Umesto čestitke

Sezona je praznika i doba godine kada za tren zaboravimo na sve loše i poželimo da nova godina i ta masa novih dana donesu baš ono nešto što nam treba.
Umesto čestitke
Foto: Pixabay
Prekrstimo prstiće, zažmurimo, zastanemo i ponadamo se da je taj novi list koji okrećemo nešto baš dobro i da je nova godina eto, dužna da nam to i obezbedi, jer dolazi. 
 
Da ne utičemo na to mnogo i da su te želje o zdravlju, sreći i berićetnosti samo reči koje se kažu, jer berićetnost dolazi sa juga i ispunjava želje.
Umesto zdravlja
 
Kao što svaka čestitka započinje zdravljem kao najbitnijom od svih novogodišnjih želja, i ova moja će reći pre svega želim nam bolje ljude, one koji će nas bolje slušati i one kojima ćemo lakše poveriti muke koje skrivamo duboko u sebi. One koji će umeti da izvuku iz nas makar delić onoga što se taloži i raste u nešto što ne sme da postoji. 
 
One ljude koji će nam pomoći da svoje mentalno zdravlje vidimo kao i fizičko - jednako bitnim. Želim nam više razuma u toj tako čvrstoj želji da sve shvatimo i ono što je teško - da ne trepćemo i ne odmahujemo glave na vesti o povratku izumrlih bolesti i da smognemo snage da razumemo važnost kolektivnog dobrobita. 
 
Da ne pomislimo da je veliki kašalj najsmešniji kašalj u istoriji kašljeva i da se zapitamo zbog čega o njemu znamo tako malo. Uostalom, želim nam da, ako ne razumemo, nađemo način da popijemo vodu mudrosti – ali na pravom izvoru – a to nisu šarlatani koji klizeći uleću u politiku besramlja.
 
Kad smo kod zdravlja želim nam bolji sistem, onaj u kome se nećemo osećati kao poslednji bednici koji su tu došli svojom željom i svojim ćefom da maltretiraju zaposlene, troše osnovna sredstva, bivaju razmaženi i da im nije ništa. A ako već moramo da kročimo u zdravstvene ustanove, želim nam da se prema nama ophode kao prema bićima koja razumeju, osete i imaju pravo na dostojanstveno lečenje.
Umesto para
 
Posle zdravlja, ljudi uglavnom kažu "puno para" i čini se da je kod para želja usmerena ka tom drveću na kom rastu i sa kog padaju. Ipak, želim nam da ne moramo krvnički da držimo stolicu na radnom mestu koje ne volimo i da ipak postoji ta cena koju nećemo platiti kako bismo nastavili da sedimo na njoj. 
 
Želim nam da nema te novčanice koju ćemo menjati za obraz, niti posla koji će biti bitniji od integriteta. Želim nam više slobode da iskoračimo iz mulja i više hrabrosti da novac zaradimo na onom mestu koje će nas videti i poštovati kao ljude. Želim nam poslove koji se dobijaju pošteno i rade isto tako, u okruženju u kom leđa možeš okrenuti bez bojazni da ćeš dobiti i nož u ista. 
 
Želim nam više svesti o tome da se novcem ne smeju kupovati ljudi, niti usluge na koje imamo prava. Želim nam da se češće prisećamo da imamo prava na jednak tretman i bez guranja strane valute u rever. I želim nam više sreće sa tom prokletom brojkom na kasi. 
 
Umesto ljubavi
 
Kao treću stavku ljudi uglavnom kažu "puno ljubavi". I da, želim nam da ljubav stvaramo, da ljubav negujemo, da ljubav širimo i da je zaista živimo. A najviše od svega želim nam da ljubav podržavamo i da se za nju borimo na svakom koraku. 
 
Da upregnemo sve sile razuma da shvatimo da ljubav postoji i tamo gde nam nije baš jasna, da priču o bolesnoj prirodi onog o čemu ne znamo dovoljno ostavimo prošlosti. Želim nam više smelosti, više hrabrosti i više svesti o tome da je život jedan i da se pluća pune ljubavlju, a da je ljubav izgleda jedini čist vazduh koji možemo pronaći ovih dana. 
 
Povrh svega, želim nam da ljubav ka drugima transformišemo u stvarnu i izistinsku potrebu da i njima, a ne samo nama, bude bolje. U svakom mogućem smislu.
Umesto sreće
 
I na kraju uglavnom kažu da nam žele "mnoooogo sreće u novoj godini". Ako ta sreća podrazumeva zgodu da na nas ne padne klavir sa petog ili mi sami u loše društvo sapleteni o kamenčić nesrećnosti, onda da, potrebna je. 
 
Ali srećom, veliki deo kolača koji zovemo srećom mesimo sami. Zato vam želim da imate mnogo sreće pri preuzimanju kontrole nad životom oko sebe, da je imate kada donosite odluke, kada povlačite granice, kada prihvatate ili odbacujete ljude, kada kreirate stavove, kada preduzimate radnje i kada zaokružujete brojeve.
 
Nekada je miran san najveća sreća. I baš takvu sreću nam u novoj godini želim najviše. 
 
A sve ostalo će, kažu, doći samo po sebi.
  • SuperNova

    28.12.2023 15:14
    Predivno napisano
    Da zastanemo svakodnevno samo na momenat i pogledamo oko sebe možemo li pomoći, makar poneti teške kese staroj baki, naši životi bi imali više smisla
  • Komšinica

    28.12.2023 15:12
    bravo
    Odličan tekst,ko razume,shvatiće.
  • F?

    28.12.2023 15:07
    31. svi u nekoj kao euforiji, a onda kada krene Januar, totalna depresija i apatija.
    To je žešća dijagnoza.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Groteskna karikatura

Iznenadna smrt relativno mladog čoveka, starog samo 40 godina, mnogima od početka nije delovala logično i izazvala je sumnje.

Da li će Novosađani slušati Beograd?

Po prvi put od 2016. godine deluje da je opozicija u Novom Sadu koliko-toliko na nogama. Nije sjajno, ali je rezultat koji bi prodrmao aktuelnu vlast bio na vidiku.

Novosadska parking balvan revolucija

Ponekad klizite ulicama i najmanje gledate na put pred vama. Nadate se, iščekujete, usporavate, kao da ćete zaskočiti prazan prostor. Vi ste lovac na slobodno parking mesto.

Sistem trovačnice

Sećam se početaka roditeljstva – svaka je odluka imala izbor a svaki izbor imao je dobre i loše strane.

Legija na Filozofskom

Zlokobna je slika mladića u majici sa likom Legije na Filozofskom fakultetu. Zlokobna, ali ne i iznenađujuća.

Izborna frka: Klupa za Đurića

Možda bi se neko začudio što gradonačelnik prolaskom kroz finiš Novosadskog polumaratona nije zaključio nedelju u kojoj ga je svuda bilo. No, nije to za čuđenje.

Siromašna provincija plaća potrebe Beograda

Najavljeni su novi izbori za Beograd. Mada se opozicija još nije nedvosmisleno izjasnila hoće li učestvovati, po svemu sudeći građani prestonice će 2. juna ponovo zaokruživati listiće.

Izborna frka: Sasvim stara priča

Posle četiri godine došlo je vreme da vam se autor ovih redova poveri. Ukoliko ste sujeverni, razumećete. Ukoliko niste, biće vam bezveze, što je takođe u redu.

Imate li komentar?

Pre izvesnog vremena pročitala sam članak koji se poziva na izjavu Džulije Roberts koju je dala tokom jednog intervjua.

Nekad se ŠTA?

Najčešće u šali dodam ono "nekad se lepo znalo" aludirajući na one generacije kojima je sve novo loše i nakaradno, a sve staro je valjalo.