Globalni udar: Trijumf turbokapitalizma
Nova knjiga Dijega Fuzaro "Globalni udar", u prevodu na srpski jezik, upravo je objavljena u izdanju Akademske knjige.
Uz dozvolu izdavača, donosimo vam jedno poglavlje iz knjige o "terapeutskom kapitalizmu i Velikom resetu".
Uništenje buržoaske srednje klase, trijumf turbokapitalizma
Od proleća 2020, vanredna epidemijska situacija uzrokovana SARS-CoV-2, obesnažiće naknadno i već najslabije nacionalne evropske države. Razotkrila je pravu prirodu Evropske unije kao unije evropskih podređenih klasa i unije tragičnog susreta za narode i radnike iz cele Evrope.
Ona je istrebila – kroz zagušljiva ograničenja vanrednog zdravstvenog stanja i ubilačke blokade – nacionalna mala i srednja preduzeća, prepuštajući da njihove leševe nemilosrdno mrcvare multinacionalni giganti e-trgovine i do danas preovlađujuće ekonomije zatvaranja, odnosno "ekonomije između granica", uvezane on demand, naručene od kuće i neretko korišćene onlajn.
Predodređeni neuspeh – ideološki opravdan u ime epidemijske vanredne situacije – propadanje stotina hiljada malih i srednjih preduzeća, na čitavoj teritoriji Evrope, zahteva da bude interpretiran uporedo sa interpretacijom paralelne centralizacije produktivnih ciklusa koja je u rukama neznatnog broja multinacionalnih oligarha i giganata proizvodnje bez otadžbine.
Prisilno, povremeno zatvaranje obližnjih radnji i lokalnih zanatskih delatnosti, malih preduzetnika, kao i neobezbeđeni penzijski i socijalni doprinosi za poreske obveznike, ne proizvode isključivo, kao što je evidentno, uranjanje ovih kategorija u krug novog plebsa lišenog svega: oni omogućavaju "veliko razvlašćivanje", do sada nepoznatu "prvobitnu akumulaciju" novog terapeutskog kapitalizma.
Kolosi kapitala ovom praksom mogu prigrabiti delatnosti srednjih slojeva u fazi njihove plebeizacije, poništavajući njihovu konkurentnost, naredbodavno namećući novi stil potrošnje stanovništvu koje je prisiljeno na kućni jo-jo pritvor, koji se sastoji od dostave hrane i proizvoda naručenih putem interneta na digitalnim platformama i prodavanih u oligopolitičkom obliku kolosa bez državljanstva, kolosa koji dovode do stvaranja vladajućih grupa finansijske aristokratije.
Teza koju je formulisao Slavoj Žižek u svojoj studiji Virus. Katastrofa i solidarnost (Ponte alle Grazie, Milano 2020) nije ubedljiva – u antitezi onome što Žižek tvrdi, i daleko odlučnije jasnijoj formi, Donatela di Čezare (Virus suveren, Bollati Boringhieri, Torino 2020) tvrdi da koronavirus uopšte ne podrazumeva krizu kapitalizma, već sasvim suprotno, njegovu apoteozu, pod uslovom da se shvati – prema onome što sam pojasnio u Minima mercantilia.
Filozofija i kapitalizam – da se a) kapitalizam i srednji slojevi ne poklapaju i da, upravo suprotno b) kapitalizam, kako bi se realizovao u apsolutnoj formi, mora poništiti srednji sloj, sa njegovom mogućom "nesrećnom savešću", i njegovim netržišnim sferama vrednosti i postojanja.
Posle jedne duge koegzistencije, koja se elastično poklapa sa prostorom modernog, kapitalizma i srednje buržoaske klase ("vladajuća klasa" marksističkog pamćenja), novi turbokapitalizam, prema planu kose ravni koji se primenjuje od 1968. i uspešno nastavlja posle 1989, više ne nalazi saveznika u preostalim fragmentima srednje klase, već samo prepreku.
Ukratko, ako se novi postburžoaski kapitalizam postigne uništavanjem srednje klase, postaje jasno zašto promena omogućena vanrednim stanjem epidemije – "virusna pustinja", kako apostrofira Žižek – predstavlja frontalni napad na srednje slojeve (pored napada na radničku klasu) i, eo ipso, faktor osnaživanja absolutus kapitalizma i njegove dijalektičke logike samorazvoja.
Nova vladajuća klasa unutar turbokapitalizma – postburžoaska finansijska aristokratija – jača svoju dominaciju samim činom vanrednog stanja koje preokreće u svoju korist, čime uništava srednju i radničku klasu, odnosno novu klasu podređenih. Osnova novog beskontaktnog društva, i socijalno distanciranje mogli bi se, dakle, iščitavati i na drugačiji način.
Pored aludiranja na novi organizacioni princip društvenih odnosa u vreme sanitarnog Levijatana, socijalna distanca bi se odnosila i na sve veću distancu između vrha i baze, global-elitističkog Gospodara i prekarnog, "glebalizovanog" i nacional-narodnog Sluge.
Kao što smo izvoleli da pokažemo u Istoriji i svesti prekarijata, globalizacija, rectius "glebalizacija", mogla bi da se protumači i kao klasni masakr koji vladajući blok – sačinjen od bankokrata i finansijske oligarhije, admirala multinacionalnih kompanija i kolosa e-trgovine – vrši na štetu podređenih slojeva, ne nailazeći na reakcije ili odgovor.
Prekarijat je esencijalno sastavljen od stare radničke klase i tradicionalnih srednjih slojeva: putem "reformi rada", koje je sproveo kosmpolitski patricijat, radnom sloju stanovništva polako su uskraćivana stečena socijalna prava. Ujedno su srednji slojevi pauperizovani legalizovanim finansijskim pljačkama ("kriza hipotekarnih kredita" od 2007, na primer) i bankarskim izmišljotinama.
Radnička klasa i srednja klasa su, na taj način, svesno gurane u ponor nove klase – još uvek ne und für sich, "za sebe i po sebi", da upotrebim Hegelov izraz – prekarijata; dakle, klase koja živi od svog rada, za razliku od dominantnog pola finansijske aristokratije sans frontières, koja, u osnovi, živi na parazitski način rentiranja i eksploatacije rada drugih.
***
Vladajuće klase iskoristile su epidemiološko vanredno stanje kako bi ubrzale sve procese koji su već pokrenuti u kapitalističkoj globalizaciji: prevazilaženje već krhke parlamentarne demokratije, neutralisanje neslaganja, autoritarno reorganizovanje odnosa moći, programsko uništavanje radon sposobnog stanovništva i srednje klase, u senci gospodara finansija i divova e-trgovine i interneta.
Dijego Fuzaro (Diego Fusaro) predaje filozofiju na Institutu za visoke strateške studije i politiku u Milanu i jedan je od članova projekta "Eticonomia". Sebe smatra nezavisnim Hegelovim i Marksovim učenikom. Među njegovim knjigama su i: "Minima mercatalia. Filozofija i kapitalizam" (2012), "Budućnost je naša" (2014), "Misliti drugačije" (2017), "Istorija i svest prekarijata" (2018), "Glebalizacija" (2019) i "Gramši, dobro došao nazad" (2021). Osnivač je projekta "Filozofija i njeni heroji".
Knjigu možete da naručite na sajtu Akademske knjige.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Put ka EU: Biće boljih vremena
17.06.2026.•
12
Prošao je samit u Tivtu, predstavnici Evropske unije su izložili zemljama "Zapadnog Balkana" šta treba da urade ukoliko žele članstvo u najlukrativnijem društvu.
Zatvoreno otvaranje Svetskog prvenstva
17.06.2026.•
0
Pa, možemo reći da smo imali sreće da je Svetsko otvoreno u Meksiku, a ne u Americi.
Svetsko, a ko da je naše
09.06.2026.•
1
Napomenuh u jednom od prethodnih tekstova da će fuca biti krš na Svetskom, a verujem da to treba mal'ko objasniti. Nije to moje mišljenje, to je naučna činjenica.
O, kakva svinjarija: Ekonomski pogled na Svetsko prvenstvo
05.06.2026.•
4
Očekivanja i razočaranja se dešavaju, nije to nešto novo, nekada jeste strašno, ali nije retko.
Reč-dve o Svetskom prvenstvu i premudrom Đaniju
03.06.2026.•
9
Za one koje mrzi da čitaju evo ukratko: Blago onima koji nemaju para da idu na Svetsko ove godine.
Pruga Beograd-Bar: Kako smo proputovali
28.05.2026.•
9
Na današnji dan pre tačno pola veka otvorena je pruga Beograd-Bar. Jedan od najvećih jugoslovenskih projekata.
Piše Siniša Tucić: U odbranu Nevene Jevtić
20.05.2026.•
7
Poseban trenutak u mom intelektualnom stasavanju, dogodio se negde polovinom dvehiljaditih kada sam se upoznao sa zanimljivim ljudima u okviru Kluba studenata filozofije "Gerusija" koji je kasnije prerastao u kolektiv.
Veran Matić: Umesto pravde - novi pucnji u Slavka Ćuruviju
18.05.2026.•
2
Iako je na Uskrs 1999. godine, za vreme bombardovanja, streljan od strane Službe zadužene za zaštitu bezbednosti i do danas nerešeno ubistvo Slavka Ćuruvije jednako bolno traži odgovore na niz pitanja.
Ruže su procvetale
11.04.2026.•
7
Izmučeno, ali časno srce čoveka rođeno u Titogradu prestalo je da kuca 8. aprila.
Zašto Amerika ratuje?
01.04.2026.•
11
Rat SAD i Izraela protiv Irana svakim danom se sve više intenzivira, žrtve na obe strane su sve brojnije, razaranja surovija.
Umetnik je prisutan
30.03.2026.•
29
Prvi čovek Novog Sada nedavno je inicirao ukidanje dozvole Akademiji umetnosti da se dva prostora u gradskom vlasništvu nadalje koriste za potrebe važne visokoškolske institucije.
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Mizoginija bez galame: Zašto broj žena u politici ne znači i ravnopravnost
08.03.2026.•
1
Kad god se povede razgovor o položaju žena u politici u Srbiji, gotovo po pravilu se iznose brojevi.
Šta će odabrati Evropa: Čipove, tenkove ili čipove za tenkove?
03.03.2026.•
5
Opasno se zakuvalo širom globusa, gotovo da nema regije bez žarišne tačke odakle se lokalna netrpeljivost očas može razbuktati do ratnog požara svetskih razmera.
Ogled(anje): Televizija nekad i sad
03.03.2026.•
1
Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.
Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa
24.02.2026.•
7
Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?
Komentari 2
Đuro
Zaključak
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar