Ljuti ljudi brže i bolje završavaju svoje zadatke: Postoje i benefiti ovih osećanja
Naučnici u Sjedinjenim Američkim Državama otkrili su da ljutnja ima svoje benefite.
Foto: Pixabay
U studiji koja je obuhvatila oko 1.000 ispitanika uočeno je da su ljudi koji su ljuti pre završavali svoje zadatke, prenosi RTS.
Prema istraživanjima, ljudi koji su se prvi naljutili bili su uspešniji od ostalih učesnika u studijama i uopšte u životnim zadacima.
Ljuti ljudi su duže držali pažnju i bolje su se snalazili u verbalnom rešavanju problema.
Takođe su postigli bolje rezultate u izazovnoj video-igrici i veća je verovatnoća da će potpisati peticiju za zaustavljanje povećanja školarine.
Takođe, razmotren je i slučaj iz stvarnog sveta gledajući podatke ankete prikupljene od 989 ljudi tokom opštih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama 2016. i 2020. godine. Otkriveno je da je bes zbog mogućnosti da protivnički kandidat pobedi naterao ljude da glasaju na izborima.
Studije pokazuju da je bes pomogao u postizanju izazovnih ciljeva. Kada ciljevi nisu bili izazovni, ljutnja nije poboljšala rezultate.
Na primer, kada su učesnici morali da rešavaju lake zagonetke sa rečima ili da igraju jednostavnu video-igricu koja uključuje samo jedan skok, učesnici koji su bili ljuti nisu prošli ništa bolje od drugih.
Kako ljutnja utiče na naš život?
Ovde priča postaje komplikovanija. Ovo ne znači da svi treba da se razbesne da bi postigli svoje ciljeve, ali bes očigledno može biti od koristi u prevazilaženju prepreka.
Deo izazova sa učenjem iz naših emocija je to što one nisu usmerene – to jest, ne guraju nas nužno ka određenoj vrsti akcije da bismo rešili situaciju.
Eksperimentalne studije obavljene su tako da imaju jasan cilj sa samo jednom uključenom radnjom ili izborom (kao što je ustrajati ili odustati). Život je obično mnogo komplikovaniji, a ljudi imaju mnogo radnji na izboru. Neke od ovih opcija mogu imati ozbiljne negativne posledice.
Ljutnja može navesti ljude da rade stvari koje radije ne bi radili, a ne odgovaraju njihovim dugoročnim ciljevima.
Ljutnjom do cilja
U svađi sa romantičnim partnerom, ako je dugoročni cilj da se poboljša veza, ljutnja može da motiviše odgovarajuće naredne korake, uključujući izražavanje potreba, rad na kompromisu i slušanje.
Ali ako je cilj koji pokreće da se dokažete ko je u pravu u svađi, može se govoriti glasnije, ignorisati perspektiva partnera i ponašati se agresivno. Treba odvojiti trenutak da se provere trenutni i dugoročni ciljevi što može pomoći u sprečavanju štetnih reakcija i bolje podsticati.
Negativne emocije nisu loše. One su važni pokazatelji da se dešavaju značajni događaji. Dakle, sledeći put kada se to dogodi, ne treba ih potiskivati jer su važni pokazatelji da se dešavaju značajne stvari.
"Ljutnja nije prijatna, ali može pomoći da se prevladaju prepreke i izazovni ciljevi i zato je ne bi trebalo pokušavati potisnuti niti ignorisati", navela je Heder Lenč, profesorka psihologije.
U naučnom časopisu Ameriken sajens, profesorka Lenč ističe da je ljutnja signal da je osoba naišla na izazov dok pokušava da ostvari neki cilj.
"Kad se naljutite, trebalo bi se zaustaviti, orijentisati se na ono što se događa i razmotriti najbolji način da odgovorite kako biste postigli svoj cilj. Na primer, radite na važnom projektu, ali kompjuter se stalno ‘gasi’. Bes bi vas mogao podstaći da uređaj odnesete na popravku ili da ga razbijete o pod. Obe radnje uklanjaju prepreku, ali samo prva omogućava da se ostvari cilj", objasnila je Lenčova.
Profesorka tvrdi da ovo ne znači da čovek treba da se namerno razbesni kako bi postigao cilj, pošto može doći do ozbiljnih negativnih posledica, ali i da se ljutnja, kad je čovek oseti, ne treba potiskivati, već se može usmeriti u rešavanje izazova i prepreka.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Revolucija u farmaciji: Više tableta u jednoj i to odštampanoj
19.05.2024.•
0
Istraživači u Centru za aditivnu proizvodnju Univerziteta u Notingemu postigli su značajan napredak u personalizovanoj zdravstvenoj zaštiti kroz novu tehnologiju 3D štampanja tableta.
Pušenje e-cigareta u kratkom vremenskom periodu može izazvati astmu
19.05.2024.•
0
Naučnici sa univerziteta u Hjustonu objavili su istraživanje koje pokazuje da osobe koje puše elektronske cigarete u veoma kratkom vremenskom periodu mogu da steknu predispoziciju za dobijanje astme.
"Večne hemikalije" u hrani: Teško se razgrađuju, a ima ih i u ljudskoj krvi i mleku dojilja
19.05.2024.•
0
Globalno istraživanje Fondacije za pakovanje hrane iz Ciriha pokazalo je da se širom sveta hrana pakuje u kontejnerima ili papiru koji sadrže čak 61 vrstu sintetičkih hemikalija.
Živimo sve duže: Očekivani životni vek u 2050. biće 78,2 godine
19.05.2024.•
0
Životni vek na globalnom nivou biće povećan za gotovo pet godina do 2050, sa 73,6 godina koliko je bio u 2022. na 78,2 godine u 2050. godini.
Naučnici na tragu "ultimativnog leka protiv mamurluka": Gel sprečava da uopšte dođe do njega
19.05.2024.•
1
Naučnici tvrde da su na tragu "ultimativnog leka protiv mamurluka" u vidu gela, koji sprečava da do posledica opijanja uopšte i dođe.
Holandija odobrila eutanaziju devojci koja pati od depresije
19.05.2024.•
2
Holanđanki Zoraji ter Bek (29), koja pati od depresije, nadležni organi te zemlje odobrili su eutanaziju zbog "nepodnošljive duševne patnje".
Hiljade Britanaca pre više decenija primilo krv zaraženu HIV-om: Tek sada će dobiti odštetu
19.05.2024.•
0
Britanija će platiti više od 12,7 milijardi dolara odštete hiljadama pacijenata, sedamdesetih i osamdesetih godina lečenih krvlju zaraženom HIV-om ili hepatitisom C, objavio je list "Sunday Times".
Onkolozi u Nišu: Maligne bolesti će preteći kardiovaskularne po učestalosti, neophodna prevencija
18.05.2024.•
4
Živimo u vreme epidemije malignih i kardiovaskularnih bolesti, a da bi videli benefite od ulaganja u opremu i inovativne terapije, mora se više raditi na prevenciji.
Šta je osteoporoza i kako zaštititi kosti?
17.05.2024.•
0
Osteoporoza je bolest koju nazivaju epidemijom 21. veka koju karakteriše smanjivanje gustine kostiju što za posledicu ima nastanak preloma.
Od početka godine u Srbiji 1.364 obolela od velikog kašlja
13.05.2024.•
1
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da su u Srbiji, od početka godine do 10. maja, prijavljena 1.364 slučaja velikog kašlja.
Sve manje obolelih od gripa
13.05.2024.•
1
U Srbiji je od 29. aprila do 5. maja prijavljeno 3.218 slučajeva oboljenja sličnih gripu, saopštio je Institut za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut".
Istraživanje: Gojazni ljudi u Evropi 2,5 puta češće odlazili na bolovanje
13.05.2024.•
0
Gojazni ljudi u Evropi su 2,5 puta češće odlazili na bolovanje od ljudi koji nisu gojazni, pokazuje istraživanje predstavljeno na Evropskom kongresu o gojaznosti u Veneciji.
Preminuo prvi primalac genetski modifikovanog svinjskog bubrega
12.05.2024.•
0
Prvi primalac genetski modifikovanog svinjskog bubrega preminuo je skoro dva meseca nakon što je operisan, saopštili su njegova porodica i bolnica koja je izvršila hirurški zahvat.
Otkrivena nova funkcija malog mozga
12.05.2024.•
1
Iako mali mozak (lat. cerebellum) čini samo 10 odsto ukupne mase mozga, unutar njega je zbijeno više od tri četvrtine moždanih neurona.
Istraživanje: Visoka upotreba nikotina nije ključan faktor u razvoju bolesti povezanih s pušenjem
09.05.2024.•
4
Švedska, uprkos sličnom nivou ukupnog korišćenja nikotina među svojim stanovnicima, ima znatno niže stope oboljevanja od bolesti povezanih s pušenjem u poređenju s drugim evropskim narodima.
Insulinska rezistencija: Zašto su musli i smuti problematična hrana?
09.05.2024.•
0
Insulinska rezistencija je veoma veliki problem i stanje koje se teško otkriva.
Simptomi sindroma policističnih jajnika koji pogađa svaku desetu ženu
06.05.2024.•
2
Sindrom policističnih jajnika ima svoje simptome, a pojedini su prilično neobični pokazatelji ovog hormonskog problema.
Naučnici na pragu pronalaska vakcine koja će štititi od svih budućih korona virusa
06.05.2024.•
7
Naučnici Univerziteta u Kembridžu tvrde da su uspešnim eksperimentima na miševima došli na korak od stvaranja vakcine koja će moći da zašiti ljude od širkog spektra korona virusa.
Umro Britanac koji je imao 317 kilograma: Otkazali mu organi sa 34 godine
05.05.2024.•
0
Najteži čovek u Velikoj Britaniji, koji je imao 317 kilograma, preminuo je u 34. godini nakon što su mu otkazali organi.
Istraživanje: Više od 60 odsto populacije spremno ponovo da se vakciniše protiv korona virusa
05.05.2024.•
1
Više od 60 procenata svetske populacije veruje vakcinama i spremno je da se ponovo vakciniše protiv kovida 19, kao i protiv drugih rasprostranjenih bolesti.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar