Siti, ali za desert uvek ima mesta: Evo šta stoji iza tog osećaja
Ustajete od stola posle svečanog ručka, siti od odlične gozbe. Zaista niste mogli da pojedete još jedan zalogaj - osim, možda, jedno parče torte.
Nekako, bez obzira koliko smo pojeli, uvek izgleda da ima mesta za desert. Šta je to u slatkišima što nas mami da kažemo "samo još ovo"?
Japanci ovu situaciju savršeno opisuju rečju becubara, što znači "poseban želudac". Anatomski gledano, nema dodatnog odeljka, ali osećaj da i dalje ima mesta za kolač je dovoljno rasprostranjen da zaslužuje naučno objašnjenje, piše RTS.
Daleko od toga da je imaginaran, osećaj odražava niz fizioloških i psiholoških procesa koji zajedno čine desert jedinstveno privlačnim, čak i kada se glavno jelo činilo kao granica.
Dobro mesto za početak je sam želudac. Mnogi ljudi ga zamišljaju kao kesu fiksne veličine koja se stalno puni dok više ne može da primi, kao da bi je još jedan zalogaj prepunio.
U stvarnosti, želudac je dizajniran da se rasteže i prilagođava. Kada počnemo da jedemo, on prolazi kroz "gastričnu akomodaciju": glatki mišići se opuštaju, stvarajući dodatni kapacitet bez većeg povećanja pritiska.
Ključno je da meka i slatka hrana zahteva vrlo malo mehaničkog varenja. Teško glavno jelo može učiniti da se želudac oseća nadutim, ali lagani desert, poput sladoleda ili musa, jedva da utiče na njegovo opterećenje, tako da se želudac može dodatno opustiti kako bi napravio prostora.
Hedonistička glad
Veći deo nagona za jedenjem torte dolazi iz mozga, tačnije iz neuronskih puteva uključenih u nagradu i zadovoljstvo. Apetit nije regulisan isključivo fizičkom glađu. Postoji i "hedonistička glad", želja za jelom jer je nešto ugodno ili utešno.
Slatka hrana je posebno snažna u tom pogledu. Ona aktivira mezolimbički dopaminski sistem mozga, povećavajući motivaciju za jelo i privremeno slabi signale sitosti.
Nakon zadovoljavajućeg glavnog jela, fiziološka glad može nestati, ali iščekivanje slatke poslastice stvara posebnu, nagradom vođenu želju za nastavkom jela.
Drugi mehanizam je senzorno specifična sitost. Dok jedemo, reakcija našeg mozga na ukuse i teksture na tanjiru postepeno se smanjuje, čineći hranu manje zanimljivom. Uvođenje drugačijeg profila ukusa – nečeg slatkog, kiselkastog ili kremastog – osvežava reakciju nagrade.
Mnogi ljudi koji zaista osećaju da ne mogu više da jedu iznenada otkriju da "mogu malo torte" jer novina deserta ponovo aktivira njihovu motivaciju za jelo.
Deserti se takođe ponašaju drugačije kada stignu do creva. U poređenju sa hranom bogatom proteinima ili mastima, hrana bogata šećerom i ugljenim hidratima se brzo prazni iz želuca i zahteva relativno malo rane razgradnje, što doprinosi percepciji da ih je lakše prihvatiti čak i kada ste siti.
Vreme takođe igra ulogu. Signalizacija između creva i mozga koja stvara osećaj sitosti ne reaguje trenutno.
Hormoni poput holecistokinina, GLP-1 i peptida YY postepeno rastu i obično im je potrebno između 20 i 40 minuta da bi proizveli trajni osećaj sitosti. Mnogi ljudi donose odluke o desertu pre nego što ova hormonska promena u potpunosti stupi na snagu, dajući sistemu nagrađivanja prostor da utiče na ponašanje.
Restorani, svesno ili ne, često tempiraju ponudu deserta u ovom vremenskom okviru.
Na ove biološke procese nadovezuje se uticaj društvenog uslovljavanja. Za mnoge ljude, desert se povezuje sa slavljem, velikodušnošću ili udobnošću. Od detinjstva pa nadalje učimo da pudinge posmatramo kao poslastice ili kao prirodne komponente svečanih obroka.
Kulturni i emocionalni znakovi mogu pokrenuti anticipatorno zadovoljstvo čak i pre nego što hrana stigne. Studije dosledno pokazuju da ljudi jedu više u društvenim okruženjima, kada im se hrana nudi besplatno ili tokom posebnih prilika - sve su to situacije u kojima je desert obično prisutan.
Zato sledeći put kada neko insistira da više ne može da pojede ni jedan zalogaj večere, ali nekako pronađe mesta za parče torte, budite uvereni: oni nisu nedosledni. Oni jednostavno doživljavaju sasvim normalnu i prilično elegantnu karakteristiku ljudskog tela.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Hrana i piće
Inicijativa da se pica protera iz škola u Rusiji izazvala žustru raspravu
15.11.2026.•
5
Inicijativa da se pica protera iz škola u Rusiji podelila je javnost i političku elitu.
Francuski sir "komte" star dve godine proglašen najboljim na svetu
14.11.2026.•
0
Francuski sir "komte", koji je sazrevao puna 24 meseca, proglašen je najboljim sirom na svetu na takmičenju održanom u španskoj Kordobi, na kojem je ocenjeno više od 5.300 sireva iz 45 zemalja.
Biljna mleka mogu da utiču na telesnu težinu: Da li su zdravija opcija?
10.11.2026.•
3
Ovseni napici postali su izuzetno popularna alternativa kravljem mleku, ali stručnjaci upozoravaju da takva zamena može imati negativne posledice po zdravlje kostiju, zuba i telesnu težinu.
VIDEO: Restoran u malom španskom mestu proglašen za najbolji na svetu
08.11.2026.•
0
Španski restoran "Ečebari gril" (Asador Ečebari) proglašen je za najbolji na svetu za ovu godinu.
Naučnici razvili banane koje ne potamne nakon ljuštenja
08.11.2026.•
0
Britanski naučnici razvili su novu vrstu banana koje ne potamne nakon ljuštenja ili sečenja.
Trik za sočnu pečenu piletinu: Posolite je dan ranije i dobićete hrskavu kožicu
07.11.2026.•
0
Za savršeno pečenu piletinu, sa sočnim mesom i hrskavom, zlatnosmeđom kožicom, važna je i priprema dan pre pečenja.
Kako da napravite domaći sok od jabuka
05.11.2026.•
2
Jesen je sezona jabuka, a od ovog voća kod kuće možete napraviti sok bez konzervansa.
Pet vrsta sireva koje ne bi trebalo kupovati u supermarketima
04.11.2026.•
2
Sir je čest izbor u kupovini, ali nisu svi proizvodi istog kvaliteta.
Čemu služi strana rendeta s oštrim šiljcima koju retko ko koristi
01.11.2026.•
5
Većina ljudi na rendetu koristi jednu ili dve omiljene strane, dok jedna ostaje gotovo netaknuta.
Da palenta ispadne savršena: Na ovo obratite pažnju
01.11.2026.•
1
Kada se pravilno pripremi, palenta bi trebalo da bude gusta i kremasta.
Može li muzika da utiče na ukus hrane?
01.11.2026.•
0
Muzika zaista može da učini obroke ukusnijim tako što pojačava ukuse hrane, otkriva novo istraživanje.
Mekdonalds tužen zbog "Mekriba": Da li sendvič zaista sadrži meso sa rebara?
31.10.2026.•
2
Sud u Čikagu odbio je zahtev kompanije "Mekdonalds" za odbacivanje kolektivne tužbe u kojoj se lanac brze hrane optužuje da je potrošače dovodio u zabludu u vezi sa sastavom sendviča "Mekrib".
Šta jesti kada ogladnite pred spavanje: Nutricionistkinje preporučuju tri užine
29.10.2026.•
0
Kasna glad ne mora da znači da treba preskočiti obrok i sačekati jutro.
Zašto pečeno meso ne treba seći odmah nakon vađenja iz rerne
29.10.2026.•
0
Meso ne treba seći odmah nakon vađenja iz rerne.
Mala istorija majoneza
26.10.2026.•
0
Majonez je danas jedan od najpoznatijih i najčešće korišćenih sosova na svetu.
Naučnici pronašli novi način da spasu banane od nestanka
26.10.2026.•
0
Jedna od najpopularnijih sorti banana na svetu mogla bi da dobije naslednika otpornog na opasne bolesti.
Voće i povrće gube hranljive materije: Naučnici objašnjavaju zašto
25.10.2026.•
0
Voće i povrće i dalje su neizostavan deo zdrave ishrane, ali istraživanja pokazuju da pojedine poljoprivredne kulture danas sadrže manje važnih hranljivih materija nego pre nekoliko decenija.
Mali trik za ukusnije meso: Dodajte prstohvat šećera tokom pripreme
25.10.2026.•
0
Mala količina šećera tokom pripreme mesa može doprineti lepšoj boji i izraženijem ukusu, naročito kada se želi postići karamelizovana korica.
Sezona nara je počela: Koliko je ovo voće zaista dobro za zdravlje?
23.10.2026.•
3
Nar je ponovo dostupan na pijacama i u marketima, a često se predstavlja kao superhrana.
Italija uspešno brani titulu u proizvodnji testenina
23.10.2026.•
0
Testenine na tanjirima završavaju u najrazličitijim oblicima, kao špagete, fuzile, pene ili taljatele, ali bez obzira na to u Evropskoj uniji se ubedljivo najveća količina testenina proizvodi u Italiji.
Grčki i običan jogurt - koje su razlike?
21.10.2026.•
6
Grčki i obični jogurt nastaju na isti način, od mleka i živih bakterijskih kultura.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar