
Pivo postojalo i pre 13 hiljada godina: Evo kada su ljudi počeli da piju alkoholna pića
Kroz istoriju, ljudi su konzumirali alkohol kao deo verskih rituala, za socijalno povezivanje, u medicinske svrhe, i na kraju krajeva radi uživanja a naučnici otkrivaju kada je sve počelo.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Okupljanje sa društvom kako biste se zabavili uz pivo ili čašu vina nije baš moderna aktivnost. Zapravo, ljudi prave i piju alkoholna pića još od davnina.
History.com piše o nekima od najranijih poznatih primera ljudi koji su pravili i konzumirali pivo, sake, vino i druga alkoholna pića, prenosi Euronews.rs.
Pivo, Izrael - 11.000 godina pre nove ere
Najraniji dokazi o alkoholu koji je napravio čovek otkriveni su na nalazištu u pećini Rakefet, blizu današnje Haife, Izrael. Tamo su pokopani Natufijci - grupa lovaca-sakupljača sa istočnog Mediterana. Istraživači sa Stanford univerziteta analizirali su ostatke sa kamenih ploča pronađenih u pećini, i prepoznali dokaze o proizvodnji piva.
U članku objavljenom u "Journal of Archaeological Science: Reports" 2018. godine, autori pretpostavljaju da su Natufijci pravili pivo za ritualne gozbe kako bi odali počast preminulim članovima svoje zajednice.
"Ovo otkriće ukazuje na to da pravljenje alkohola nije nužno bilo rezultat viška proizvodnje u poljoprivredi, već da je razvijeno iz ritualnih razloga i duhovnih potreba, barem delimično, pre nego što je poljoprivreda postala uobičajena", izjavila je Li Liu, profesorka kineske arheologije na Stanfordu.
Međutim, prema Stivenu D. Batijuku, višem istraživačkom saradniku i predavaču na Odeljenju za bliskoistočne i srednjoistočne civilizacije i Arheološkom centru Univerziteta u Torontu, verzija piva koju su pravili Natufijci "nije ni nalik onome što pijemo danas". Bilo je više poput kaše od žitarica nego osvežavajućeg napitka.
Pivo od pirinča (Sake?), Kina - 7.000 godina pre nove ere
Nakon sprovođenja hemijskih analiza ostataka pronađenih na ranoj keramici iz Jiahu, neolitskog naselja u dolini reke Huanghe u Kini, tim istraživača pod vođstvom molekularnog arheologa Patrika Mekgaverna sa Univerziteta Pensilvanija otkrio je da se mešani fermentisani napitak od pirinča, meda i voća (plodovi gloga i/ili grožđa) proizvodio već 7.000 godina pre nove ere.
Kao što tim navodi u članku iz 2004. godine objavljenom u "Proceedings of the National Academy of Sciences", njihova otkrića "pružaju direktne dokaze o fermentisanim napicima u drevnoj kineskoj kulturi, koji su imali značajnu društvenu, religijsku i medicinsku vrednost".
Dakle, šta je tačno bio ovaj rani oblik alkohola? Pošto sadrži med, neki su ga uporedili sa medovinom, dok drugi smatraju da je više ličio na vrstu sakea jer je takođe pravljen od pirinča. Prema Batijuku, napitak je uglavnom bio napravljen od plodova gloga - jedne od retkih bobica koje prirodno sadrže kvasac koji omogućava fermentaciju. Međutim, dodaje se, ne bi trebalo da se smatra vinom u najstrožem smislu.
"Najbolje je ovo smatrati više grogom - napitkom veštice, ako želite", kaže on, napominjući da je verovatno imao prilično visok sadržaj alkohola i da nije sličan ničemu što pijemo danas. Napitak je korišćen u pogrebnim ceremonijama, objašnjava Batijuk, "verovatno u pogrebnim obredima, omogućavajući živima da komuniciraju sa duhovima kroz svoje 'promenjeno stanje svesti'".
Vino, Gruzija - 5.980 godina pre nove ere
Ostaci na velikim zemljanim posudama datiranim iz 5.980. godine pre nove ere, otkopanim na dva arheološka lokaliteta blizu Tbilisija, u Gruziji, predstavljaju najraniji dokaz tradicionalnog vina pravljenog od grožđa, kaže Batijuk. Istraživački tim, predvođen Mekgavernom, objavio je svoja otkrića u "Proceedings of the National Academy of Sciences" 2017. godine.
Dokazi o vinu pronađeni su u domaćinskim kontekstima na više lokaliteta povezanim sa različitim društvenim klasama, "što sugeriše da je vino bilo prilično rasprostranjeno u društvu—zajednički napitak“, objašnjava Batijuk, dodajući da su ga pravili "obični farmeri".
Ukupno osam velikih keramičkih posuda - verovatno korišćenih za fermentaciju, sazrevanje i skladištenje vina—pronađeno je sa ostacima; neke su bile ukrašene slikama grožđa i ljudi koji plešu, izveštava BBC.
Ostaci su sadržavali vinsku kiselinu, koja se u značajnim količinama nalazi samo u evroazijskom grožđu (Vitis vinifera) na Bliskom istoku, kao i u vinu pravljenom od tog grožđa. Takođe su sadržavali male, citrične i jabučne kiseline, koje se nalaze u istoj vrsti grožđa.
Čiča, Južna Amerika - 5.000 godina pre nove ere
Neki od najranijih poznatih keramičkih predmeta iz oblasti Anda u Južnoj Americi potiču iz perioda oko 5.000. godine pre nove ere i verovatno su korišćeni za prenošenje i čuvanje čiče: napitka koji se uglavnom pravi od fermentisanog kukuruza, zajedno sa maniokom, divljim voćem, kaktusima i krompirom, prema rečima Mekgaverna.
Kukuruz je smatran svetom biljkom za Inke i druge civilizacije tog perioda, a čiča se koristila kao vrsta valute.
"U kasnoj preistoriji, ogromna lokalna i državna imanja, većina na strmim, terasastim padinama i navodnjavanim ravnicama pustinja i dolina, bila su posvećena proizvodnji kukuruza", piše Mekgavern. Sama poljoprivreda, objašnjava, "uglavnom je bilo pokretano čičom" - sa lokalnim stanovništvom koje je radilo zemlju u zamenu za ovaj napitak.
Pored toga, čiča se konzumirala u velikim količinama tokom i nakon poljoprivrednog rada, "što je stvaralo svečanu atmosferu uz pevanje, plesanje i šale", navodi on.
Destilovani liker, Evropa - 1.400-1.600 godine
Dok su prirodno fermentisani alkoholi poput piva i vina postojali još u antičko doba, destilisani alkohol postoji tek nekoliko stotina godina.
"Destilacija je zaista nedavni razvoj - barem u kontekstu našeg odnosa prema alkoholu", kaže Edvard Slingerland, profesor filozofije na Univerzitetu Britanske Kolumbije i autor knjige "Drunk: How We Sipped, Danced, and Stumbled Our Way to Civilization".
"O destilaciji znamo već vekovima, Aristotel je to opisao, i principi destilacije su bili dobro razumevani dugo vremena, ali raditi to na bilo kojoj vrsti većeg nivoa zaista je tehnološki izazovno jer morate da održavate tečnost na vrlo konstantnoj temperaturi", naveo je on.
Iako su u kineskim, indijskim, grčkim i egipatskim društvima postojali pokušaji destilacije alkohola u malim razmerama, tek zahvaljujući arapskim tehnološkim unapređenjima u kasnom srednjem veku, alkoholna pića su postala šire konzumirana. Izum štampe i pokretnih slova takođe je odigrao veliku ulogu u širenju destilacije. Pre toga, recepti i uputstva su bila uglavnom ograničena na manastire, medicinske škole i apoteke.
Objavljena u Nemačkoj 1500. godine, knjiga "The Virtuous Art of Distillation" Hijeronimusa Brunšviga smatra se prvom velikom knjigom o procesu destilacije i fokusira se na medicinsku destilaciju. Do 1600-ih, prosečna osoba u Evropi imala je pristup destilisanim alkoholima poput džina i ruma - što je zapravo bio veliki preokret.
"To alkohol čini mnogo opasnijim", objašnjava Slingerland.
Alkoholna pića stvorena prirodnom fermentacijom, poput piva i vina, mogu dostići samo određeni ABV (alkohol po zapremini), objašnjava on. Destilacija, s druge strane, nema tu sigurnosnu karakteristiku, i moguće je napraviti alkoholna pića koja su mnogo opojnija, sa, recimo, 90 odsto ABV.
Destilacija je takođe učinila alkoholna pića robom. "Destilisani alkoholi traju veoma dugo i mogu se transportovati, pa tako ljudi pretvaraju višak žitarica u destilisane alkohole - i sada ih mogu trgovati na velikim udaljenostima", kaže Slingerland.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Objavljena nova lista 10 najgorih jela koja se jedu u Srbiji
19.10.2025.•
9
Prema najnovijoj listi gastro-vodiča TasteAtlas čak deset jela našlo se na listi najlošije ocenjenih specijaliteta iz Srbije, prema mišljenju korisnika širom sveta.
Evropski sud odlučio: Kućni ljubimci se smatraju delom prtljaga u avionu
16.10.2025.•
0
Evropski sud pravde danas je doneo odluku prema kojoj se kućni ljubimci smatraju delom prtljaga u avionu.
Skinula lososa sa trona: Pogledajte koja riba se smatra najzdravijom
15.10.2025.•
3
Ljubitelji morskih plodova biće oduševljeni kada otkriju da jedna posebna vrsta ribe donosi izvanredne zdravstvene koristi.
"Plazma" u Nigeriji: "Bambi" proizvodi keks u Africi
15.10.2025.•
6
Kompanija "Bambi" saopštila je da je u Lagosu, u Nigeriji, počela proizvodnja njenog poznatog brenda, keksa "Plazma".
Ako vam rižoto ispada slepljen: Sigurno pravite jednu od ovih grešaka
12.10.2025.•
1
Priprema rižota možda izgleda jednostavno, ali svi koji su ga barem jednom kuvali znaju da između kremastog i lepljivog postoji tanka granica.
Osam macutake pečuraka prodato za 4.800 evra
12.10.2025.•
0
Osam pečuraka macutake, koje su uzgojene u Tambasasajami na zapadu Japana, prodate su na pijaci u tom gradu po ceni od 850.000 jena (oko 4.800 evra).
Cene kakaoa drastično pale - ali to ne znači da će čokolada u Srbiji biti značajno jeftinija
12.10.2025.•
4
Cene kakaoa pale su na najniži nivo u poslednjih 20 meseci, čime je okončan dramatičan dvogodišnji rast koji je uzburkao tržište i pritiskao proizvođače čokolade širom sveta.
Kineske instant nudle iz supermarketa - šta je u njima i šta zapravo jedemo?
12.10.2025.•
12
Instant nudle - kineskei rezanci u kartonskim ili plastičnim kutijama i kesama retko ko nije barem jednom probao.
Evropski parlament zabranio upotrebu termina "šnicla" za proizvode bez mesa
08.10.2025.•
8
Evropski parlament je danas glasao za zabranu upotrebe termina kao što su šnicla (steak), kobasica i hamburger za proizvode koji ne sadrže meso.
SAD uvode carine od 107 odsto na italijansku testeninu
05.10.2025.•
0
Sjedinjene Američke Države najavile su da će od 1. januara 2026. godine uvesti carine u visini od 107 odsto na italijansku pastu, čime bi jedan od najvažnijih sektora italijanskog izvoza mogao biti ozbiljno ugrožen.
VIDEO Možda zvuči čudno: Komad crne čokolade daje bolji ukus bolonjez sosu
05.10.2025.•
3
U poslednje vreme Tiktok i Instagram preplavljeni su videima kuvara i food blogera koji u svoj bolonjez sos dodaju - kockicu tamne čokolade.
Ovaj neobični sastojak može da poboljša ukus vaše kafe: Evo kako
03.10.2025.•
0
Strastveni ljubitelji kafe uvek nastoje da poboljšaju doživljaj svoje omiljene šoljice.
Naučnici osvojili Ig Nobelovu nagradu proučavajući - sos za testeninu
01.10.2025.•
0
Na svečanosti održanoj na Harvardu i MIT-u dodeljene su Ig Nobelove nagrade, koje slave naučne radove koji su istovremeno zabavni i podsticajni za razmišljanje.
Švedski grad ima problema sa 2.000 tegli Nutele
01.10.2025.•
8
Švedski grad Malme ima mnogo problema, što se prvenstveno odnosi na kriminal. Odnedavno ima još jedan problem, a to je mnogo tegli Nutele.
Drastično skočila cena keksa u Nemačkoj - pa ga niko ne kupuje
22.09.2025.•
3
Od kraja avgusta cene "spekulas" keksa u Nemačkoj su drastično skočile, pa se njihove zalihe na rafovima prodavnica gomilaju.
Cene kafe arabika pale na najniži nivo u poslednjih mesec dana
21.09.2025.•
1
Cene kafe arabika pale su na najniži nivo u poslednjih mesec dana - 3,6 dolara po funti, što je oko osam dolara (6,8 evra) po kilogramu.
Crveno vino može da izazove glavobolju: Ovo bi mogao biti uzrok
19.09.2025.•
0
Crveno vino može izazvati glavobolju, čak i kod osoba koje inače ne reaguju tako na alkohol.
Napravljena lista najboljih srpskih predjela - pogledajte šta je na prvom mestu
18.09.2025.•
11
Portal TasteAtlas napravio je rang listu najpopularnijih predjela u Srbiji.
Šljivovica je predmet naučnog istraživanja Filozofskog fakulteta: Evo šta je cilj projekta
17.09.2025.•
3
Unesko je 2022. godine tradicionalnu proizvodnju rakije proglasio svetskim kulturnim nematerijalnim nasleđem.
Luk ćete ispržiti mnogo brže ako mu dodate jedan sastojak
15.09.2025.•
0
Luk je neizostavan deo mnogih jela, a neki recepti zahtevaju i do 40 minuta prženja ovog povrća.
Cena čokolade "divljala" - evo gde je najviše poskupela u Evropi
11.09.2025.•
1
Globalno tržište čokolade suočilo se sa drastičnim rastom cena u protekloj godini, a glavni uzrok nalazi se u lošoj žetvi kakaa u Gani i Obali Slonovače, najvećim svetskim proizvođačima te sirovine, prenosi Euronews.
Komentari 1
Naravno
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar