
Dalje ruke od naše dece
Sestre Ana i Elza su, u popularnom Diznijevom crtaću, uoči Božića bile tužne jer nemaju "tradiciju". Kako bi im pomogao, njihov sneško Olaf odlazi u potragu za istom.

Foto: 021.rs (ilustracija)
U toj svojoj potrazi on saznaje da svaka porodica u Arendelu ima svoju tradiciju i dočekuje praznik na svoj jedinstveni način. Naivno dolazi na ideju da sestre izaberu jednu od tih tradicija kao svoju. Međutim, otkriva da ipak postoji nešto što ih povezuje, tradicija ispunjena ljubavlju i srećom – pravljenje sneška.
Pitam se kako bi na ovakvu sliku tradicije, gde svaka porodica definiše svoju na način na koji želi, reagovao prosečan domaći litijaš koji je, evo recimo u nedelju bio učesnik "Krsnog hoda za tradicionalnu porodicu a protiv LGBT propagande i istopolnih brakova"? Gomila ljudi iskazala je svoj protest protiv navodne promocije "homoseksualizma" kroz obrazovne strukture, protiv uticaja gej populacije na njihovu decu, protiv "netradicionalne" porodice koje na neki neobjašnjiv način ugrožavaju tzv. "tradicionalnu".
Da li bi ovi litijaši Elzin Arendel opisali kao Sodomu i Gomoru ili kao mesto gde se tradicija doživljava i manifestuje onako kako želiš i osećaš? Da litijaš pod tradicionalnom porodicom podrazumava samo tehnikaliju zvanu muž-žena-deca možda bih i prihvatila, međutim, bojim se da pod ovim terminom leži mnogo više od puke definicije.
Naravno, nisu sve tradicionalne porodice ekstremisti poput litijaša koji drže megafone, veliki je broj onih porodica koje se u ovakvom narativu izjašnjavaju kao tradicionalne, a da su po sebi neopterećene nametnutim tradicionalizmom, dodeljenim patrijarhalnim ulogama i obaveznim stavovima. Međutim, čini se da “tradicionalna” porodica koja ne silazi sa usana megafonista što na ulicama, što na intenetu, što na porodičnim okupljanjima i slavama. Ipak, sadrži i pun kofer pravila, zabluda, prisile, mržnje, neukosti, i na koncu – nedostatka ljubavi i empatije kao ključnog faktora jedne zajednice. Zaista ne znam za očuvanje kakve to tradicije narod šeta nedeljom, ali znam da sopstveni marketing radi jezivo loše.
Hajde da stavimo "tradicionalnu" porodicu pod lupu medijskih naslova, crne hronike, brojnih zvaničnih statistika i seoskih priča: od početka ove godine pa do kraja jula meseca registrovano je čak 20 femicida u našoj državi u "tradicionalnoj" porodici koja vekovima vrlo čvrsto neguje tako sirovu i surovu mržnju prema ženama. Vidi je kao objekat rasploda, besa, lepote, nagona i frustracija. Sve ove lepe tradicionalne stvari na samoj ženi ostave traga ili trenutno, ili trajno ili konačno – sekirom u glavu. Pre neki dan nam je neki deda u prolazu rekao: "Bravo, imate troje dece, tri delije!", na moj odgovor da je jedno devojčica rekao je saosećajno: "A dobro, nema veze". Nema veze, devojčice mala. Proći će i njegovo, je l' tako?
Dalje, "tradicionalna" porodica između ostalog muža vidi kao bezgrešno nedodirljivo biće te on, pored toga što kući ima ženu koju, tradicionalno, sme da zvekne kako želi, ipak pronalazi neku drugu, neporodičnu i ludački netradicionalnu koju može da zvekne šmekerski nekako bolje, pa se i ova praksa i sama definiše frajerski tradicionalno i nekako folklorski. Ne tako davno, muž moje komšinice pitao je dečka njene drugarice da li je vara. Na negativan odgovor i pitanje "zašto bih", upitao je samo "a što da ne?" Tradicionalno, sportski.
I malo-malo pa nam mediji, večno sablažnjeni nad tradicionalizmom, izbace i ne tako retku priču o obljubama nad maloletnim licima od strane najbližih u kojoj tako uzvišeno datim tradicionalnim ulogama, gle čuda, najčešće barataju muškarci. Najtradicionalnije je zapravo biti nasilan prema deci i uterati im u glave što pre ono osnovno: nesigurnost, konstantni strah i konačno mržnju prema svemu što "ugrožava" tradiciju, a to je glas razuma ili sloboda da nešto poželiš, kažeš, sprovedeš i ono najgore - budeš istinski srećan.
I sve to nekako pod velom protesta protiv Europrajda noseći transparent na kome piše "Dalje ruke od naše dece" - da ih sami možemo tući, učiti da slušaju muškarca ako su (izeš ga, desi se nekad) žensko dete ili da se postave kao muškarčine društva i povedu povorku u zaštitu od onih koji su manje muškarci.
"Dalje ruke od naše dece", reče komšinica koja je mesecima kopala po Novom Sadu tražeći idealnu školu bez romske dece za svoje mladunče.
"Dalje ruke od naše dece", reče mama drugara koji je na igralištu bez problema zveknuo migrantsko dete samo zato što je to što jeste.
"Dalje ruke od naše dece", reče majka iz našeg vrtića za sve vakcine jer one na jutjubu ubijaju nekako, valjda, zlobnije nego dokazano smrtonosna bolest.
"Dalje ruke od naše dece", reče litijaš iako ni sam ne zna o kakvim rukama govori.
I zamisli taj pakao kroz koji prolazi Olaf od vrata do vrata. Zamisli da živiš u sredini gde su sve porodice drugačije, gde svaka prenosi i neguje ono što želi, ne ono što joj namećeš? Da se zalediš, je l' da? Znam, teško je zamisliti.
I znaš šta je još jezivo? Zamisli da decu ne truješ svojim neobrazovanjem, slabostima i strahovima, već im ostavljaš prostor da sami shvate svet oko sebe i pronađu svoje mesto u njemu? Zamisli da naučiš da ne postoji homoseksualizam već homoseksualnost s kojom se ljudi, hajde progutaj knedlu, zapravo rađaju?
Nedavno je neko na Tviteru okačio ilustraciju iz nekog finskog vrtića pod nazivom "different families – same love", gde je bilo ilustrovano šest različitih porodica: majka s bebom, muž žena i troje dece, dve žene i dvoje dece, dva muškarca i dete, muž i žena sa detetom u invalidskim kolicima, muž i žena različite boje kože i dvoje dece. Bila sam strašno radoznala i pokazala sam sliku mom osmogodišnjaku i pitala ga: "Da li je ovde nešto pogrešno, suvišno ili nešto fali?" I to bez ikakve prethodne indoktrinacije. Nakon pažljivog posmatranja je rekao: "Ne, nije ništa pogrešno, ali fale mama i tata bez dece". Tako je, i to je porodica.
U Arendelu mogu da rastu deca koja shvataju ljubav na najlepši mogući način te sami postaju ljudi koji će opasnost videti tamo odakle ona zaista vreba, a empatiju tamo gde je neophodna. Očigledno mogu da vide i dalje i šire i jasnije od nas samih.
A za "Dalje ruke od naše dece", slažem se. Pogledaj prvo u svoje ruke, razmisli šta njima činiš i zapitaj se, ali ne žuri sa odgovorom - da li bi da praviš sneška?
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Ko pije kafu za vreme protesta?
08.07.2025.•
12
U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.
Piše Erik Vijar: Studenti mesecima protestuju, ali Evropu to ne zanima
07.07.2025.•
14
Već sedam meseci u Beogradu se održavaju masovne demonstracije. Za pisca Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade, ova situacija otkriva da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman na sve da bi ostao na vlasti.
Naoružavanje Evrope - dalje od bezbednosti, bliže strepnji
04.07.2025.•
6
Poslednjih šest meseci priča o naoružavanju Evrope dominira političkim prostorom Starog kontinenta.
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
13
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
8
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
25
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
"Sudija koja tuži"
10.06.2025.•
2
Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.
Majne ćazzi, ko je naci?
06.06.2025.•
31
Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.
Kraj rata (ni)je blizu
04.06.2025.•
1
Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.
Imate li kutiju?
30.05.2025.•
14
Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.
Afera Fajzergejt: Opšti sud EU protiv Ursule fon der Lajen
21.05.2025.•
1
Priča o poslu od 35 milijardi evra, Ursuli fon der Lajen, direktoru "Fajzera" i novinarskoj upornosti.
Vrhunac nebitnosti Evrovizije
19.05.2025.•
5
Evrovizijska nedelja je za nama. Mnogi bi rekli nikad dosadnija, ali ponajviše nikad besmislenija.
Slučaj novosadskih aktivista: Skaredan sudski postupak
15.05.2025.•
2
Pošteno suđenje podrazumeva da dokazi moraju da ispunjavaju dva uslova.
Uloga strica Alberta u rušenju nedemokratskih režima
08.05.2025.•
2
Stric Albert u "Mućkama" je svoje, najčešće izmišljene priče, koje Del i Rodni nisu želeli da slušaju, počinjao sa "During the war…".
Sto kila krivice
08.05.2025.•
4
Sedele smo nedavno nas tri, drugarice, onako dugo, ispijajući litre kafe i dangubeći najjače.
Da li su izbori izlaz iz političke krize?
06.05.2025.•
16
Već pola godine u Srbiji traju masovni protesti. Bune se dominantno mladi, studenti i srednjoškolci.
Tužilaštvo i sud pod nadstrešnicom
01.05.2025.•
3
Sudija Apelacionog suda u Novom Sadu u penziji Savo Đurđić iznosi svoja zapažanja o dosadašnjem postupku u vezi sa padom nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Srećan 1. maj, Pravdo
01.05.2025.•
3
Drage kolege, zaposleni u pravosudnim institucijama, srećan nam Prvi maj.
Izložbe u Novom Sadu kao poziv na promišljanje
01.05.2025.•
1
Ljubitelji umetnosti u Novom Sadu ovih majskih dana imaju jedinstvenu priliku da se upoznaju sa radovima stvaralaca koji se razlikuju od onoga u šta su posetioci decenijama zadivljeno upirali pogled.
Komentari 40
Bojan
"Levoruk sam pa znam šta je diskriminacija" je totalno kreativan pristup moronskoj arguemntaciji o zaštiti porodice.
Tužnjikavi
Marina
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar