Većina lekara bi pre izabrala smrt nego hemoterapiju

Verovali ili ne, naučno je dokazano da se većina lekara, da oboli od terminalne faze neke, bolesti poput uznapredovalog zloćudnog karcinoma, ne bi podvrgnula agresivnim lečenjima poput hemoterapije, iako to sugerišu svojim pacijentima.
Verovali ili ne, naučno je dokazano da se većina lekara, da oboli od terminalne faze neke, bolesti poput uznapredovalog zloćudnog karcinoma, ne bi podvrgnula agresivnim lečenjima poput hemoterapije, iako to sugerišu svojim pacijentima.

Tako je barem utvrdilo istraživanje Stenford univerziteta, objavljeno u časopisu "Plos ONE", u kojem se otkriva da bi 88,3 odsto doktora izabralo da ih ne drže na aparatima za veštačko održavanje života, niti da ih reanimiraju u slučaju srčanog zastoja.

Ova studija ujedno je nastala kao reakcija na novi američki zakon kojim je pacijentima omogućeno da imaju više kontrole u odlučivanju o zadnjim danima svog života. U studiju je bio uključen 1081 doktor, kojima su 2013. godine postavili različita pitanja, ali i 790 doktora iz Arkanzasa koji su još 1989. odgovorali na ista ta pitanja. Za tih 25 godina stavovi lekara nisu se mnogo promenili.

Većina njih izbegla bi teške terapije poput hemoterapije, jer su svesni da lečenje koje produžava život najčešće postane veći teret od same bolesti, kako za pacijenta, tako i za njegovu porodicu.

Redakciji "Daily Maila" se pre dve godine javila doktorka Kejt Grejndžer, koja je u 29. godini obolela od terminalnog karcinoma. Napisala im je da je odustala od hemoterapije, jer joj je od nje bilo strašno loše. Izjavila je da bi radije živela svoj stari život, pa makar to bilo i na samo par meseci, ali bez patnje.

"Prihvatila bih dalje lečenje samo kad bi se poboljšao kvalitet, a ne kvantitet dana koji su mi ostali", izjavila je tada doktorka Grejndžer.

"Velika većina lekara svesno je činjenice da, kada im specijalista saopšti da imaju uznapredovali karcinom, da je došlo vreme za predaju i da, u najboljem slučaju imaju šanse od pet posto da prežive još pet godina", smatra dr Martin Skur koji i sam kaže da se ne bi podvrgnuo takvom lečenju.

"Zatvorio bih svoju ordinaciju u Londonu, zatvorio se u svoju kuću u Norfolku, nabavio zalihe džina i tonika i dobro se provodio dok mi ne dođe kraj", zaključio je on.

  • 05.06.2014 09:33
    Ne treba ništa generalizovati, svaki organizam je poseban i niko ne zna sa sigurnošću kako će reagovatina koju terapiju. Verovatno je iz tog razloga nastala izreka: - kom' ima veka, ima mu i leka.
  • 04.06.2014 10:22
    Bolje rob nego grob.
  • 04.06.2014 08:42
    Ma to samo tako kazu a kada shit hits the fan udaraju po hemiji.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje

Raste broj vakcinisane dece

U 2023. godini postignut je veći obuhvat redovne vakcinacije i revakcinacije nego u 2022. godini, ali je manji broj onih koji su primili treću dozu vakcine protiv tetanusa.

Kako da dobijemo dovoljno vitamina D?

Zašto stariji ljudi, a posebno žene, gube kalcijum iz kostiju i gomilaju ga u krvnim sudovima? Koji su uzroci ovog stanja, da li je i na koji način ga je moguće sprečiti?