
Novi Sad - uništavanje grada izgradnjom
Uprkos neprekidnim višemesečnim protestima građana, Skupština Novog Sada usvojila je sporni Generalni urbanistički plan.

Foto: 021.rs
Tako je najavila da će ne samo zabetonirati i poslednju zelenu oazu na bačkoj strani grada, oko Ribarskog ostrva, već će zgradurinama načičkati i fruškogorske padine.
Poslednjh sedmica na RTS-u su nekoliko puta emitovane su sjajne emisije o Ljubljani i Beču. Videli smo kako se razvijaju gradovi koji su uzori svima koji vode brigu kakav će urbanitet ostaviti potomcima u nasleđe.
Blizu, a tako daleko
Ukratko, u slovenačkoj prestonici je čak 46 odsto ukupne površine pod zelenilom, dok 95 odsto stanovnika do jednog od 15 parkova mogu da stignu najkasnije pet minuta nakon izlaska iz stana. Beč je sa otprilike 28 kvadratnih metara po stanovniku još "ekološkiji", udarna gradska aktivnost poslednjih godina je ozelenjavanje više kilometara dugih ulica u najstarijem delu gradu, koja se odvija u sklopu promene gradskog saobraćaja, ubuduće još više utemeljenog na javnom prevozu, biciklima, rolerima...
U obe prestonica se pažnja poklanja minimalnom asfaltiranju, tako da voda nakon padavina ima prolaz do zemljišta. Sve je više i parcela za urbanu poljoprivredu na kojima građani uzgajaju povrće i voće bez upotrebe hemikalija. Oba grada već duže vreme beleže stagnaciju u broju stanovnika, ostavljajući priliku da se intenzivnije razvijaju i do sada zapostavljene varoši.
Počinje nelegalnom gradnjom
Vratimo se u Novi Sad, poslednje decenije izrastao je prekomerno, priliv novih stanovnika dostizao je i 5.500 za 12 meseci. Dok je 2011. bilo 118.000 registrovanih putničkih automobila, sada ih je više od 155.000, na šta treba dodati još desetak hiljada kupljenih na lizing, prijavljenih u Beogradu, sedištu svih lizing kuća. Ostaje dilema u kojoj meri je širenje grada uslovljeno dolaskom novih građana, a koliko je, obrnuto, dolazak podstican mogućnošću relativno brze kupovine stana.
Problem je što sto grad nema previše prostora za širenje. Već je za desetak hiljada hektara umanjeno poljoprivedno zemljište u okolini, a širenje se u suštini zasniva na nelegalnoj gradnji koja se naknadno, za simboličnu nadoknadu, obično legalizuje.
Trajna šteta
Kako prostora nikada nije bilo dovoljno, na udaru su se našle i destinacije decenijama čuvane za druge namene, ponajčešće za parkove i zelene staze. Prema podacima Društva arhitekata Novog Sada, u poslednje vreme je preinačeno minimalno 12 lokacija ranije planiranih za parkove čija ukupna površina premašuje 43 hektara. Time su, praktično, trajno izgubljeni za zelene oaze. Nalaze se po svim kvartovima, kod škole "Kosta Trifković", između Limana i Telepa, na Klisi, Veterniku, Adicama, Novom naselju, Detelinari, u Kisaču…
U ne tako malom broju slučajeva, nema odgovarajuće zamene. Njihovom transformacijom pojedini reoni su za sva vremena ostali bez parka i ozbiljnijeg zelenila. Odličan primer za totalno utonjavanje u beton je kvart oko škole "Kosta Trifković". Nakon prodaje, plac decenijama čuvan za park načičkan je ogromnim zgradurinama, a u blizini nema niti manjeg prostora slobodnog za ozelenjavanje.
Danas, posle besomučne izgradnje, žitelji Telepa, Veternika, Adica, Detelinare, Klise, Salajke, teško mogu i da poveruju da se Ljubljančani ili Bečlije "čim izađu" iz stana nađu u zelenom okruženju. Njihova deca teško i da pomišljaju na drveće i zeleno šiblje u blizini.
Umesto drveća beton
Tek usvojeni Generalni urbanistički plan predviđa da dovrši proces "betoniranja" sa bačke strane grada. Na direktnom udaru je veoma prostrana poslednja novosadska zelena oaza, područje uz Dunav koje se pruža od plaže "Štrand", pa preko Brodogradilišta ide "Šodrošom" i "Kameničkom adom". Povremeno se zalazi u intervencije na Ribarskom ostrvu. Tu se svuda planiraju stambene zone, od kojih posebno bode oči ona predviđena za "Brodogradilište".
Na mestu ranije planiranom za park, prema novom GUP-u bi nikla bi zgrada velikog gabarita. Ostalo područje, oduvek zelenilo, bilo bi popunjeno zgradama. Pravo betoniranje dunavske obale. Planirani nalet urbanista i građevinaca je toliko žestok da bi teško odolelo i samo Ribarsko ostrvo, poslednja šuma na teritoriji grada.
Tu, međutim, ne bi bio kraj. Na red dolazi druga, sremska obala reke. Trandžament je viđen kao lokacija za novi gradski kvart. Bio bi to udar na Frušku goru i teško da pred investitore ne bi došla i periferna područja Nacionalnog parka.
Preventivni pakt
Ova lokacije je u jednom ranijem periodu takođe bila urbanistički označena kao pravac širenja grada. Srećom, odustalo se kada su geolozi utvrdili da je, skupa sa susednim lokacijama, u pitanju izrazito klizište. Pri tome se još uočilo da bi i priroda Fruške gore teško izdržala veće širenje grada na sremsku stranu Dunava.
Aktuelna lokalna vlast pokušava da stvari dovede pred svršen čin. Tako je, bez ikakvog urbanističkog utemeljenja, na ovoj lokaciji izgrađena zgrada RTV, pre godinu dana i zgrada specijalizovane kovid bolnice. Reč je o jasnim naznakama naleta na zelenilo Fruške gore.
Vlast je tačno predvidela da će pretvaranje Novog Sada u najveći majdan betona izazvati revolt javnosti. Delovali su preventivno i dobar deo lokalne opozicije vezali za sebe. Bilo je tu brojnih ustupaka, dok je sa pojedinim strankama navodno autonomističke orijentacije sklopljen savez na gradskom nivou.
Tu se krije objašnjenje zašto je u gradskom parlamentu bilo neobično malo suprotstavljanja novom GUP-u. Kada se glasalo, protiv su bili članovi SRS i DSS, dok odbornici LSV nisu došli na sesiju. Jeftini trik (bivših?) autonomaša; uostalom, mada su u poslednja dva mandata imali devet, potom osam odbornika, niti jedan nije za skupštinskom govornicom rekao ni reč o brojnim urbanističkim nasrtajima koji karakterišu dugu vladavinu naprednjaka. Uz kontinuiran raspad Demokratske stranke, pakt SNS i LSV bio je ključan da se pacifikuju glasovi protivljenja u skupštini.
Borba za dašak vazduha
Građani nisu imali šta drugo do upustiti se u vanparlamentarne proteste i pokušaje zaustavljanja primene pogubnog projekta. Uspeli su da problem jasno predoče biračkom telu, izgrađen je noseći tim protesta, podrška stiže i od Društva arhitekata koje je, takođe, iskazalo krajnje rezerve prema novom GUP.
Ostaje da se vidi hoće li se urazumiti vodeća stranka u gradskoj vlasti ili, bar, njeni trabanti kojima preti potpuni gubitak političke prepoznatljivosti i, mada ne mora i formalno, utapanje u naprednjačku svetinu. Vredi se angažovati kada je GUP u pitanju, nije reč o zalaganju za neki politički princip, u pitanju je borba za opstanak pod kakvom-takvom zelenom kapom.
Podrži 021
021 je pokrenuo svoj gift shop - Shopins.rs, a kupovinom nekog od artikala direktno podržavate rad naše redakcije. Svaki vaš doprinos, ma kako bio velik ili mali, dragocen je. Jer pravo novinarstvo vredi.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Zamislimo 2050. godinu: Kako bi izgledala uspešna energetska tranzicija u Srbiji?
03.10.2023.•
1
Zamislimo da je uspešna energetska tranzicija u Srbiji završena 2046. godine.
Zašto bi Visoki savet sudstva trebalo da otvori svoj rad za javnost?
03.10.2023.•
0
U stručnoj javnosti koja prati reformu pravosuđa ovih dana jedna od važnijih tema je da li će Visoki savet sudstva otvoriti svoj rad za javnost, uvođenjem video prenosa svojih sednica.
Prikladan datum
27.09.2023.•
13
Sećam se jedne sahrane, bila je tužna, bolna i nepotrebna - izgubljen je život ni za šta i uzalud.
Novi Sad - Evropski grad (seče) šuma: Random nagrada i veliko nemanje na čemu
21.09.2023.•
12
Bio je raspust i jedan desetogodišnjak cepao je plejstejšn kao da sutra ne postoji.
Krugovi Berlina 1936: Igre izvan svih granica
16.09.2023.•
0
Olimpijske igre u Parizu 2024. godine već su tema u javnosti. Međutim, ovog puta vraćamo se u prošlost.
"Bakapraseći" Vučić
14.09.2023.•
25
Aleksandar Vučić je masovni proizvođač sebe samog. Predan je poslu obesmišljavanja svega ostalog.
Novosadski carspotting: Šta vam deca rade kada ih ne gledate?
13.09.2023.•
32
Osam dečaka stoje na "ostrvu", nasred Futoškog puta kod Šeratona, i drži telefone. To je slika koju je jedna žena podelila u fejsbuk grupi novosadskih mama.
Nikad nećemo biti gas: Novinari Informera kao moralne gromade
06.09.2023.•
11
Jednom sam naivno otišla na Tik Tok i naletela na objavu koju je napravio i okačio gradonačelnik Banjaluke.
Začarana šuma: Za upis u vrtić nekad nije dovoljno ni da lično poznaješ Petra Pana
30.08.2023.•
16
Menjamo Svica za Vilenjaka. Zvončicu za Radosnicu. Različak za Zlatokosu, Bambi za Kolibre, Zeku za Srnu, Vidovdanski zvončić za Vevericu, Lastu za Dugu, Palčicu za Gulivera.
Neumoljivi ispit istine
26.08.2023.•
0
Nedavno je objavljena knjiga "Ko je bio Ivo Andrić" u izdanju "Akademske knjige".
INTERVJU Igor Sakač: Bitno je da se prepoznaš u sredini u kojoj živiš, ovde se to ne dozvoljava
25.08.2023.•
5
"Bitno je da se prepoznaš u sredini u kojoj živiš, a ova sredina ti to ne dozvoljava", kaže u intervjuu za 021.rs muzičar Igor Sakač.
Vrline i mane - sad ih je, kao, briga
24.08.2023.•
9
Država je, suočavajući se sa kriznom situacijom u kojoj se nalazi nakon masovnog ubistva u OŠ "Vladislav Ribnikar", odlučila da deca dobiju novi predmet - Vrline i vrednosti kao životni kompas.
"Greh" moje majke: Odakle joj drugačije prezime?
23.08.2023.•
29
"A čekaj, muž ti se preziva drugačije?"
Sećanje slikarke Leposave Pavlović: Istina je prodorna. Ona se ne može sakriti
19.08.2023.•
0
Nedavno je objavljena knjiga "Ko je bio Ivo Andrić" u izdanju "Akademske knjige".
Novonaseljski amarkord
18.08.2023.•
54
Novo naselje posle pola veka nije baš "najnovije". Ipak, i dalje je drugačija novosadska četvrt. Zahvalimo na tome onima koji su je planirali, ali i onima koji nisu ništa dirali.
"Ćuti, glupa si i nesposobna"
16.08.2023.•
25
Pre par godina bila sam na nekom rođendanu. Iznenada, u jednom ćošku, podigle su se tenzije i jedan, tada četvorogodišnji dečak, svojoj majci je rekao: "Ćuti, glupa si i nesposobna".
Mlad i lovaran - Džeger prstiju lepljivih za život
10.08.2023.•
2
Najdugovečniji roker je krajem jula proslavio osamdeseti rođendan.
Godišnji umor: Letovanje s decom (za Danicu Grujičić)
09.08.2023.•
14
Najnoviji hrišćanin kojeg su cezari bacili lavovima bila je vest o tome da izabrani lekar može da odobri dve nedelje bolovanja pacijentu.
INTERVJU Stevan Filipović: Ne postoji diktator koji je otišao sa vlasti jer je neko šetao
09.08.2023.•
14
"Jedini legitimitet koji bilo koji političari mogu da imaju je legitimitet koji im daju ljudi, da li na ulici ili na izborima", kaže u intervjuu za 021.rs filmski reditelj Stevan Filipović.
Novosadska politika je loš performans
03.08.2023.•
22
Performans može da bude značajno političko sredstvo. Problem je kada se čitava politika svede na performans.
Komentari 25
Novosadjanin
Anonimus
Milijana
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar