
Hladni plamen koji je nadmudrio sistem
Dok razni eksperti i samoprozvani tumači stvarnosti pokušavaju da uhvate suštinu trenutnih protesta kroz prizmu starih interpretativnih modela, stvarnost im izmiče kroz prste.

Foto: 021.rs
Ako išta danas definiše ovaj novi oblik otpora, to je upravo njegova sposobnost da nadmudri klasične mehanizme represije ne snagom, već lucidnošću koja proizlazi iz kolektivnog iskustva poraza.
Ali tu dolazimo do još jednog fenomena koji izmiče tradicionalnim interpretativnim modelima - pojave onoga što bismo mogli nazvati "pametnim besom". Sociološkinja Zagorka Golubović je svojevremeno pisala o "prerefleksivnom buntu" koji tek treba da preraste u artikulisani otpor.
Današnji protesti pokazuju upravo tu transformaciju - od emotivne reakcije do promišljene akcije. Za razliku od eksplozivnog, neartikulisanog besa, ovde imamo posla s nekom vrstom hladne lucidnosti koja precizno identifikuje neuralgične tačke sistema.
Ni pobeda, ni poraz, nego...
Postoji gotovo matematička preciznost u načinu na koji se ova simetrija moći manifestuje na ulicama. Dok vladar misli da ima monopol na silu, ova generacija je shvatila nešto što je još sociolog Tomas Šeling primetio u svom klasičnom delu "Strategija konflikta" - da se radi o svojevrsnoj simetriji u kojoj obe strane jedna drugoj mogu uskratiti ono što žele.
Vladar može uskratiti narodu pravo na samoupravu, ali narod može vladaru uskratiti ono što mu je najvažnije - priznanje legitimiteta njegove vlasti.
I upravo tu leži genijalna jednostavnost ovog otpora - on ne pokušava da pobedi sistem na terenu gde je sistem najjači (u domenu fizičke sile), već tamo gde je najranjiviji: u domenu legitimiteta. Svaki pokušaj represije samo dodatno ogoljuje nedostatak tog legitimiteta, pretvarajući naizgled moćan sistem u praznu ljušturu koja se održava isključivo putem sile.
I upravo u toj asimetriji između prividne moći sistema i stvarne moći otpora leži možda i najveće iznenađenje za režimske analitičare - činjenica da sistem gubi i kada naizgled pobeđuje.
Svaki čin represije koji ne uspe da uguši otpor (a sve ih je više takvih) postaje dokaz nemoći, a ne moći sistema. To je ona vrsta dijalektike koju establišment ne može da pojmi - što više koristi silu, to više pokazuje svoju suštinsku slabost.
Dok sistem misli u kategorijama pobede i poraza, ova generacija je shvatila da je sama postojanost otpora već pobeda, jer strah više ne deluje kao nekad.
Paradoks dugotrajnog učešća
Ono što posebno zbunjuje režimske analitičare jeste fenomen koji sociolozi nazivaju "paradoksom dugotrajnog učešća" - činjenica da protest često opstaje čak i kad učesnici postanu pesimistični u pogledu ostvarenja konkretnih ciljeva.
Ali upravo tu leži ključna razlika ovog protesta - on nije vezan za pojedinačne zahteve već za fundamentalnu transformaciju društvene svesti.
Dok sistem očekuje da će protest jenjavati ako se ne ostvare konkretni zahtevi, ova generacija je shvatila da je sam čin kolektivnog otpora važniji od pojedinačnih pobeda ili poraza. Time je nadmudrila klasičnu logiku "štapa i šargarepe" kojom se sistem brani od protesta - nije reč o tome šta se može dobiti ili izgubiti, već o tome ko se postaje kroz sam čin otpora.
Establišment je navikao da se bori protiv političkih subjekata koje može da personalizuje, protiv besa koji može da kriminalizuje.
Ali kako se boriti protiv pokreta koji nema centar koji bi se mogao napasti? Kako diskreditovati protest koji je već unapred odbacio potrebu za herojima koje bi sistem mogao da blati po tabloidima?
Možda je upravo to najveća pobeda ove generacije - što je naučila da svoj bes koristi kao precizni instrument društvene promene, a ne kao sirovu energiju destrukcije. Time je nadrasla ne samo potrebu za vođama već i klasične mehanizme sistemske represije.
To više nije romantični otpor koji čeka svog Spartaka - to je lukavi otpor koji razume da je u vremenu umreženog društva svaki pokušaj personalizacije borbe unapred osuđen na poraz.
Nova generacija je shvatila ono što njihovim prethodnicima nije bilo jasno: da sistem može da se pobedi samo ako se igra nadmoćnijim oružjem od onog koje sistem poseduje - kolektivnom lucidnošću koja je jača od svakog pojedinačnog heroizma.
Autor teksta je Dragan Radovančević, klinički psiholog i stručni psihološki savetnik. Autor je tri pesničke knjige. Uvršten u mnoštvo antologija poezije, eseja i kratke proze.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Ko pije kafu za vreme protesta?
08.07.2025.•
12
U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.
Piše Erik Vijar: Studenti mesecima protestuju, ali Evropu to ne zanima
07.07.2025.•
14
Već sedam meseci u Beogradu se održavaju masovne demonstracije. Za pisca Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade, ova situacija otkriva da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman na sve da bi ostao na vlasti.
Naoružavanje Evrope - dalje od bezbednosti, bliže strepnji
04.07.2025.•
6
Poslednjih šest meseci priča o naoružavanju Evrope dominira političkim prostorom Starog kontinenta.
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
13
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
8
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
25
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
"Sudija koja tuži"
10.06.2025.•
2
Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.
Majne ćazzi, ko je naci?
06.06.2025.•
31
Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.
Kraj rata (ni)je blizu
04.06.2025.•
1
Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.
Imate li kutiju?
30.05.2025.•
14
Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.
Afera Fajzergejt: Opšti sud EU protiv Ursule fon der Lajen
21.05.2025.•
1
Priča o poslu od 35 milijardi evra, Ursuli fon der Lajen, direktoru "Fajzera" i novinarskoj upornosti.
Vrhunac nebitnosti Evrovizije
19.05.2025.•
5
Evrovizijska nedelja je za nama. Mnogi bi rekli nikad dosadnija, ali ponajviše nikad besmislenija.
Slučaj novosadskih aktivista: Skaredan sudski postupak
15.05.2025.•
2
Pošteno suđenje podrazumeva da dokazi moraju da ispunjavaju dva uslova.
Uloga strica Alberta u rušenju nedemokratskih režima
08.05.2025.•
2
Stric Albert u "Mućkama" je svoje, najčešće izmišljene priče, koje Del i Rodni nisu želeli da slušaju, počinjao sa "During the war…".
Sto kila krivice
08.05.2025.•
4
Sedele smo nedavno nas tri, drugarice, onako dugo, ispijajući litre kafe i dangubeći najjače.
Da li su izbori izlaz iz političke krize?
06.05.2025.•
16
Već pola godine u Srbiji traju masovni protesti. Bune se dominantno mladi, studenti i srednjoškolci.
Tužilaštvo i sud pod nadstrešnicom
01.05.2025.•
3
Sudija Apelacionog suda u Novom Sadu u penziji Savo Đurđić iznosi svoja zapažanja o dosadašnjem postupku u vezi sa padom nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Srećan 1. maj, Pravdo
01.05.2025.•
3
Drage kolege, zaposleni u pravosudnim institucijama, srećan nam Prvi maj.
Izložbe u Novom Sadu kao poziv na promišljanje
01.05.2025.•
1
Ljubitelji umetnosti u Novom Sadu ovih majskih dana imaju jedinstvenu priliku da se upoznaju sa radovima stvaralaca koji se razlikuju od onoga u šta su posetioci decenijama zadivljeno upirali pogled.
Komentari 22
Roditelj
Pao je i hitler.
Pasce i ovo zlo.
Odlicna analiza.
Bravo deco.
Blokade i Štrajk
boger
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar