Zakazuju operacije za 2021. godinu

Na listama za zakazivanje pregleda i intervencija u zdravstvenim ustanovama više od 55.000 osoba, a liste čekanja se u pojedinim slučajevimapopunjavaju i za 2021. godinu.
Na listama za zakazivanje pregleda i intervencija u zdravstvenim ustanovama više od 55.000 osoba, a liste čekanja se u pojedinim slučajevimapopunjavaju i za 2021. godinu.

Na zvaničnim listama čekanja, koje objavljuje RFZO, na procedure u 46 zdravstvenih ustanova širom Srbije čeka više od 55.000 ljudi, uz napomenu da neki centri ne ažuriraju redovno ove spiskove, a neki ih uopšte ne dostavljaju iako im je to obaveza. Najviše pacijenata, oko 22.000, čeka na operaciju katarakte, a najduže, čak i do osam godina, čeka se na intervencije u oblasti ortopedije i kardiologije.

Za dugačke liste čekanja u bolnicama uglavnom imaju identična "opravdanja": ograničene kapacitete, po kadru i po opremi, ali i po broju operacionih sala, a deo krivice se pripisuje neujednačenoj nabavci neophodnog materijala.

"Iako zvuči drastično podatak da u našoj zemlji na operaciju katarakte čeka više od 20.000 ljudi, svuda u svetu ljudi čekaju na ovu intervenciju, jer je to jedna od najučestalijih operacija koje se rade na ljudskom oku," kaže profesor dr Branislav Đurović, predsednik Udruženja za hirurgiju katarakte. "Kod nas se ti zastoji na listama možda nešto češće dešavaju zbog nestalnog snabdevanja očnih klinika neophodnim materijalom, ali pacijenti ne moraju da strahuju da će im se stanje zbog čekanja pogoršati, jer se liste formiraju prema prioritetima."

Na jedinstvenoj listi čekanja za kardiohirurške intrevencije upisana je 131 osoba, a na raznim spiskovima u kardiohirurgiji: za kateterizaciju, ugradnju stenta, bajpasa, veštačkog zaliska, defibrilatora, grafta, veštačkog vodiča srca i koronarografiju nalazi se više od 7.000 pacijenata, pišu Novosti.

Najviše je kandidata za koronarografiju - 1.602 ljudi, koju samo u Kliničkom centru Srbije čeka 847 pacijenata. Nešto je kraći spisak kandidata za zamenu valvula, a od njih 1.457 čak 1.230 je na spisku Instituta "Dedinje", gde ove zahvate zakazuju za maj 2016. godine. Na listama čekanja takođe može da se vidi i da svi kardiovaskularni centri nisu podjednako opterećeni, jer na kateterizaciju u Sremskoj Kamenici, recimo, trenutno čeka 365 ljudi, u Kliničkom centru Niš jedan, a u "Dedinju", gde se ovaj zahvat već zakazuje za 15. maj 2020. godine - 1.027 pacijenata.

Stanje nije bolje ni u ortopediji, gde operaciju kuka u 33 bolnice čeka oko 7.000 pacijenata, dok je neznatno manje u redu za koleno. Ako je verovati zakazanim terminima, većina bi, ipak, trebalo da uđe u operacionu salu sledeće i 2014. godine, ali će neki pacijenti morati da sačekaju i nešto duže.

Recimo, u bolnici u Kruševcu ugradnja kuka i kolena, koju čeka oko 350 pacijenata, već se zakazuje za polovinu 2015. godine, a u Kliničkom centru Kragujevac, gde cementnu protezu za kuk čeka 391 pacijent zakazuje se za april 2017. godine, a na spisku za bescementnu, gde ima 827 upisanih zakazuje se već april 2021. godine.

  • 09.12.2012 20:20
    Operacije i ostala ispitivanja
    Ministarstvo zdravlja bi trebalo da omogući medicinske tretmane i kod privatnika pa neka se prizna određena cena za državne ustanove a razliku do cene kod privatnika neka plati pacijent ako mu se isplati.
  • Tea

    09.12.2012 18:55
    Profesore
    Mozda vi znate kako da pacijent sazna kada ce mu raditi elektrofiziolosko ispitivanje ?Komisija je odobrila pre 16 meseci i nikom nista.
  • Bob Rock

    09.12.2012 18:33
    Za Burgu i ostale stručnjake...
    Medicinske intervencije koštaju (zamisli?). Fond nekoj zdravstvenoj ustanovi odobri određenu svotu novaca za mesec dana. To u prevodu znaci npr. 20 kateterizacija, toliko može da se uradi i nijedna više, nema veze sad dokoličarenjem, ispijanjem kafe i bla bla bla. Možda je kapacitet ustanove 20 intervencija na dan ali NEMA PARA! I nemoj večito pljuvačina po lekarima...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Raste broj vakcinisane dece

U 2023. godini postignut je veći obuhvat redovne vakcinacije i revakcinacije nego u 2022. godini, ali je manji broj onih koji su primili treću dozu vakcine protiv tetanusa.

Kako da dobijemo dovoljno vitamina D?

Zašto stariji ljudi, a posebno žene, gube kalcijum iz kostiju i gomilaju ga u krvnim sudovima? Koji su uzroci ovog stanja, da li je i na koji način ga je moguće sprečiti?