
Kako dišete? U Srbiji je premalo struje, a previše čađi
Mada je oktobar bio veoma topao i trošilo se otprilike deset odsto električne energije manje nego što je uobičajeno, Beograd je po kvalitetu vazduha bio među najzagađenijima na svetu.

Foto: 021.rs
Odlazeći sa pozicije ministarke za energetiku, Zorana Milanović je poprilično besna obelodanila da je Elektroprivreda Srbije "i juče uvozila struju, oko 2,3 miliona kilovata". Opaska se odnosila na nedelju, 23. oktobar, kada je živa u termometru dostigla čak 23 stepena Celzijusa, dok je neradnim danom industrijska potrošnja upola, i više, manja nego što je radnim danom.
Očigledno da domaća proizvodnja ne može da zadovolji potrebe čak ni u toplom jesenjem danu, u kome je potrošnja električne energije bila za gotovo sedam miliona kilovata manja nego što je dugogodišnji prosek. Teško je naći uverljiviji pokazatelj koliko će na zimu, kada nastupe hladniji dani i to u kontinuitetu, snabdevanje strujom biti neizvesno.
Najzagađeniji na svetu
Temperature su ceo deseti mesec bile daleko iznad proseka, u sredini dana bezmalo letnje. Potreba za grejanjem bilo je tek u pet, šest dana i to samo sat vremena u ranu zoru kada se temperatura spuštala do sedam stepeni. Međutim, već i ovo minimalno zagrevanje otkrilo je novu zimsku slabost gotovo cele Srbije - ekstremnu zagađenost.
Tako je početkom meseca Beograd jedan dan bio najzagađeniji grad na svetu mereno po broju nezdravih čestica u vazduhu. Da nije reč o slučajnosti, pokazalo se 30. oktobra, kada se Beograd na listi najzagađenijh gradova našao na deobi trećeg mesta. U ovom društvu našli su se i Valjevo, Užice i Smederevo... Zapravo, reč je o varošima koje su od ranije poznate po ovom problemu.
Ostaje da se vidi kako će tek biti kada vreme zahladi, pa grejanje bude intenzivno. Jer, već se zna da su proizvodnja struje i toplotne energije daleko najveći uzročnici nezdravog vazduha iznad gradova Srbije. U Nacionalnoj ekološkoj asocijaciji ističu da je zagađenje vazduha u Srbiji toliko da ozbiljno ugrožava zdravlje građana. Poslednja potvrda je istraživanje zdravstvene organizacije UN, a koje je finansirala norveška vlada.
Vazduh prepun nečistoća
Već prvi pokazatelj, broj čestica PM 10 u kubnom metru vazduha je po građane Srbije poražavajući. Dopuštena granica je 50 mikrograma u kubnom metru, a dozvoljeno je da se prekorači najviše u 35 dana godišnje. U Srbiji je u svim gradovima ovo prekoračenje bilo daleko učestalije, pri čemu je i broj čestica višestruko nadmašivao kritičnu tačku.
Pre dve godine je od 182 dana grejne sezone previše PM 10 čestica bilo čak 150 puta u Valjevu, 149 u Novom Pazaru, 107 u Užicu. Još je gora situacija u manjim varošicama, ali u njima merenja nisu ni dovoljno kvalitetna, ni dovoljno učestala.
Kada je reč o sitnijim česticama PM 2,5 njih je dopušteno 25 mikrograma u kubiku vazduha, s tim da će od 1. januara 2024. godine granica biti pooštrena na 20, dok Svetska zdravstvena organizacija zahteva da se dopuštena količina čim pre snizi na pet mikrograma.
U našim gradovima nivo ove čestice je daleko veći, 75 mikrograma u Novom Pazaru, 58,5 u Boru, 56 u Valjevu... Ono što građane Srbije čini dodatno zdravstveno ugroženim je i velika prisutnost u vazduhu sumpor-dioksida, azot-dioksida, ugljen-monoksida, te, u pojedinim naseljima, i tragova pojedinih metala poput nikla, olova ili kobalta.
Energetika uzročnik
Najveći uzročnik kada su u pitanju čestice i SO2 i NO2 su proizvođači struje i toplotne energije. Naročito su izdašne toplane snage manje od 50 megavata za koje nema niti odgovarajućeg pravilnika, niti kontrole načina funkcionisanja. Isto toliko, ako ne i više, zagađenje dolazi od individualnih ložišta.
Samo u Beogradu oko 300.000 domaćinstava se greje iz sopstvenog pogona. Posebna je nedaća kada se vlasnici ložionica, usled siromaštva i nemogućnosti da kupe drvo, koriste onim što nađu, često i plastikom ili, što je najgora varijanta, već korišćenim motornim uljem.
Iz energetskog sektora potiče čak 96 odsto SO2, 62 odsto čestica PM2,5 i 55 odsto čestica PM 10, pa je osavremenjavanje našeg energetskog sistema od ključnog značaja kada je reč o podizanju kvaliteta vazduha u Srbiji. S obzirom na to da se efekti udisanja lošeg vazduha ispoljavaju kasnije, uticaj na oboljevanje često nije vidljiv na prvi pogled.
Nestašica i skupoća
Međutim, medicina je jasna, a zdravstvena statistika još ubedljvije pokazuje poguban uticaj zagađenja. Tako se svaka šesta smrt u Srbiji dovodi u vezu sa lošim vazduhom, odnosno oko 3.600 ljudi u Srbiji umire stoga što je godinama udisalo katastrofalno loš vazduh.
Pre neku godinu SZO organizacija je, takođe posle dugog istraživanja, utvrdila da je glavni razlog što je u Srbiji očekivana dužina života znatno kraća nego u drugim evropskim zemljama, pet godina manje nego u Nemačkoj, četiri i po nego u Sloveniji, upravo zagađen vazduh. Procenjuje se da će prosečan tridesetogodišnjak u Srbiji živeti 16, 17 meseci kraće nego njegov vršnjak u Nemačkoj, a razlog je isti - zagađenja u vazduhu. Posledice kao što su snižena plodnost žena ili uvećani broj moždanh udara i kancerogenih oboljenja takođe se vezuju za vazduh prepun nezdravih materija.
Nevolje sa prevelikom zagađenošću nisu novost za Srbiju. Zna se za to godinama, ali malo šta se preduzima da se stvari poboljšaju. To što su ovdašnji gradovi i u pretoplom oktobru ponovo dospeli na listu najzagađenijih u svetu, jasno pokazuje da ni i ove sezone neće biti bolje.
Naprotiv, nestašica i skupoća energenata dodatno će primorati mnoge, posebno siromašne, da se snalaze na svakakve načine, makar i po cenu zagađenja životne sredine.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Ko pije kafu za vreme protesta?
08.07.2025.•
12
U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.
Piše Erik Vijar: Studenti mesecima protestuju, ali Evropu to ne zanima
07.07.2025.•
14
Već sedam meseci u Beogradu se održavaju masovne demonstracije. Za pisca Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade, ova situacija otkriva da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman na sve da bi ostao na vlasti.
Naoružavanje Evrope - dalje od bezbednosti, bliže strepnji
04.07.2025.•
6
Poslednjih šest meseci priča o naoružavanju Evrope dominira političkim prostorom Starog kontinenta.
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
13
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
8
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
25
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
"Sudija koja tuži"
10.06.2025.•
2
Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.
Majne ćazzi, ko je naci?
06.06.2025.•
31
Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.
Kraj rata (ni)je blizu
04.06.2025.•
1
Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.
Imate li kutiju?
30.05.2025.•
14
Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.
Afera Fajzergejt: Opšti sud EU protiv Ursule fon der Lajen
21.05.2025.•
1
Priča o poslu od 35 milijardi evra, Ursuli fon der Lajen, direktoru "Fajzera" i novinarskoj upornosti.
Vrhunac nebitnosti Evrovizije
19.05.2025.•
5
Evrovizijska nedelja je za nama. Mnogi bi rekli nikad dosadnija, ali ponajviše nikad besmislenija.
Slučaj novosadskih aktivista: Skaredan sudski postupak
15.05.2025.•
2
Pošteno suđenje podrazumeva da dokazi moraju da ispunjavaju dva uslova.
Uloga strica Alberta u rušenju nedemokratskih režima
08.05.2025.•
2
Stric Albert u "Mućkama" je svoje, najčešće izmišljene priče, koje Del i Rodni nisu želeli da slušaju, počinjao sa "During the war…".
Sto kila krivice
08.05.2025.•
4
Sedele smo nedavno nas tri, drugarice, onako dugo, ispijajući litre kafe i dangubeći najjače.
Da li su izbori izlaz iz političke krize?
06.05.2025.•
16
Već pola godine u Srbiji traju masovni protesti. Bune se dominantno mladi, studenti i srednjoškolci.
Tužilaštvo i sud pod nadstrešnicom
01.05.2025.•
3
Sudija Apelacionog suda u Novom Sadu u penziji Savo Đurđić iznosi svoja zapažanja o dosadašnjem postupku u vezi sa padom nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Srećan 1. maj, Pravdo
01.05.2025.•
3
Drage kolege, zaposleni u pravosudnim institucijama, srećan nam Prvi maj.
Izložbe u Novom Sadu kao poziv na promišljanje
01.05.2025.•
1
Ljubitelji umetnosti u Novom Sadu ovih majskih dana imaju jedinstvenu priliku da se upoznaju sa radovima stvaralaca koji se razlikuju od onoga u šta su posetioci decenijama zadivljeno upirali pogled.
Komentari 7
ilija
zimi grejanje na bilo sta sem na struju izaziva znatan porast zagadjenja na lokalnom nivou.
termoelektrane zagadjuju daleko vise i treba da su daleko od gradova.
Sajko
Ja sam primetio jos pre 10-ak godina da zimi u Futogu ne moze da se dise. Loze ljudi sve i svasta,dim crne boje samo kulja iz odzaka.
Ranije kada se vecina Futozana grejala na gas (dok je bio jeftin pre oko 10-15 godina) bilo je ok. Problem je jos i drvece jer je skoro 90% listopadno. Tako je sve isto i u Veterniku,Temerinu i ostalim vecim naseljima gde su pretezno kuce
Pupushka Zoltan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar