
Karl-Markus Gaus piše o Novom Sadu: Spomenik besu
Austrijski pisac Karl-Markus Gaus u svojoj novoj knjizi "U muzeju odbačene budućnosti", koju je objavila Akademska knjiga, piše i o Novom Sadu.

Foto: 021.rs
Karl-Markus Gaus se ponovo otisnuo na putovanje po istočnoj Evropi i Balkanu, te prolazi kroz Moldaviju, Bugarsku, Hrvatsku, Srbiju.
Gaus je u Vojvodini, koja je nekada bila Evropa u malom, pošao je tragom svoje majke i nasleđa Podunavskih Švaba. Gaus reportažu, istoriju i autobiografiju znalački kombinuje u putopisnu prozu kakvu niko drugi ne ume da piše.
Uz dozvolu Akademske knjige donosimo vam odlomak iz knjige "U muzeju odbačene budućnosti".
Spomenik besu
Kasno popodne, vozili smo se prema Futogu. Na jevrejskom groblju, koje se nalazi van grada, pored puta za Futog, skoro da nismo mogli pronaći novije grobove – ovde je u skorije vreme umro malo koji Jevrejin jer je malo koji Jevrejin i živeo ovde. Futoška ulica je veoma prometna, a na rubovima Novog Sada se, kao i na rubovima većine velikih gradova, nalaze neugledne komercijalne zone s velikim tržnim centrima.
Posle izvesnog vremena, videli smo nova naselja bučnih kuća za jednu ili dve porodice koje su izgledale poput nekih malih neobično razmetljivih zamaka. Tu su živeli ljudi koje je nekoliko godina ranije ovamo naneo poslednji doseljenički talas. Već nakon Drugog svetskog rata, veliki broj Crnogoraca doselio se u Vojvodinu, gde su nekada nacionalno mešovita sela, koja su njihovi nemački stanovnici napustili ili su bila etnički očišćena, morala da se naseljavaju došljacima da ne bi propala.
U Bačku su doseljeni seljaci iz siromašne Crne Gore, koji su bili navikli da se bore sa skromnim prinosima u planinskim predelima i koji nisu uspeli brzo da se prilagode ravničarskom terenu na koji su premešteni i na kome su rađale sasvim druge vrste voća i useva.
Kao i svaka regija koja je bila uhvaćena u mašineriju nasilja i kontranasilja, progona i osvete zbog progona i u kojoj se pokuša sprovesti munjevito etničko čišćenje, i Vojvodina je dugo trpela negativne posledice činjenice da je u njoj uništena vekovna tradicija mešanja pripadnika različitih naroda i nacionalnosti. Na kraju su oni što su prisvojili imovinu i dobra proteranih Podunavskih Švaba – a šta su drugo mogli da urade sa praznim kućama, oranicama i voćnjacima – bili još siromašniji nego ranije.
A sada, pre nekoliko godina, taman kad su oni, dve generacije kasnije, konačno uspeli da se odomaće na toj zemlji i prokljuve kako se dâ živeti na njoj i od nje, pojavili su se novi došljaci. Bili su to Srbi, koji su u ogromnom broju bili primorani da pobegnu sa Kosova, iz svoje vekovne postojbine; došli su devedesetih godina prošlog veka, po pozivu srpskih vlasti koje su očekivale da će na taj način značajno ojačati srpsku većinu na toj teritoriji, a sa sobom su doneli svoj tradicionalni način života, prema kome su mnogi ovde još odavno gajili podozrenje ili čak odvratnost.
Jedan Mađar, koji je sedeo s nama za stolom u jednom novosadskom kafeu, načisto je pobesneo kada sam ga naveo da mi ispriča šta se tu faktički dogodilo. Ono što ga je kod ovog novog doba toliko ljutilo nije bilo ništa drugo do promena kulinarskih običaja koja se odigrala u regionu.
Zaista, posvuda duž seoskih puteva viđali smo male improvizovane radnje koje su nudile ćevapčiće i meso sa roštilja "za poneti". I to kod nas, ogorčeno je konstatovao taj čovek, koji smo do pre nekoliko godina ćevapčiće viđali samo kada odemo na godišnji odmor, jer su se ovde donedavno jeli gulaš i štrudle, kao u Beču ili Budimpešti, a ne burek ili ćevapi, kao u Beogradu ili Nišu!
Ali otkako su ovamo došli Šiptari – da, tako je on nazivao Srbe koje su s Kosova proterali upravo Šiptari – otkako su ovde Šiptari i otkako su im srpske vlasti ustupile najlepša naselja, jela koja su ovu regiju povezivala sa srednjom Evropom potisnuta su u kulinarskom ratu koji se svakodnevno vodi...
Bio je nizak i zdepast, a kad bi se ražestio, činilo mi se da uopšte nema vrat, već da mu je glava ušrafljena direktno u trup i to uz dva-tri zavrtaja viška.
Izgledalo je kao da mu lobanja, čvrsto prikovana lopaticama, naleže direktno na grudnu kost, i bio sam zapanjen u kojoj je meri njegovo telo postalo ovaploćenje srdžbe, spomenik besu.
***
Karl-Markus Gaus (Karl-Markus Gauß, Salzburg, 1954), austrijski savremeni pisac, esejista i urednik. Živi u Salcburgu. Gaus je glavni urednik književnog časopisa Literatur und Kritik. Njegove knjige prevedene su na više stranih jezika i dobile su veliki broj nagrada. Primljen je u Nemačku akademiju za jezik i poeziju 2006. godine.
Više o samoj knjizi "U muzeju odbačene budućnosti" možete saznati na sajtu Akademske knjige.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Tužilaštvo i sud pod nadstrešnicom
01.05.2025.•
0
Sudija Apelacionog suda u Novom Sadu u penziji Savo Đurđić iznosi svoja zapažanja o dosadašnjem postupku u vezi sa padom nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Srećan 1. maj, Pravdo
01.05.2025.•
2
Drage kolege, zaposleni u pravosudnim institucijama, srećan nam Prvi maj.
Izložbe u Novom Sadu kao poziv na promišljanje
01.05.2025.•
1
Ljubitelji umetnosti u Novom Sadu ovih majskih dana imaju jedinstvenu priliku da se upoznaju sa radovima stvaralaca koji se razlikuju od onoga u šta su posetioci decenijama zadivljeno upirali pogled.
Sistemski mikrodozing
25.04.2025.•
4
U vodi iz gradskog vodovoda ponovo su pronađeni crvi. Zvaničan odgovor nadležnih institucija bio je: sve je u redu, nisu opasni, ima ih u malom broju, ne brinite.
REM, RTS i preduslov demokratije u Srbiji
22.04.2025.•
1
Savet REM bira Upravne odbore javnih medijskih servisa.
Svi ti klimači glavom
21.04.2025.•
3
Narod ovde ne traži vođu zato što je slab, nego zato što je tako naučen.
Sedite malo, odmorite
14.04.2025.•
7
Ne umem da sedim. Bukvalno. Ako nemam telefon u ruci, daljinski u vidokrugu i nešto da "skeniram" pogledom (najčešće spisak obaveza koje neću obaviti), ustajem.
Srbija odumire
12.04.2025.•
30
Poslednjih godina često čujemo kako u mnogim fabrikama nema dovoljno radnika, a ni ponovna raspisivanja konkursa ne rezultiraju popunom radnih mesta.
Inceli i manosfera
27.03.2025.•
5
Serija "Adolescence" na Netflixu trenutno je tema broj dva sudeći po domaćem internetu.
EU se naoružava - i to može mnogo da košta
26.03.2025.•
10
Već decenijama je prihvaćeno mišljenje da je "Evropska unija mesto gde se najbolje živi".
Nada nad Srbijom
14.03.2025.•
5
Imala sam nedavno sastanak na kom je pored nas tri iz Srbije bio i kolega iz inostranstva.
Tramp drma Evropsku uniju
10.03.2025.•
9
Burna su vremena, trese se bezmalo na svakoj tački Zemljine kugle.
Ćaci za našu decu i budućnost Srbije
07.03.2025.•
36
Sinoć su izvesni studenti postavili šatore ispred Predsedništva u znak protesta. Kažu da su oni studenti koji žele da se stane sa blokadama i da nastave da uče.
Tekst Slobodana Negića: 15. mart - pero ili mač
05.03.2025.•
18
Na portalu javniservis.net objavljen je tekst Slobodana Negića, oca Sofije Negić, žrtve masovnog ubistva u OŠ "Vladislav Ribnikar".
"Ma, ne znate vi deco"
28.02.2025.•
26
Ono što studentni rade prethodnih par meseci kod većine nas izaziva divljenje.
Ima li razloga za uživanje u "mitingašima"?
21.02.2025.•
5
Prvih tri do pet sekundi videa presudni su za zadržavanje pažnje.
Žižek o protestima u Srbiji: EU pušta Vučića da radi šta hoće
18.02.2025.•
11
Nešto važno se dešava u Kini i to bi trebalo da zabrine političko rukovodstvo.
Sudije, i vi ste vlast
11.02.2025.•
18
Kao odgovor na poziv Advokatske komore Srbije upućen u nedelju 02.02.2024. godine da se podrže zahtevi studenata, Društvo sudija Srbije je istog dana na svom sajtu objavilo saopštenje.
Auto-put Teofila Pančića
10.02.2025.•
4
"Za aktivno delovanje u kulturi, osim znanja, potrebna je i hrabrost da se iskaže stav u sferi društvenog života", piše o Teofilu Pančiću novosadski pisac Siniša Tucić.
Šta sam videla u studentima?
07.02.2025.•
8
Protesti studenata, blokade, inicijative i akcije ne jenjavaju. Štaviše - sve ih je više.
Komentari 12
Lidija
i sve ostalo, sto bi se reklo, makar sta . .
Goran Ns
Lole
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar