
Novosađani, želite besplatan javni prevoz? Može, idite u Beograd
Vožnja gradskim saobraćajem je od 1. januara besplatna... u Beogradu.

Foto: 021.rs
Troškovi će se prevoznicima plaćati iz budžeta grada Beograda - bilo je kratko, ispostaviće se polutačno, objašnjenje.
Izostavljeno je najvažnije - finansiranje nekoliko urbanističko-građevinskih radova, od velikog značaja za prestonicu, ali bez ikakve funkcije za građane iz ostatka Srbije, prethodno je sa gradskog budžeta prebačeno na "saveznu" kasu.
Volja narodnih poslanika
Tako je postalo moguće da se novac koji je Beograd planirao tokom 2025. godine da utroši na izgradnju novog mosta preko Save i tunela ispod Terazija, preusmeriti prema prevoznicima u javnom gradskom saobraćaju.
Zapravo, sve se zasniva na tome da je Skupština Srbije voljom narodnih poslanika prihvatila da finansira ono što je tipična lokalna obaveza Beograda. Time se ujedno i odustalo od izgradnje popriličnog broja objekata u provinciji, važnih za lokalne zajednice.
Rezultat je poguban po unutrašnjost Srbije, neuporedivo manje razvijenu od glavnog gada, kao i tamošnje žitelje, čiji standard teško može i da se meri sa kvalitetom življenja stanovnika jedine metropole na ovim prostorima.
Pokazalo se da je ono što Beograđani doživljavaju kao "besplatan javni prevoz" zapravo apsurdan namet provincijalcima da svojim trudno zarađenim parama finansiraju vozikanje po gradu mnogo bogatijeg stanovništva glavnog grada.
Decenijsko neplaćanje
Samo izrazito bogati gradovi, poput, recimo, Beča, mogu da sanjaju o luksuzu kakav je besplatan javni prevoz. Prethodno su decenijama ove metropole žestoko ulagale novac poreskih obveznika i druge prihode u urbani razvoj, puteve, raskrsnice, sisteme grejanja, lokalnu distribuciju struje, inetrneta i u sve ono što čini urbanitet. Tek potom postupno su gradile ili još uvek grade uslove kako bi i lokalni prevoz finansirale iz budžeta.
Glavni grad Srbije je na svetlosnu milju daleko od snage i bogatstva za svojevrstan luksuz. Tačnije Beograd ima velike probleme upravo sa javnim saobraćajem. Decenijama ne može da ih reši, počevši od izuzetno niske naplate karata.
Onaj ko u prestonicu dođe sa strane izgleda smešno kada poželi da kupi kartu za tramvaj ili bus; ostali putnici ga iščuđeno gledaju. Neplaćanje se toliko odomaćilo da svako ko pokuša da plati prevoz, drugima izgleda kao nekakav čudak, od glavnog toka ponašanja posve odudaran lik. Njegova sklonost ka ispunjavanju obaveze se doživljava gotovo kao iritiranje.
Kako do 300 miliona evra
Upravo Šapić je bio taj ko je raskinuo ugovor po kome je prethodna beogradska vlast pokušavala da reši pitanje naplate karata. Privatnim prevoznicima u gradskom javnom saobraćaju je ukidanjem reda vožnje omogućio da barem udvostruče profit, ali prevoz je funkcionisao sve slabije.
Pokušaj da se poveća naplativost time što je cenu karte kupovinom preko mobilnog aparata drastično snizio pokazao se ne samo jalovim, već i smrtnim udarcem u pokušaje da se naplata karata nekako revitalizuje.
Prihodi od prodaje karata Gradskog javnog i angažovanih privatnih preduzeća bili su katastrofalno niski, jedva tridesetak miliona evra, dok su subvencije iz gradskog budžeta bile gotovo šest puta veće. U budžetu Beograda za 2025. piše da se planira isplata od 296 miliona evra privatnicima kao nadoknada za karte. Tu je još oko 185 miliona evra za organizaciju saobraćaja i razvoj infrastrukture. Ukupno otprilike 480 miliona, trećina od 1,45 milijardi evra na koliko je planiran gradski budžet.
Iznova svake godine
Jasno je da je naplata karata neophodna kako bi grad uopšte funkcionisao. No, nekadašnji sportski as se okrenuo demagoškoj kupovini poena kod birača, u čemu mu je obilato pomogla republička poslanička većina prihvatajući da troškove (za sada) dva skupa beogradska projekta ispostavi građanima u unutrašnjosti i tako da posredno finansiraju vozikanje Beograđana ulicama prestonice.
Ukoliko postoji želja da se navodno besplatni javni prevoz uspostavi na duže vreme, najgore od svega je što se svake godine mora praviti slično prevaljivanje troškova na teret građana po unutrašnjosti i stalno iznova po najmanje 300 miliona evra iz provincije preusmeravati u beogradsku kasu kako bi se prestoničko stanovništvo uživalo u besplatnoj vožnji.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
7
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
25
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
"Sudija koja tuži"
10.06.2025.•
2
Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.
Majne ćazzi, ko je naci?
06.06.2025.•
31
Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.
Kraj rata (ni)je blizu
04.06.2025.•
1
Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.
Imate li kutiju?
30.05.2025.•
13
Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.
Afera Fajzergejt: Opšti sud EU protiv Ursule fon der Lajen
21.05.2025.•
1
Priča o poslu od 35 milijardi evra, Ursuli fon der Lajen, direktoru "Fajzera" i novinarskoj upornosti.
Vrhunac nebitnosti Evrovizije
19.05.2025.•
5
Evrovizijska nedelja je za nama. Mnogi bi rekli nikad dosadnija, ali ponajviše nikad besmislenija.
Slučaj novosadskih aktivista: Skaredan sudski postupak
15.05.2025.•
2
Pošteno suđenje podrazumeva da dokazi moraju da ispunjavaju dva uslova.
Uloga strica Alberta u rušenju nedemokratskih režima
08.05.2025.•
2
Stric Albert u "Mućkama" je svoje, najčešće izmišljene priče, koje Del i Rodni nisu želeli da slušaju, počinjao sa "During the war…".
Sto kila krivice
08.05.2025.•
4
Sedele smo nedavno nas tri, drugarice, onako dugo, ispijajući litre kafe i dangubeći najjače.
Da li su izbori izlaz iz političke krize?
06.05.2025.•
16
Već pola godine u Srbiji traju masovni protesti. Bune se dominantno mladi, studenti i srednjoškolci.
Tužilaštvo i sud pod nadstrešnicom
01.05.2025.•
3
Sudija Apelacionog suda u Novom Sadu u penziji Savo Đurđić iznosi svoja zapažanja o dosadašnjem postupku u vezi sa padom nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Srećan 1. maj, Pravdo
01.05.2025.•
3
Drage kolege, zaposleni u pravosudnim institucijama, srećan nam Prvi maj.
Izložbe u Novom Sadu kao poziv na promišljanje
01.05.2025.•
1
Ljubitelji umetnosti u Novom Sadu ovih majskih dana imaju jedinstvenu priliku da se upoznaju sa radovima stvaralaca koji se razlikuju od onoga u šta su posetioci decenijama zadivljeno upirali pogled.
Sistemski mikrodozing
25.04.2025.•
4
U vodi iz gradskog vodovoda ponovo su pronađeni crvi. Zvaničan odgovor nadležnih institucija bio je: sve je u redu, nisu opasni, ima ih u malom broju, ne brinite.
REM, RTS i preduslov demokratije u Srbiji
22.04.2025.•
1
Savet REM bira Upravne odbore javnih medijskih servisa.
Svi ti klimači glavom
21.04.2025.•
3
Narod ovde ne traži vođu zato što je slab, nego zato što je tako naučen.
Sedite malo, odmorite
14.04.2025.•
7
Ne umem da sedim. Bukvalno. Ako nemam telefon u ruci, daljinski u vidokrugu i nešto da "skeniram" pogledom (najčešće spisak obaveza koje neću obaviti), ustajem.
Srbija odumire
12.04.2025.•
30
Poslednjih godina često čujemo kako u mnogim fabrikama nema dovoljno radnika, a ni ponovna raspisivanja konkursa ne rezultiraju popunom radnih mesta.
Komentari 34
sole
Wolfie
ОБСЕРВЕР
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar