Da li ste skloni prokrastiniranju? Možda vam je potrebna pomoć
Nova knjiga u izdanju Akademske knjige bavi se važnom temom - mentalnim zdravljem. U pitanju je "TikTok - vodič kroz neurologiju i psihijatriju i još ponešto..." Gorice Đokić.
Uz dozvolu izdavača, portal 021.rs donosi vam odlomak iz nove knjige dr Gorice Đokić, koju možda poznajete i kao @neurogoga.
Mentalni umor
Mentalni umor (Brain fog) nije samo po sebi bolest, već je simptom drugih medicinskih stanja. To je vrsta kognitivne disfunkcije koja uključuje:
- Probleme sa memorijom
- Nedostatak jasnoće misli
- Slabu koncentraciju
- Nemogućnost fokusiranja
Postoje brojna objašnjenja zašto dolazi do mentalnog umora. Kada identifikujete osnovni uzrok, možete početi sa rešavanjem problema. Najčešći uzroci su:
1. Hronični stres – osim mentalnog umora hronični stres može povećati krvni pritisak, oslabiti imunološki sistem i uzrokovati depresivne simptome. Kada je mozak iscrpljen, postaje teže razmišljati, zaključivati i fokusirati se.
2. Nedostatak sna – loš kvalitet sna ili premalo spava- nja može dovesti do slabljenja koncentracije i nedostatka jasnoće misli.
3. Hormonske promene – tokom trudnoće nivo hor- mona progesterona i estrogena raste. Ova promena može uticati na pamćenje i izazvati kratkotrajno kognitivno oštećenje koje se proteže na period posle porođaja, čemu doprinosi i nedostatak sna i gomila obaveza. Pad nivoa estrogena tokom menopauze može uzrokovati zaboravljanje, lošu koncentraciju i nejasno razmišljanje.
4. Dijeta ili tipska ishrana takođe može igrati ulogu u mentalnom umoru. Vitamin B12 podržava zdravu funkciju mozga, a nedostatak vitamina B12 može prouzrokovati kognitivne probleme.
5. Alergije na hranu ili osetljivost na neku vrstu hrane može takođe dati ove simptome naročito ukoliko se radi o monosodium glutamate (MSG), aspartamima, kikirikiju, laktozi...
6. Neki lekovi naročito oni sa sedativnom komponentom, ali i hemoterapija, što neki nazivaju i hemo-mozak.
7. Medicinska stanja povezana sa upalom, umorom, promenama nivoa glukoze u krvi ili hroničnim bolom takođe mogu izazvati mentalni umor. Najčešća medicin- ska stanja koja dovode do ovog simptoma su: anemija, depresija, dijabetes, Sjogrenom sindrom, migrene, hipoti- reoidizam, autoimune bolesti, dehidratacija...
8. Hronični umor kada traje duže od šest meseci.
Lečenje, naravno, zavisi od uzroka, a ono što možemo da uradimo sami za sebe jeste:
- Da se spava 8 sati i to noću
- Da minimiziramo uticaj stresa
- Da boravimo u prirodi i imamo fizičku aktivnost usklađenu sa našim zdravstvenim stanjem
- Da jačamo mozak (kvizovi, ukrštene reči, sudoku, čitanje)
- Da pronalazimo prijatne aktivnosti koje nas čine srećnima.
Prokrastinacija
Prokrastinacija se definiše kao automatska navika beskorisnog odlaganja bitnih i vremenski određenih aktivnosti za neki naredni trenutak, dan, nedelju...
Najčešće osoba aktivnost koju odlaže menja drugom, manje značajnom, ali prijatnijom. Osoba u datom trenutku kada odlaže ne razmišlja o posledicama svog ponašanja što za rezultat ima sabotiranje sopstvenih ciljeva i kvaliteta života.
Čest oblik prokrastinacije je odlaganje učenja, odlaganje kućnih obaveza... Prokrastinacija može da ima loš uticaj i na partnerske i prijateljske odnose, a ne samo na poslovne.
Najčešće je u osnovi prokrastinacije kratkoročni hedonizam. Filozofija kratkoročnog hedonizma se zasniva na idejama osobe da sopstvene želje mora odmah da zadovolji i da osećanje neugodnosti mora da izbegne.
Suprotno tome je filozofija dugoročnog hedonizma, što podrazumeva spremnost osobe da odloži trenutno zadovoljstvo i istoleriše trenutnu frustraciju zarad dugoročnog zadovoljstva.
Drugi razlozi su niska tolerancija na frustraciju, nesigurnost u sopstvene vrednosti koja se manifestuje kroz perfekcionizam, strah od neuspeha, strah od kritike...
Prevazilaženje prokrastinacije – ukoliko je prokrastinacija postala ustaljen obrazac ponašanja osobe jedino rešenje je da se obrati za pomoć psihoterapeutu.
***
Dr Gorica Đokića diplomirala je na Medicinskom fakultet u Beogradu 1992. godine, nakon čega je specijalistički ispit položila na Klinici za neurologiju i Klinici za psihijatriju Vojnomedicinske akademije, kao lekar specijalista neurologije. Doktorsku tezu odbranila je na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu, a istovremeno je završila i master iz psihofarmakologije na Neuroscience Educational Institute San Died u Kaliforniji. Članica je Srpskog lekarskog društva, Udruženja psihijatara Srbije, Evropskog koledža za neuropsihofarmakologiju (ECNP) i Neuroscience educational Institute (NEI). Objavila je više od 80 naučnih i stručnih radova i koautorka je dve knjige iz oblasti psihijatrije i jedne knjige iz oblasti demencije.
Više informacija o samoj knjizi pogledajte na sajtu Akademske knjige.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Mizoginija bez galame: Zašto broj žena u politici ne znači i ravnopravnost
08.03.2026.•
1
Kad god se povede razgovor o položaju žena u politici u Srbiji, gotovo po pravilu se iznose brojevi.
Šta će odabrati Evropa: Čipove, tenkove ili čipove za tenkove?
03.03.2026.•
4
Opasno se zakuvalo širom globusa, gotovo da nema regije bez žarišne tačke odakle se lokalna netrpeljivost očas može razbuktati do ratnog požara svetskih razmera.
Ogled(anje): Televizija nekad i sad
03.03.2026.•
1
Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.
Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa
24.02.2026.•
7
Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?
Piše Janis Varufakis: Recept za fašizam
20.02.2026.•
7
Zamislite da su fašisti, za koje smo verovali da smo ih polovinom 20. veka zauvek porazili, u nekom tajnom sefu, kao zaveštanje svojim duhovnim potomcima, ostavili recept kako da se fašizam ponovo učini velikim.
Piše Dimitrije Vojnov: Šta nam hapšenje u Crnoj Gori govori o SNS vlasti?
19.02.2026.•
8
Hapšenje Vesne Bratić može biti velika pouka za nas koji smo protiv Aleksandra Vučića.
Izbori u Mađarskoj: Orban protiv Mađara
17.02.2026.•
31
Manje od dva meseca preostalo je do 12. aprila i parlamentarnih izbora u Mađarskoj.
Ogled(anje): Godina pre dolaska naprednjaka na vlast
17.02.2026.•
9
Momčilo Bajagać je u stihu svoje pesme tvrdio kako "godine prolaze nervoznim korakom".
Ogled(anje): Kako se guši sloboda
10.02.2026.•
2
Kasno proleće 2000. proticalo je znaku kulminacije represije diktatorskog režima Slobodana Miloševića nad nezavisnim i profesionalnim medijima u tadašnjoj Jugoslaviji.
Uređivanje pravosuđa
06.02.2026.•
5
Predsednik Republike je potpisao ukaze kojima je proglašena grupa zakona o izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa.
Ogled(anje): Veština razgovora
03.02.2026.•
0
Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Grenland je srce Amerike
20.01.2026.•
21
Teško da je pre samo godinu i po dana iko i pomišljao da će Grenland, ostrvo veličine oko dva miliona kvadratnih kilometara između SAD i Arktika, biti u središtu pažnje svetskog javnog mnjenja.
Komentari 2
@konus
Konus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar