
Kako dišete? U Srbiji je premalo struje, a previše čađi
Mada je oktobar bio veoma topao i trošilo se otprilike deset odsto električne energije manje nego što je uobičajeno, Beograd je po kvalitetu vazduha bio među najzagađenijima na svetu.

Foto: 021.rs
Odlazeći sa pozicije ministarke za energetiku, Zorana Milanović je poprilično besna obelodanila da je Elektroprivreda Srbije "i juče uvozila struju, oko 2,3 miliona kilovata". Opaska se odnosila na nedelju, 23. oktobar, kada je živa u termometru dostigla čak 23 stepena Celzijusa, dok je neradnim danom industrijska potrošnja upola, i više, manja nego što je radnim danom.
Očigledno da domaća proizvodnja ne može da zadovolji potrebe čak ni u toplom jesenjem danu, u kome je potrošnja električne energije bila za gotovo sedam miliona kilovata manja nego što je dugogodišnji prosek. Teško je naći uverljiviji pokazatelj koliko će na zimu, kada nastupe hladniji dani i to u kontinuitetu, snabdevanje strujom biti neizvesno.
Najzagađeniji na svetu
Temperature su ceo deseti mesec bile daleko iznad proseka, u sredini dana bezmalo letnje. Potreba za grejanjem bilo je tek u pet, šest dana i to samo sat vremena u ranu zoru kada se temperatura spuštala do sedam stepeni. Međutim, već i ovo minimalno zagrevanje otkrilo je novu zimsku slabost gotovo cele Srbije - ekstremnu zagađenost.
Tako je početkom meseca Beograd jedan dan bio najzagađeniji grad na svetu mereno po broju nezdravih čestica u vazduhu. Da nije reč o slučajnosti, pokazalo se 30. oktobra, kada se Beograd na listi najzagađenijh gradova našao na deobi trećeg mesta. U ovom društvu našli su se i Valjevo, Užice i Smederevo... Zapravo, reč je o varošima koje su od ranije poznate po ovom problemu.
Ostaje da se vidi kako će tek biti kada vreme zahladi, pa grejanje bude intenzivno. Jer, već se zna da su proizvodnja struje i toplotne energije daleko najveći uzročnici nezdravog vazduha iznad gradova Srbije. U Nacionalnoj ekološkoj asocijaciji ističu da je zagađenje vazduha u Srbiji toliko da ozbiljno ugrožava zdravlje građana. Poslednja potvrda je istraživanje zdravstvene organizacije UN, a koje je finansirala norveška vlada.
Vazduh prepun nečistoća
Već prvi pokazatelj, broj čestica PM 10 u kubnom metru vazduha je po građane Srbije poražavajući. Dopuštena granica je 50 mikrograma u kubnom metru, a dozvoljeno je da se prekorači najviše u 35 dana godišnje. U Srbiji je u svim gradovima ovo prekoračenje bilo daleko učestalije, pri čemu je i broj čestica višestruko nadmašivao kritičnu tačku.
Pre dve godine je od 182 dana grejne sezone previše PM 10 čestica bilo čak 150 puta u Valjevu, 149 u Novom Pazaru, 107 u Užicu. Još je gora situacija u manjim varošicama, ali u njima merenja nisu ni dovoljno kvalitetna, ni dovoljno učestala.
Kada je reč o sitnijim česticama PM 2,5 njih je dopušteno 25 mikrograma u kubiku vazduha, s tim da će od 1. januara 2024. godine granica biti pooštrena na 20, dok Svetska zdravstvena organizacija zahteva da se dopuštena količina čim pre snizi na pet mikrograma.
U našim gradovima nivo ove čestice je daleko veći, 75 mikrograma u Novom Pazaru, 58,5 u Boru, 56 u Valjevu... Ono što građane Srbije čini dodatno zdravstveno ugroženim je i velika prisutnost u vazduhu sumpor-dioksida, azot-dioksida, ugljen-monoksida, te, u pojedinim naseljima, i tragova pojedinih metala poput nikla, olova ili kobalta.
Energetika uzročnik
Najveći uzročnik kada su u pitanju čestice i SO2 i NO2 su proizvođači struje i toplotne energije. Naročito su izdašne toplane snage manje od 50 megavata za koje nema niti odgovarajućeg pravilnika, niti kontrole načina funkcionisanja. Isto toliko, ako ne i više, zagađenje dolazi od individualnih ložišta.
Samo u Beogradu oko 300.000 domaćinstava se greje iz sopstvenog pogona. Posebna je nedaća kada se vlasnici ložionica, usled siromaštva i nemogućnosti da kupe drvo, koriste onim što nađu, često i plastikom ili, što je najgora varijanta, već korišćenim motornim uljem.
Iz energetskog sektora potiče čak 96 odsto SO2, 62 odsto čestica PM2,5 i 55 odsto čestica PM 10, pa je osavremenjavanje našeg energetskog sistema od ključnog značaja kada je reč o podizanju kvaliteta vazduha u Srbiji. S obzirom na to da se efekti udisanja lošeg vazduha ispoljavaju kasnije, uticaj na oboljevanje često nije vidljiv na prvi pogled.
Nestašica i skupoća
Međutim, medicina je jasna, a zdravstvena statistika još ubedljvije pokazuje poguban uticaj zagađenja. Tako se svaka šesta smrt u Srbiji dovodi u vezu sa lošim vazduhom, odnosno oko 3.600 ljudi u Srbiji umire stoga što je godinama udisalo katastrofalno loš vazduh.
Pre neku godinu SZO organizacija je, takođe posle dugog istraživanja, utvrdila da je glavni razlog što je u Srbiji očekivana dužina života znatno kraća nego u drugim evropskim zemljama, pet godina manje nego u Nemačkoj, četiri i po nego u Sloveniji, upravo zagađen vazduh. Procenjuje se da će prosečan tridesetogodišnjak u Srbiji živeti 16, 17 meseci kraće nego njegov vršnjak u Nemačkoj, a razlog je isti - zagađenja u vazduhu. Posledice kao što su snižena plodnost žena ili uvećani broj moždanh udara i kancerogenih oboljenja takođe se vezuju za vazduh prepun nezdravih materija.
Nevolje sa prevelikom zagađenošću nisu novost za Srbiju. Zna se za to godinama, ali malo šta se preduzima da se stvari poboljšaju. To što su ovdašnji gradovi i u pretoplom oktobru ponovo dospeli na listu najzagađenijih u svetu, jasno pokazuje da ni i ove sezone neće biti bolje.
Naprotiv, nestašica i skupoća energenata dodatno će primorati mnoge, posebno siromašne, da se snalaze na svakakve načine, makar i po cenu zagađenja životne sredine.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Ustav nemamo, uzmite nešto sa roštilja
01.02.2023.•
19
Protekle nedelje na meniju u samo jednoj priči imali smo sve.
INTERVJU Milica Perić: Transplantacija pluća bi spasila obolele od cistične fibroze, ali donora nema
31.01.2023.•
1
Od cistične fibroze u Srbiji boluje oko 300 odraslih osoba i dece, a trećina njih je iz Vojvodine. U pitanju je retka bolest koja drastično ograničava život mnogim pacijentima.
Autorski tekst Brankice Janković: Kršenje prava na privatnost samo korak od diskriminacije
30.01.2023.•
0
Pravo na privatnost spada u grupu osnovnih, fundamentalnih prava čoveka koja imaju za cilj zaštitu moralnog i duševnog integriteta svakog ljudskog bića.
INTERVJU Bojan Šovljanski: Ne vidim sebe kao nekoga ko odustaje i odlazi iz Novog Sada
30.01.2023.•
17
"Napade na 'Crnog ovna' ne vidim kao napad na sebe nego kao napade na svakog slobodnog građanina Novog Sada i na sve naše antifašističke tekovine", kaže vlasnik ovog lokala Bojan Šovljanski za 021.rs.
Sećanje na Bobu Stojšića: Pustio je novinare da budu ono što jesu
28.01.2023.•
1
Prošlo je pet godina od smrti Slobodana Bobe Stojšića, dugogodišnjeg direktora Radija 021, a književnik i novinar Mihal Ramač podsetio je na svoj tekst koji je objavio tim povodom u Danasu.
Kako "ubiti četiri muve jednim udarcem"?
28.01.2023.•
23
Evropska unija i SAD slede četiri cilja spoljne politike u odnosima sa Srbijom.
INTERVJU novosadski pedijatar dr Slobodan Maričić: Struka je morala da bude glasnija od antivaksera
27.01.2023.•
38
Epidemija morbila u kojoj je, za sada, 17 potvrđenih slučajeva u Srbiji situacija je koja se mogla pretpostaviti.
INTERVJU Jasminka Petrović: Stvar je ličnog izbora da li ćemo biti graditelji ili rušitelji
26.01.2023.•
0
Ljudi iz kulture, medicine i nauke se povezuju između sebe, onih drugih koji "mute vodu" mnogo je manje, problem je što su bučniji, kaže u razgovoru za 021.rs književnica Jasminka Petrović.
Šta nam se desilo?
25.01.2023.•
19
Pre par dana mi je niotkuda i sasvim slučajno (vi što me poznajete, tišina!) za oko zapala jedna TV emisija.
Projekat Ikona: Održivost, ljudska prava i mesto arhitekata u društvu
21.01.2023.•
1
Knjiga "Projekat Ikona: Arhitektura, gradovi i kapitalistička globalizacija" Leslija Sklera novo je izdanje Akademske knjige.
Curenje informacija iz institucija ka medijima: Profitiraju i političari i mediji
20.01.2023.•
0
Koliko puta ste u medijima pročitali: "…kaže naš izvor koji je želeo da ostane anoniman", "iz izvora bliskim istraži saznajemo da…", "ekskluzivno otkrivamo:..."?
Fišing do smrti
18.01.2023.•
6
"Jeste, uzela sam tuđi identitet i bilo je lako. Iskoristila situaciju. Ja ću već sutra biti u drugoj zemlji a vi ćete i dalje pisati o tome svemu i nećete saznat ništa o meni..."
INTERVJU Radivoje Andrić: Nadam se povratku generacije koja se iselila - da poprave zemlju
16.01.2023.•
19
"Ne može čovek da čeka kolektivnu akciju da bi se promenile stvari, mora da preduzima akcije na ličnom planu", kaže u intervjuu za 021.rs reditelj Radivoje Raša Andrić.
Narodna vladavina - iz jedan odsto naroda za jedan odsto naroda
14.01.2023.•
2
"Jedan odsto najbogatijih Amerikanaca sada svake godine zarađuje skoro četvrtinu nacionalnog dohotka", piše Nobelovac Džozef E. Stiglic u knjizi "Velika podela".
Otrov(a)no ogledalo
12.01.2023.•
18
U petak je 18 ljudi primljeno u KCV i dečiju bolnicu sa simptomima trovanja – svi su jeli u istom restoranu.
INTERVJU Savo Manojlović: Vlast se igra sudbinama ljudi, uz to i seje strah
09.01.2023.•
11
"Da se Vlada bavila standardom života građana onoliko koliko se bavila litijumom i interesima Rio Tinta, mi bismo danas bili Švajcarska", rekao je Savo Manojlović u intervjuu za 021.rs.
INTERVJU Danilo Vuksanović: Urbicid je ušao u ubrzanu fazu. Novi Sad će živeti i nakon nas
05.01.2023.•
6
"Kao što je nekad Novi Sad nastao zahvaljući veštim trgovcima i zanatlijama, tako danas upija u sebe nemilosrdnu prirodu savremenog trenutka", kaže u intervjuu za 021.rs umetnik Danilo Vuksanović.
INTERVJU Duško Radosavljević: Ne "o mrtvima sve najbolje", već o mrtvima samo istina
04.01.2023.•
17
"O mrtvima moramo govoriti samo istinu", kaže u intervjuu za 021.rs predsednik Saveza Antifašista Vojvodine Duško Radosavljević.
AI ti me izneveri
04.01.2023.•
13
"Ha, ha, ha! Pa, nikada ne možemo sa sigurnošću reći da se nešto neće dogoditi, ali možemo da se nasmejemo na ideju da Srbija nikada neće ući u Evropsku uniju.
Piše Janis Varufakis: Evropa posle rata
03.01.2023.•
9
Ovo nije rasprava o tome može li se Rusiji verovati da će poštovati bilo kakav budući mirovni sporazum s Ukrajinom.
INTERVJU Jelena Riznić: Slika i prilika sistema su tromost institucija i neverovanje ženama
03.01.2023.•
12
"Slika i prilika ovog sistema su sporost institucija, tromost i ideologija neverovanja ženama, čije posledice osećamo", kaže u intervjuu za 021.rs Jelena Riznić, aktivistkinja Ženske solidarnosti.
Komentari 7
ilija
zimi grejanje na bilo sta sem na struju izaziva znatan porast zagadjenja na lokalnom nivou.
termoelektrane zagadjuju daleko vise i treba da su daleko od gradova.
Sajko
Ja sam primetio jos pre 10-ak godina da zimi u Futogu ne moze da se dise. Loze ljudi sve i svasta,dim crne boje samo kulja iz odzaka.
Ranije kada se vecina Futozana grejala na gas (dok je bio jeftin pre oko 10-15 godina) bilo je ok. Problem je jos i drvece jer je skoro 90% listopadno. Tako je sve isto i u Veterniku,Temerinu i ostalim vecim naseljima gde su pretezno kuce
Pupushka Zoltan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar