Ima li razrešenja političkoj krizi u Srbiji?
Život se u Srbiji žestoko uzburkao, blokada sva tri mosta preko Dunava u Novom Sadu pokazalo je da je neraspoloženje ne malog sloja građana spram aktuelne vlasti dostiglo ogromne razmere.
Foto: 021.rs
Ništa manje impresivno nije bilo ni jednodnevno blokiranje Autokomande u Beogradu, najznačajnije raskrsnice u državi, odnosno kombinacija štrajka, bojkota i protesta u petak 31. Januara.
Sveopšta korupcija
Istina, naprednjaci još opstaju, ali se stiče utisak da bunt ima potencijal i za preokret na političkoj sceni države. No, za završni udar na vlast upadljivo narušenog legitimiteta nisu dovoljni samo ogromno nezadovljstvo, bes i srdžba. Potrebno je da nosilac protesta, makar u okvirnim crtama, predstavi šta je to što nudi.
Ovaj narod se do sada ne jednom opekao prilikom ranijih promena vlasti nakon demonstracija i protesta. Sada traži da zna šta i ko će doći posle gotovo trinaestogodišnje vladavine Srpske napredne stranke čije je najupečatljivije obeležje bila hiperkoruptivnost u svim segmentima društva.
Protest i jeste zato toliko žestok i traje tri meseca jer se u osnovi zasniva na borbi protiv korupcije, zla koje se u Srbiji vekovima ne samo održava, već i razvija u sve sofisticiranije forme i poprima obeležje uobičajene svakodnevice. Tragedija na Železničkoj stanici u Novom Sadu u javnosti je percipirana kao posledica koruptivnosti, u ovom slučaju narasle do neslućenih razmera.
Žmurili na oba oka
Podsetimo se, prelepo zdanje Imrea Farkaša je šest decenija nakon izgadnje rekonstruisano, a sve u sklopu izgradnje brze pruge Novi Sad - Subotica. Ispostavilo se, bar javnost tako doživljava stvari, da su radovi urađeni krajnje površno, što je dovelo do padanja nadstrešnice i smrti 15 građana.
Naplaćeno je čak 16 miliona evra, iako je po projektnoj kalkulaciji cena rekonstrukcije planirana na 3,5 miliona. Posebno iritira gotovo beskrajan lanac angažovanja podizvođača, što i jeste tehnika naduvavanja cena do nebeskih visina. Novac je državni, a vlast je žmurila na oba oka, pa je naplaćeno gotovo pet puta više od planiranog i to za neizvršen posao.
Odmah treba reći da srpska javnost već godinama bruji o mnogo krupnijih "grabeži novca". Primer autoputa "Moravski koridor" je upečatljiv. Podsetimo se, država Srbija je 2017. godine sklopila ugovor sa američkom kompanijom o izgradnji autoputa, projektna cena planirana je na 790 miliona evra, rok izgradnje je bila 2023. godina. Do danas, piše štampa, za ovaj posao je iz državne kase isplaćeno 2,15 milijardi evra, a radovi još nisu obavljeni do kraja.
Ko i šta posle
Korupcija je krupan problem na ovim prostorima, rak rana srpskog društva. Dešava se blizu vlasti, tu i počinje i završava. U slučaju novosaske Železničke stanice koruptivnost je direktno dovela do teške tragedije i brojnih žrtava nedužnih ljudi. Stoga je reakcija javnosti tako žestoka.
Možda je pravo pitanje kako da bunt građana nije već doveo do promena. Odgovor je upravo u tome što se javnosti ne predočava šta će biti nakon eventualne smene. To je i osnovni razlog zašto u buntu dominantno učestvuju samo dve grupacije, studenti i prosvetari. Nešto češće od ostalih se pridružuju umetnici i poljoprivrednici.
Opozicija je slaba i rascepkana u bezbroj programski gotovo istovetnih strančica, frakcija, a u ranijem periodu je i sama dosta iskompromitovana i svesna da nema autoritet među biračima. Niti može, niti ima šta da ponudi. Ipak, daleko od toga da ne očekuje profit od bunta. A za svaku stranku jedina prava dobit je učešće u vlasti.
Suzdržana vlast
Svesna da u ovom trenutku nije po volji građana, opozicija je dugo bila relativno skrajnuta u aktuelnim dešavanjima. Držala se suzdržano i doprinos buntu iskazala kroz samo učešće, bez aktivnije vodeće uloge. Međutim, pred i tokom blokiranja novosadskh mostova, uočeni su pokušaji da se studentski bunt preusmeri u pravcu koji su poželeli opozicija i inicijativa Proglas, svojevrsni intelektualni patron opozicione scene.
Reagovali su studenti Filozofskog fakulteta u Beogradu i opomenuli da nije dopušteno preuzimati i preusmeravati ponajviše studentsku pobunu. Tek toliko da se vidi kako i opozicione stranke u prvom planu imaju interes sopstvenog vođstva, sve ostalo je sporedno i u funkciji najvažnijeg. Tako su demonstracije ostale na dosadašnjem kursu i traže odgovornost, i političku, celog ešalona vlasti za neprekidno šireću koruptivnost društva.
Osim toga, vlast radi sve kako bi se bunt i nezadovoljstvo ugasili sami od sebe i kako bi se demonstranti okrenuli redovnim obavezama i život vratio u uobičajen kolosek. Prilikom blokada mostova i Autokomande nije primenjivala silu, već je obezbeđivala okupljanja, što je bila posledica niza napada na učesnika blokada, a u čemu je javnost kao glavne inspiratore videla upravo predstavnike vlasti i medije pod njihovom kontrolom. Uz to, vlast iščekuje da se opozicione stranke posvađaju, a da se studenti i profesori umore. Pokušala je da naglim prekidom školske godine odvrati mlade od protesta, još jednom je obećala povećanje plata prosvetarima, prepolovila je cene školarina i pojačala je hvalisanje o manjim investicija uz kampanju po manjim sredinama. Deluje da naprednjaci svoju budućnost vide u podršci koja dolazi van velikih gradskih centara poput Beograda, Novog Sada, Niša ili Kragujevca.
Izbori, pre ili kasnije
Postavlja se pitanje kako politički artikulisati studentske zahteve za promenom. Dve su mogućnosti, bar prema onome što se do sada čulo na ustalasanoj političkoj sceni. Prvi je da vlast formira novu vladu, za šta, formalno, ima glavni preduslov, većinu u Skupštini. No, potpuno je svesna da tako formirana vlada već u startu ne bi imala podršku javnosti. S obzirom na jasnu parlamentarnu većinu, ne pada joj na pamet da formira neku eskpertsku ili prelaznu vladu koja bi za osnovnu ulogu imala zadatak da u roku od nekoliko meseci raspiše i sprovede nove izbore.
Alternativna ponuda vlasti je momentalno raspisivanje izbora. To im svakako i najviše odgovara, jer se opozicija rasparčala na prošlogodišnjim lokalnim izborima, te je pitanje da li bi sada mogli da posmatračima pokriju svako biračko mesto i spreče zloupotrebe. Naprednjaci bi mogli da insistiraju na uslovima i zato što ne postoji mogućnost da se u kratkom vremenu bilo šta od izbornih uslova promeni nabolje, REM još jednom ne bi odigrao svoju ulogu, nastavila bi se satanizacija političkih protivnika i pumpanje popularnosti Aleksandra Vučića.
Ipak, dešavanja proteklih meseci odvratile su jedan deo javnosti od vladajuće stranke, na čemu bi delimično mogla da profitira opozicija. Bolji opozicioni rezultat podrazumevao bi uslov da se opozicija u kratkom vremenu bolje organizuje, da se udruži i da kao kandidate predloži ljude od ugleda u lokalnim zajednicama, bez obzira na partijsko opredeljenje.
Nevidljivo rešenje
Sa druge strane, od opozicije je upućen predlog o prelaznoj vladi. Nije, međutim, precizirano da li se bi se radilo o ekspertskoj ili političkoj vladi. U svakom slučaju, prva uloga bi bila priprema izbora u roku od tri, četiri meseca, ali i stvaranje okruženja za fer i ravnopravne uslove svih učesnika.
Tu je i zahtev studenata o smeni odgovornih za korupciju na Železničkoj stanici, s tim da je precizirano da politička odgovornost u ovom slučaju obuhvata celokupnu aktuelnu vlast.
Očito, ponuda za razrešenje krize na srpskoj sceni ima. Međutim, predlozi vlasti i opozicije su međusobno toliko različiti da se ne vidi kako bi se razlike u kraćem periodu mogle prebroditi. Time ostaje nejasan i nevidljiv način kako bi se aktuelna politička kriza u Srbiji mogla razrešiti i kako bi se život u Srbiji mogao vratiti u uobičajenu svakodnevnicu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Ogled(anje): (Ne)sportska priča
19.01.2026.•
0
Sport klub. Više od jedne decenije bio je ultimativno najbolji specijalizovani sportski televizijski brend u Regionu. Možda i u vasceloj Evropi.
Ogled(anje): Prvi sneg i "spuštene pantalone" komunalaca
13.01.2026.•
19
Od kada sam u novinarstvu - to je bezobrazno mnogo decenija - postoje figure koje žurnalisti, iz generacije u generaciju, žestoko rabe. Bez obzira što iste podsećaju na izlizane blokeje na đonovima ishabanih cokula.
Mister Dolar
12.01.2026.•
6
Uskoro će, 20. januara, godinu dana od kako je Donald Tramp stupio na tron najmoćnije države na svetu.
Novogodišnja otmica na američki način
05.01.2026.•
6
Decenijama unazad svet na lep i pomalo raskalašan način provodi novogodišnju noć.
Demografija i politika: Kad broj ljudi počne naglo da opada
05.01.2026.•
8
Unazad pola veka pravi je bum na planeti. Broj ljudi se za pola veka udvostručio, sa četiri na osam milijardi.
Nezgodna pitanja
02.01.2026.•
3
Došao je ovaj moj osmogodišnjak jednog decembarskog dana iz škole i pitao: "Mama, a šta su to deca bez roditeljskog staranja?"
INTERVJU Kokan Mladenović: Zašto smo mi magarci?
22.12.2025.•
9
Predstava "Zašto magarci stoje na promaji?", po tekstovima Danila Harmsa, a u režiji Kokana Mladenovića, premijerno je izvedena u Novosadskom pozorištu.
Autoimuna bolest
19.12.2025.•
2
Rodoljub Šabić piše o korupciji, novoj eliti i "autoimunom oboljenju".
Zauvek izmenjena slika starog jezgra Novog Sada
13.12.2025.•
2
Centar Novog Sada je devastiran do neprepoznatljivosti. Glavna vizura od spomenika Svetozara Miletića do Kompleksa Banovine više ne postoji.
Mangupi u Nemanjinoj
12.12.2025.•
1
Sve autokrate i diktatori u Srbiji su benevolentne dobrice koji rade na polzu naroda, ali ne mogu oni da isprate sve što rade mangupi oko njih, pa ako nešto ne valja, nemojte im zameriti.
I služba REM-a u službi "blokadera"?
05.12.2025.•
0
Rodoljub Šabiće piše o tome da li je i služba REM-a prešla na stranu "blokadera".
Socijalno odgovorni i razvojni tekst kojim ne upravljaju stranci
28.11.2025.•
1
Znate li kakav je budžet? Bilo koji i za bilo koju godinu – opštinski, gradski, pokrajinski, republički, ko god da je ministar, iz koje god stranke (kažu legende da je bilo drugih stranaka pre SNS-a).
Lustracija u Srbiji - istorija i perspektiva
21.11.2025.•
4
Dubina političke, društvene i moralne krize u Srbiji, uz nesumnjivu poljuljanost naprednjačkog režima koja sve više liči na njegovo odumiranje, mnoge podstiču na razmišljanje o Srbiji posle Vučića.
Možemo li bolje?
11.11.2025.•
9
Ugazila sam sasvim slučajno u kanal TV Pink i videla kako nam se sa velikog ekrana drži lekcija o empatiji.
"Zakon" za rušenje Generalštaba i pravnog poretka
07.11.2025.•
14
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbije piše o slučaju Generalštaba i o tome kako naprednjaci "zakonom" urušavaju pravni poredak.
INTERVJU Milan Tripković: Ljudi više nisu u stanju da svare laži
20.10.2025.•
8
Novosadska knjižara Bulevar Books ovog će novembra obeležiti 14 godina rada, a paralelnom sa tim, jednom od osnivača Milanu Tripkoviću biće objavljen novi roman.
Kohan: U Mađarskoj tabloidi više ne prolaze, na vladinim konferencijama za medije nema naručenih pitanja
17.10.2025.•
3
Novinar mađarskog provladinog "Mandinera" Maćaš Kohan (Matyas Kohan) ocenio je u izjavi za UNS da model tabloidnih medija u Mađarskoj više ne funkcioniše.
Komentari 26
Predrsg
Slobodan
Izgleda da vam je mnogo dobro pa ste pobesneli. Sve su vam šuplje priče. Podnesite krivične prijave ako imate dokaze za sva lupetanja. Ili cvikate. I pišite pod pravim imenom.
Колумбо
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar