom rezultata istraživanja javnog mnenja koji su ukazivali na neraspoloženje značajnog dela biračkog tela prema realizaciji ovog projekta. Pa je shodno tome pre izbora Vlada donela odluku o stavljanju van snage Prostornog plana područja posebne namene za projekat, kojim je bilo predviđeno otvaranje rudnika litijuma u dolini reke Jadar, a premijerka Ana Brnabić je objavila da je na projekat stavljena tačka. Vlast je na osnovu toga proglasila da je problem rešen, a pitanjima na koja su ukazivale ekološke organizacije i demonstranti kao šta će biti sa više stotina već napravljenih bušotina, ko će i kako sanirati one koje cure, da li će i dalje moći da se istražuju rezerve rude litijuma, šta će biti sa branom koju je Rio Tinto napravio na reci Rakovici i drugim sličnim – ni premijerka ni Vlada se nisu bavili.
A čim su izbori prošli Aleksandar Vučić je izjavio da je "odluka o zabrani Rio Tinta bila pogrešna". To je mnoge, s razlogom, asociralo na pripremanje javnosti na prihvatanje činjenice da odluka Vlade nije definitivna i da bi ishod mogao biti bitno drugačiji. Uostalom i bez te, krajnje indikativne izjave, u prilog postojanju diskretnog ili prećutnog aranžmana o nastavku projekta govorile su i druge činjenice. Vlast je ignorisala zahtev da se donese zakon kojim će se na određen period zabraniti eksploatacije litijuma, a uprkos povlačenju prostornog plana, Rio Sava Exploration, domaći eksponent Rio Tinta, nije se povlačio sa terena. Ne samo da je nastavio da knjiži zemljišta koje je otkupio, već je nastavio i da meštanima daje nove ponude.
Ostaje da vidimo reakciju vlasti na novi impuls iz Rio Tinta. Razume se, na to će se čekati izvesno vreme. Od aktuelne Vlade u tzv. tehničkom statusu to nije realno očekivati, jer i po Ustavu i po Zakonu o Vladi ona može samo otpravljati tekuće poslove, a bez obzira na njenu više puta potvrđenu spremnost da krši Ustav i zakone malo je verovatno da bi čak i ona kopernikanski obrt u projektu eksploatacije litijuma mogla tumačiti kao tekući posao.
Nažalost nije realno očekivati, iako bi spadalo u tekuće poslove, da tehnička vlada precizno informiše građane o tome da li je, ili šta je, od obaveza prema Rio Tintu do sada preuzeto. Da otkloni dileme koje je izazvala nedopustiva kontradiktornost raznih prethodnih izjava premijerke i drugih epigona, u rasponu od tvrdnji da nikakve obaveze nisu preuzete do pretnji tužbama i sporovima koji će nas koštati stotinama miliona evra.
U svakom slučaju, ako bi se napravio presedan i Rio Tintu se na osnovu istražnih prava dala mogućnost da litijum eksploatiše na velikom delu državne teritorije, sigurno je da bi i druge, brojne strane rudarske kompanije koje su dobile istražna prava insistirale na sličnim rešenjima koja bi pretila dodatnim zagađenjem životne sredine. Srbija je već suočena sa problemom ekstremnog i kontinuiranog zagađenja vazduha u mnogim gradovima, a sličnim zagađenjem velikog broja vodotokova i zemljišta svrstava se u najsiromašnije u regionu po šumama i vodama, dok agresivna investitorska urbanizacija prosto guta njene zelene površine. S tim u skladu, kako tvrde stručnjaci, zdravstveno stanje njenog stanovništva je degradirano toliko da su na primer razmere nekih vrsta kancera gotovo epidemijske.
Zato, ako na priču o projektu Rio Tinto nije, kako je to pompezno saopštila Ana Brnabić, stavljena tačka već dve tačke, jer je odluka Vlade bila samo paravan za ideju da se priča nastavi u zgodnijim okolnostima, to se nikako ne sme odvijati kao do sada.
Ako se i nastavlja, priča je i suviše važna da bi tekla kao mutna, tajnovita kombinacija, iza kulisa, sa mnogo bajkovitih obećanja a malo egzaktnih činjenica. Priča ne sme potcenjivati više desetina akademika, profesora i naučnika i njihove argumente protiv realizacije projekta, ni činjenicu da ih je u prilog projektu daleko manje. Ne sme teći neshvatljivo konvulzivno, prvo insistiranjem na realizaciji projekta po svaku cenu, potom odustajanjem od njega preko noći. Ona zahteva ozbiljnu, široku stručnu raspravu za koju bi najpogodniju atmosferu obezbedio zakon koji bi na određen period uveo moratorijum na eksploataciju litijuma.
Ako ljudi iz vlasti to ne razumeju i još misle da priču nastave, ponovo bahato i samovoljno ignorišući argumente nauke i struke, moraće se ubrzo suočiti s tim da će se građani za svoje egzistencijalne interese ponovo boriti na ulici. A kad-tad i s tim da će i za verovatne incidente tokom protesta i štetu usled njih, kao i za eventualnu, daleko veću štetu do koje bi doveli neodgovorni pokušaji realizacije posla sa Rio Tintom morati i lično da snose odgovornost.
Tekst Rodoljuba Šabića objavljen je prvobitno na sajtu Peščanika.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Jedan skoro klasičan razvod
25.03.2023.•
0
U biblioteci Akademske knjige iz Novog Sada možete pronaći i dela poznatog advokata Tibora Varadija. Među njima nalaze se i priče iz advokatske arhive.
INTERVJU Miodrag Stošić: Humor nije lek, ali je pokazatelj da je opasnost prošla
23.03.2023.•
0
Kao narod nismo napravili konsenzus o tome šta se desilo devedesetih i zbog toga se te teme još uvek nisu "skuvale" do kraja i rizično je baviti se humorom na taj način, kaže Miodrag Stošić za 021.rs.
Knedle moramo da izvadimo
16.03.2023.•
24
Vodila sam pre neki dan ovog mog petogodišnjaka da vadi krv, iz vene.
O Vučićevom "nadstranačkom pokretu": Jedi pitu i ne pitaj koliko košta
13.03.2023.•
5
Nije ovde reč o tome zašto Aleksandar Vučić formira nekakav "nadstranački pokret".
Komunistički postskriptum
11.03.2023.•
4
Današnji svet karakterističan je po projektima globalizacije, ne puko ekonomske, nego i političke i ideološke.
Nagrada za arhitekturu u urbanističkom haosu - vreme je za promene
07.03.2023.•
4
Bezmalo tri decenije svake godine Društvo arhitekata Novog Sada dodeljuje nagradu za arhitekturu "Đorđe Tabaković" za kontinuirana plodotvorna ostvarenja na teritoriji Vojvodine.
Androginost božanstava
04.03.2023.•
3
Razumevanje mita pokazaće se kao jedno od najkorisnijih otkrića 20. veka. Zapadnjak više nije gospodar sveta: ispred sebe više nema "domoroce", već sagovornike.
Reciklaža nije dovoljna: Koristiti aparate do kraja
03.03.2023.•
7
Pre nekoliko decenija proizvođači su počeli da u nekoliko navrata u godini izbacuju neznatno poboljšane verzije računara i drugih mašina.
Srećan 8. viber
01.03.2023.•
4
Bilo je pitanje momenta kada ću neki tekst započeti sa "nekad se lepo znalo" i bojim se da je kucnuo čas za to.
Uvod u podunavsko pismo: Od lađe do mačke
27.02.2023.•
0
Izdavačka kuća "Akademska knjiga" nedavno je objavila "Uvod u podunavsko pismo" Haralda Harmana.
Deset evrovizijskih opravdanja
23.02.2023.•
9
Neću vas lagati, ali negde tamo u periodu između sredine januara i sredine februara (kada shvatim da je nova godina zapravo počela) pomislim "O ne, nova godina, sve opet ispočetka".
Novosadski kviz-majstor Branimir Arsić "u penziji": Nešto veliko treba da se desi da se vratim na TV
21.02.2023.•
0
Popularno kviz takmičenje "NS Open" ove godine će trajati dva dana, sa još većim brojem kvizova. O ovom takmičarskom izazovu za 021.rs priča potpredsednik Srpske kviz asocijacije Branimir Arsić.
Kada je Ajnštajn putovao
18.02.2023.•
3
Novosadska Akademska knjiga nedavno je objavila "Putne dnevnike Alberta Ajnštajna", u kojima su zabeleženi utisci o Dalekom istoku, Palestini i Španiji.
Kad se zatrese grad - šta nam je bitno?
17.02.2023.•
6
Ustala sam i krenula u svoju klasičnu rutinu u vidu najvećih muka ovog sveta a to su pregovori sa dečurlijom oko doručka.
Mitovi o poreklu
11.02.2023.•
1
Razumevanje mita pokazaće se kao jedno od najkorisnijih otkrića 20. veka. Zapadnjak više nije gospodar sveta: ispred sebe više nema "domoroce", već sagovornike.
Dlan kao đon
06.02.2023.•
31
Kada je predsednik republike zakoračio u skupštinsku salu prošlog četvrtka začuo se gromki aplauz.
Projekat Ikona: Mostovi i tuneli - za lepu sliku ispred praktičnosti
04.02.2023.•
1
Knjiga "Projekat Ikona: Arhitektura, gradovi i kapitalistička globalizacija" Leslija Sklera novo je izdanje Akademske knjige.
Ustav nemamo, uzmite nešto sa roštilja
01.02.2023.•
22
Protekle nedelje na meniju u samo jednoj priči imali smo sve.
INTERVJU Milica Perić: Transplantacija pluća bi spasila obolele od cistične fibroze, ali donora nema
31.01.2023.•
1
Od cistične fibroze u Srbiji boluje oko 300 odraslih osoba i dece, a trećina njih je iz Vojvodine. U pitanju je retka bolest koja drastično ograničava život mnogim pacijentima.
Komentari 2
Marija
Djuri
Neka se obrate sopstvenoj vladi i onom arogantnom premijeru.Ta korporacija, a ne da omalovazavaju odluke nase vlade i naseg naroda!Rovare oni svugde sve za profit,unistavanje prirode i ljudskih zivota.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar