Kako udovoljiti gospodaru
Susret dva stranačka lidera, Vučića i Đilasa, ponajpre ukazuje na želju da se nova izvršna vlast formira ne toliko protiv, koliko nezavisno od izbornih rezultata, a što više po notama iz inostranstva.
Foto: 021.rs
Dragan Đilas i Aleksandar Vučić se godinama nisu ni čuli, ni videli, a život u Srbiji se odvijao uobičajeno. Ponajmanje je bilo osnova da se susretnu pre okončanja izbornog procesa i tako direktno dovedu pod sumnju regularnost najvažnije demokratske institucije. Kako je do razgovora u četiri oka ipak došlo, mora da je razlog bio neuobičajeno jak.
Politički povodi za susret se ne vide, preostaje da je "razlog" bio snažan pritisak na predsednika Vučića, sve zarad formiranja izvršne vlasti u skladu sa očekivanjima najjačih zemalja sveta. Poteškoće sa izborima u Beogradu su zgodno došle da se od javnosti prikrije najbitniji sadržaj razgovora.
Izborni rezultati su takvi da nije lako formirati vladu saglasno očekivanjima iz Vašingtona, Moskve, Brisela, Berlina, Pariza, a pogotovo ne da svima bude po volji. U predstojećem periodu, srpska vlada će morati da reši nekoliko strateških momenata. Pitanje je hoće li moći da zadrži princip neutralnosti, posebno sada kada se sukobi u Ukrajini intenziviraju. Za Srbiju je od izuzetne važnosti i da očuva opštu evropsku orijentaciju, ali i da nastavi plodnu i neuobičajenu korisnu (ne samo) energetsku saradnju sa Rusijom.
Teže nego ikada
U novonastajućim okolnostima razvijati sadržajne odnose sa obe strane biće teže nego bilo kada od Drugog svetskog rata. Nasuprot tome, gubitak usmerenja ka Evropskoj uniji znači daleko manje izvoza za srpsku ekonomiju, daleko manje kredita za našu privredu, građane i za samu državu Srbiju. Naravno, eskalirao bi i problem naše radne snage rasute po Starom kontinetu.
I prestanak intenzivne saradnje sa Rusijom ostavio bi grube i trajne posledice, ponajviše u energetskom sistemu zemlje. Svakako bi došli u pitanje povoljni gasni aranžmani, veoma dobar rad narftne industrije zemlje, ali bi problema bilo i sa funkcionisanjem Hidroelektrane "Đerdap", čiji su ključni pogoni urađeni ruskim agregatima, a i dan-danas revitalizaciju obavljaju ruske firme.
Poteškoće bi se javile i u izvozu, posebno automobiliskih guma, pojedinih segmenata tekstilne, hemijske, kablovske ili agro-prehrambene industrije. U pitanje bi došao rad Železare Smederevo, umnogome oslonjen na uvoz gvozdene rude i uglja iz najprostranije države na svetu, a rad Borskog kombinata bakra bio bi znatno otežan. Došao bi pod upit i neophodni remont pružne mreže. Dakle, raskid bi doveo do krupnih ekonomskih poteškoća, a još više bi nevolja bilo sa nezadovoljnim stanovništvom željnim upravo što razvijenijih odnosa sa "ruskom braćom".
Nakostrešeni Eskobar
Izborni rezultati su nepovoljni po većinu stranaka. Zadovoljne mogu da budu samo grupacije desnog usmerenja koje su jasnim proruskim stavovima od minorne vanparlamentarne opozicije postale važan tas u Skupštini Srbije sa čak 35 poslaničkih mesta. Podsetimo, do pre dve-tri sedmice bile su bez ijednog.
Vladajuća Srpska napredna stranka, zajedno sa prišljamčenim strančicama, imaće bezmalo pedeset poslanika manje, a kako će u skupštinskim klupama ubuduće sedeti samo 120 naprednjaka (manje od natpolovičih 126), izgubila je mogućnost da samostalno izabere novu vladu. Sa dosadašnjim stalnim trabantima SPS neće. Formalno, zato što socijalistma neuverljivo prigovaraju da su bili nedovoljno lojalan partner u prethodnim vladama, dok je stvarni razlog neprihvatljivost socijalista zapadnim centrima moći.
Već i sama činjenica da je stranka Ivice Dačića osvojila najmanje deset mandata više nego što je i po njih najoptimističnije predizborno istraživanje javnog mnenja pokazivalo, diže kosu na glavi raznim Eskobarima. Može se samo pomisliti kako bi se u Beloj kući ili Briselu nakostrešili kada bi Ivica Dačić (ponovo) postao premijer. Istina, ovakvo kadrovsko rešenje bi i domaća javnost dočekala na nož, još se svi sećaju Dačićevog prvog mandata i beskrajnog državnog zaduživanja.
Upola manje
Najveći kiks na izborima doživeli su upravo mezimci Zapada, koalicija Ujedinjeni i Moramo sa zbirno 50, tek jednom petinom ukupnih poslanika. Računali su na znatno više, još u nedelju po podne jedan od čelnika Ujedinjenih, valjda osokoljen i visokom izlaznošću, izlazi sa procenom da njegova koalicija osvaja 26,27 odsto glasova, što bi donelo i do 75 mandata. Međutim, osvojili su tek 38, upola manje.
Slično je i sa 12 mandata Moramo, mada je ovu grupaciju više razočaralo samo deset odbornika u budućoj skupštini Beograda. A važe za izrazito beogradocentričnu grupaciju, sa višegodišnjom organizacijom protesta širom prestonice, za šta su imali osnova u naprednjačkom grubom i bahatom urbanističkom konceptu glavnog grada.
Sa zbirnih 50 poslanika u Narodnoj skupštini ne mogu ništa, a nisu uspeli ni da osvoje vlast u Beogradu. Smatralo se da će Ujedinjeni i Moramo sigurno zajednički pobediti ako na glasanje izađe 900.000 Beograđana. Glasačke listiće je zaokružilo više od 927.000 stanovnika najvećeg grada, a ove dve grupacije su zbirno osvojile tek 40 od 110 odborničkih mandata. Sada pokušavaju da u prestonici obore naprednjake zajedno sa desničarskim grupacijama koje su i u glavnom gradu zbirno osvojile 15 mandata, mada su se međusobno godinama unazad ocrnjavali preko svake mere.
Udvorička snishodljivost
Pravo pitanje je otkud slab rezultat dve građanske grupacije? Razlog je upravo u jednostranom pristupu Ukrajinskoj krizi. Blago kazano, dodvoravale su se Briselu, još više Vašingtonu. Tako je izostala i reakcija obe grupacije na odluke Unije da se onemogući snabdevanje Srbije naftom i gasom. Ćutanjem su, praktično, odobravale grubo i bezrazložno sankcionisanje, preteće iživljavanje nad građanima Srbije.
A reč je u postupku nakon kog bi prestao iole normalan život u Srbiji i počelo golo preživljavanje. Naravno da su (i prozapadni) građani protiv ovakvog nasilništva. Pokazalo se to i na izborima, bitno umanjenim brojem glasača kako za svaku od dve građanske opcije, tako i manjim brojem pristalica najveće stranke, takođe neodlučne u pogledu dešavanja na istoku kontinenta.
Nova vlada
Kada je sama Unija korekcijom praktično priznala besmislenost i iživljavački karakter kaznene odredbe, postalo je jasno kolika je snishodljivost obe grupacije prema svojim inosponzorima. U međuvremenu, sa izbornih mesta stiglo je i mišljenje građana.
U svakom slučaju, rezultati glasanja stanovništva su takvi da nije lako formirati vladu, a u Beogradu ni skupštinski saziv. Ipak, prvo je valjalo sačekati konačne rezultate, uključujući i eventualno izjašnjavanje Upravnog suda, pa tek potom međustranačkim razgovorima doći do izvršne vlasti, kako u Srbiji, tako i u Beogradu.
No, dva stranačka lidera su se susrela prevremeno. Moguće i da nisu ništa definitivno ugovorili, ali su pokazali da će novu vlast odrediti ne samo "volja građana", već i neki drugi momenti. Svakako neće se ići protiv rezultata iz biračkih kutija, ali će se težiti da odabir nove vlade umnogome bude mimo tek održanih izbora.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Mizoginija bez galame: Zašto broj žena u politici ne znači i ravnopravnost
08.03.2026.•
1
Kad god se povede razgovor o položaju žena u politici u Srbiji, gotovo po pravilu se iznose brojevi.
Šta će odabrati Evropa: Čipove, tenkove ili čipove za tenkove?
03.03.2026.•
4
Opasno se zakuvalo širom globusa, gotovo da nema regije bez žarišne tačke odakle se lokalna netrpeljivost očas može razbuktati do ratnog požara svetskih razmera.
Ogled(anje): Televizija nekad i sad
03.03.2026.•
1
Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.
Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa
24.02.2026.•
7
Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?
Piše Janis Varufakis: Recept za fašizam
20.02.2026.•
7
Zamislite da su fašisti, za koje smo verovali da smo ih polovinom 20. veka zauvek porazili, u nekom tajnom sefu, kao zaveštanje svojim duhovnim potomcima, ostavili recept kako da se fašizam ponovo učini velikim.
Piše Dimitrije Vojnov: Šta nam hapšenje u Crnoj Gori govori o SNS vlasti?
19.02.2026.•
8
Hapšenje Vesne Bratić može biti velika pouka za nas koji smo protiv Aleksandra Vučića.
Izbori u Mađarskoj: Orban protiv Mađara
17.02.2026.•
31
Manje od dva meseca preostalo je do 12. aprila i parlamentarnih izbora u Mađarskoj.
Ogled(anje): Godina pre dolaska naprednjaka na vlast
17.02.2026.•
9
Momčilo Bajagać je u stihu svoje pesme tvrdio kako "godine prolaze nervoznim korakom".
Ogled(anje): Kako se guši sloboda
10.02.2026.•
2
Kasno proleće 2000. proticalo je znaku kulminacije represije diktatorskog režima Slobodana Miloševića nad nezavisnim i profesionalnim medijima u tadašnjoj Jugoslaviji.
Uređivanje pravosuđa
06.02.2026.•
5
Predsednik Republike je potpisao ukaze kojima je proglašena grupa zakona o izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa.
Ogled(anje): Veština razgovora
03.02.2026.•
0
Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Komentari 4
Vigo
Ma kakve
Sta to oni sada nama rade? Sta traze oni od nas? Da zaboravimo ono sto smo ucili i preucili? Svasta!
Neba
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar