Kosovo i EU na jednom koloseku
Bilo je dovoljno da se raspišu vanredni parlamentarni izbori pa da se Srbija i ovdašnja politička javnost, gotovo preko noći, suoče sa dodatno usloženim, a već postojećim izazovima.
Foto: 021.rs
Ko god da posle 17. decembra bude na vlasti, u rešavanju dva najvažnija državna pitanja, kosovskog čvora i odnosa sa Evropskom unijom, suočiće će se sa dodatnim izazovima i poteškoćama.
Ni do sada, uprkos decenijskom trajanju i brojnim sporazumima, ni u jednom nije bilo ključno približavanja. A sada, inicijativom druge strane, stvari se još više komplikuju i zaoštravaju.
Šest protiv jednog
Reč je o poruci sa susreta u Briselu zgodno označenog kao "šest protiv jednog". Predsednici Nemačke, Francuske i Italije, Šolc, Makron i Maloni, uz saradnju sa funkcionerima Unije Mišelom, Boreljom i Lajčakom žestoko su pritiskali Aleksandra Vučića kako bi prihvatio evropski plan o rešavanju statusa Kosova.
Mediji su preneli da se predsednik Srbije držao i politički promišljeno i - čvrsto. Prihvatio je manje-više sve što se tražilo, ali nezavisnost Kosova, ni de jure, ni de fakto, ne dolazi u obzir.
Ovakav rasplet se, na osnovu izjava i povučenih političkih poteza pre sastanka, mogao i naslutiti. Međutim, teže je bilo očekivati naredni potez Brisela. Predočila ga je, i to samo dan nakon sastanka, sletivši u Beograd, niko drugi do predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Suština je da dva politička pitanja na kojima Srbija i Unija decenijama rade, pristupanje Srbiji Uniji i rešavanje pitanja Kosova, ubuduće neće biti odvojeni procesi. Jednostavnije kazano, od ulaska u najlukrativnije društvo nema ništa ako se prethodno pitanje Kosova ne reši na miran način.
Na dva koloseka
Podsetimo se, gotov dve i po decenije unazad se tvrdilo da je reč o stvarima koje se rešavaju na odvojenim kolosecima. Izborili smo i status kanadidata za članstvo u Uniji, štaviše, kako se kaže i u poslednjem izveštaju iz Brisela, učinili smo i vidljive pomake u 33 od 36 poglavlja neprikosnovenih unijskih pravila. Naravno, u nekim nema većeg pomaka, i upravo taj segment izveštaja se poslednjih dana stavlja u prvi plan.
Približavanja su postignuta upravo najviše zahvaljujući principu da se razgovor o eventualnom pristupanju Srbije Uniji vodi nezavisno od statusa kosovskog pitanja, problema u čijem rešavanju Brisel takođe učestvuje.
Da je bilo drugačije, teško da bi se postigla i desetina usaglašenog. No, sada Unija podržava drugačiji, suprotan, princip. Reakcije sa srpske strane su uzdržane, ali jasno negativne.
Neusaglašeni sporazumi
Centralno pitanje je pozicija buduće Zajednice srpskih opština koja bi obuhvatila teritorije na severu Kosova sa izrazito spskom većinom stanovništva. Prema Briselskom sporazumu iz 2013. imala bi određena ovlašćenja, pre svega u školstvu i sistemu zdravstvene zaštite, a za svoje funkcionisanje mogla bi da se koristi novcem pristiglim iz budžeta Srbije.
Ova ovlašćenja su umanjena, neka izostavljena, u Ohridskom sporazumu. Oba su potpisali i država Srbija i vlasti u Prištini. Evropska unija je garant, takođe u oba slučaja.
I do sada je bilo primedbi da su dva potpisana dogovora poprilično neusaglašeni. Ćutke se prelazilo preko ovih prigovora i svaka strana se u tumačenju držala onog koji joj više odgovara. Međutim, nakon promene kursa u Briselu, usledilo je i izlaganje Džefrija Hovenijera, američkog ambasadora u Prištini.
Ne samo stoga što Srbija odbija da prizna ovu diplomatsku poziciju, već i stoga što nije primereno da se ambasador meša u unutrašnje stvari države u kojoj boravi, Hovnijer se, ipak, upustio u tumačenje potpisanog, pa je tako ustvrdio da "buduća Zajednica srpskih opština može da se formira samo po Ustavu Kosova", te da "nikako neće biti sloj vlasti, niti imati bilo kakva prava izvršne vlasti". U Briselskom sporazumu je napisano drugačije.
Odakle se vuku potezi
Nije prvi put da ambasador SAD u Prištini istrčava i govorom unapred određuje ono što bi dve strane tek trebalo da se dogovore i potpišu. Poslednjim istupom učinjen je korak dalje u nediplomatskom pristupu problemu.
Američki ambasador je svima, Beogradu, Prištini i Briselu, poručio kako bi trebalo, naravno prema viđenju sa druge strane Atlantika, da izgleda politička budućnost Srbije i Kosova. Dobro je što sada pouzdano znamo ko drži konce i povlači poteze. Po ambicioznog diplomatu nevolja je što poslednju reč imaju direktno zainteresovani, Beograd i Priština. Bez njihove saglasnosti nema ničega.
Postavlja se pitanje, i o tome bi morala da razmišlja svaka politička grupacija koja učestvuje na izborima, šta Srbija može da učini. Izvesno je da može povući potpise sa svih potpisanih sporazuma i stvari vratiti na 2013. godinu, kada su, setimo se, u srpskim sredinama funkcionsali i srpsko pravosuđe i srpska policija.
Nije izvesno ni da bi se povučeno moglo ponovo uspostaviti, niti da je oštar odgovor najkorisniji po srpsku stranu. Međutim, još je teže očekivati da će Beograd na najnoviji razvoj događaja sedeti mirno. Reč je o najvažnijem političkom pitanju, čiji teret je bio toliko težak da je pre nešto više od tri decenije odigrao možda i glavnu ulogu pri raspadu bivše države.
Uloga bugarske takse na gas
Rat na evropskom tlu i palestinsko-izraelski na Bliskom istoku su zaoštrili sitaciju u celom svetu, naročito u Evropi. Veliki se, očito, koriste napetom političkom situacijom i čine sve kako bi brojne regionalne sporove rešile onako kako njima odgovara.
Postaje jasno i da je bugarski slučaj sa određivanjem vanredno velike nadoknade na protok gasa iz Rusije deo iste priče. Dakle, u funkciji pritiska da Srbija ne samo uvede sankcije Moskvi, već i da se u atmosferi pretnje nedovoljne količne važnog energenta Srbija prinudi na onakvo rešenje kosovskog pitanja koje odgovara samo drugoj strani.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Groteskna karikatura
26.04.2024.•
6
Iznenadna smrt relativno mladog čoveka, starog samo 40 godina, mnogima od početka nije delovala logično i izazvala je sumnje.
Da li će Novosađani slušati Beograd?
25.04.2024.•
25
Po prvi put od 2016. godine deluje da je opozicija u Novom Sadu koliko-toliko na nogama. Nije sjajno, ali je rezultat koji bi prodrmao aktuelnu vlast bio na vidiku.
Novosadska parking balvan revolucija
17.04.2024.•
87
Ponekad klizite ulicama i najmanje gledate na put pred vama. Nadate se, iščekujete, usporavate, kao da ćete zaskočiti prazan prostor. Vi ste lovac na slobodno parking mesto.
Sistem trovačnice
09.04.2024.•
4
Sećam se početaka roditeljstva – svaka je odluka imala izbor a svaki izbor imao je dobre i loše strane.
Izborna frka: Otvorena sezona lova u Novom Sadu
08.04.2024.•
16
Gradonačelnik Milan Đurić bi osudio napad na političke protivnike u Kaću, ali mu član Predsedništva SNS Milan Đurić to ne dozvoljava.
Legija na Filozofskom
01.04.2024.•
54
Zlokobna je slika mladića u majici sa likom Legije na Filozofskom fakultetu. Zlokobna, ali ne i iznenađujuća.
Internet nije kafa sa komšijom
01.04.2024.•
1
Koliko ja volim internet i koliko mi je neophodan dovoljno govori nekoliko zanimljivih detalja...
INTERVJU Kristian Novak: Svaki naš čin je ili političan ili konformističan
29.03.2024.•
1
"Svaki naš čin je ili političan ili konformističan", kaže u intervjuu za 021.rs hrvatski pisac Kristian Novak uoči predstavljanja njegovog novog romana "Slučaj vlastite pogibelji".
Biznis rata - nekome krv, nekome novac
27.03.2024.•
3
Već dve godine gledamo kako u Ukrajini bombe i granate razaraju, meci ubijaju.
Izborna frka: Klupa za Đurića
25.03.2024.•
7
Možda bi se neko začudio što gradonačelnik prolaskom kroz finiš Novosadskog polumaratona nije zaključio nedelju u kojoj ga je svuda bilo. No, nije to za čuđenje.
Žrtvovanje naroda i teranje inata
24.03.2024.•
3
Živela sam i tada svoj mali pošteni život kao i sada!
Od vrata do vrata: Građansko upozorenje aktivistima SNS-a
20.03.2024.•
44
"Svaka iole odgovorna vlast bi nedavno 'građansko hapšenje' shvatila kao vrlo ozbiljno upozorenje", piše Rodoljub Šabić o nedavnim događajima na Voždovcu.
Izborna frka: Novosadski klot i frket
18.03.2024.•
9
Polako se zagreva predizborna atmosfera u Novom Sadu. No, izbori dođu i odu, a problemi se, nekako, nagomilavaju.
Siromašna provincija plaća potrebe Beograda
18.03.2024.•
15
Najavljeni su novi izbori za Beograd. Mada se opozicija još nije nedvosmisleno izjasnila hoće li učestvovati, po svemu sudeći građani prestonice će 2. juna ponovo zaokruživati listiće.
Pobuna evropskih seljaka - strah od skupe hrane
12.03.2024.•
6
Već nedeljama po najvećim evropskim gradovima odvijaju se protesti seljaka, najžešći su upravo u najvažnijim prestonicama - Parizu, Berlinu i Briselu.
INTERVJU Zoran Subošić (Savršeni marginalci): Nismo imali nameru da prestanemo sa Hladnim pivom
12.03.2024.•
2
Bend Savršeni marginalci, koji čine članovi Hladnog piva, bez nekadašnjeg frontmena ovih hrvatskih pankera Mileta Kekina, svira u Novom Sadu, u četvrtak 14. marta.
Izborna frka: Sasvim stara priča
11.03.2024.•
3
Posle četiri godine došlo je vreme da vam se autor ovih redova poveri. Ukoliko ste sujeverni, razumećete. Ukoliko niste, biće vam bezveze, što je takođe u redu.
Zašto slavimo: Za prošle, buduće i sadašnje revolucije
08.03.2024.•
18
Danas je 8. mart, Međunarodni dan žena. Ako ste se danas probudili u Srbiji, to ste mogli da primetite po ljudima koji šetaju sa ružom ili karanfilom u ruci.
Imate li komentar?
08.03.2024.•
15
Pre izvesnog vremena pročitala sam članak koji se poziva na izjavu Džulije Roberts koju je dala tokom jednog intervjua.
Izborna frka: Prva "koalicija" u Novom Sadu - SNS-SPC
04.03.2024.•
7
U narednih nekoliko meseci gotovo sve što se dogodi u Novom Sadu ima potencijal da postane predmet predizborne kampanje.
Nekad se ŠTA?
01.03.2024.•
3
Najčešće u šali dodam ono "nekad se lepo znalo" aludirajući na one generacije kojima je sve novo loše i nakaradno, a sve staro je valjalo.
Komentari 5
BRICS no Alternativ
NN
Gomila pokvarenih licemera !
BRIKS !!!
Talac
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar