Neumoljivi ispit istine
Nedavno je objavljena knjiga "Ko je bio Ivo Andrić" u izdanju "Akademske knjige".
Knjiga Ko je bio Ivo Andrić predstavlja izbor autentičnih sećanja na Ivu Andrića iz ugla njegovih savremenika – školskih drugova, prijatelja, pisaca, diplomata, suseda, rođaka, političara, poznanika.
Uz dozvolu "Akademske knjige", 021.rs vam donosi jedno od sećanja slikarke Leposave Pavlović.
Neumoljivi ispit istine
Svi uvek zapažaju u Andriću neko stalno suprotstavljanje, prožimanje i dopunjavanje između njegovog spoljašnjeg i unutrašnjeg bića. On jeste bio zakopčan za spoljni svet, umeo je da ćuti kao niko; to je tačno, ali istovremeno bio je više no osetljiv čovek. Ta velika njegova osetljivost, uvek prisutna, nije dozvoljavala, bar meni, da ikada nazrem ma kakvu masku na njegovom licu.
Jednoga dana sam mu, na zvono, otvorila vrata i rekla da je jedan naš zajednički poznanik iznenada došao i da je u sobi sa mojim roditeljima. "Nemojte im kazati da sam to ja zvonio, doći ću drugi put, dogovorićemo se telefonom. Vi znate da kad dođem kod njih, u koje imam potpuno poverenje, volim da sam sâm sa njima, da mogu da se opustim, da iskažem sve što mi na um padne, bez bojazni da će neko prepričavanjem onoga što sam rekao, makar to bilo i nehotice, izvrnuti moju mi- sao. Kada biste znali samo koliko me to odmara, kako odjed- nom slobodno dišem, i kako, i sutradan čak, mogu mirnije da radim!"
Andrić nije podnosio, i to je sam uvek otvoreno kazivao, da mu iko rovari po duši. "Pisac je sav u svome delu", često je ponavljao, "svako će ga u tom delu naći ukoliko bude umeo da ga pročita." Kad bi ljudi preterivali sa mogućim i nemogućim pitanjima, umeo je i da im odvrati: "Odbacite sve ono što su razni kritičari o meni pisali, pa ono što ostane, to sam ja."
Bio je ljut na kritičare koji su ga odmah posle Drugog svetskog rata vrednovali kao prevashodno lirskog pesnika. Pa i tu njegovu ljutnju su kritičari pogrešno shvatali. Nikada se on nije odricao svojih pesama. Naprotiv, one su mu bile prisne, ali isuviše prisne da bi ih za života štampao. A pisao ih je takoreći sve do smrti. Nesporazum između Andrića i njegovih kritičara bio je u tome što su mladi, u to doba, pojmu "lirizam" davali jedan posve drugi smisao no što je do tada imao.
Jednoga dana, pod nemačkom okupacijom, doneo mi je sve do tada napisane svoje pesme, i one najranije, rođene u samici, napisane u tamnici, sa molbom da ih prepišem, kako bi ih bilo još negde, ukoliko u bezumnom ratnom haosu kod njega nestanu. Imam ih i danas, ispisane najsitnijim slovima na majušnim hartijicama kako bi što manje padale u oči i što manje mesta zauzimale. Za vreme rata se sve moralo kriti.
Jednog Velikog petka, ne mogu da se setim koje godine, ali svakako posle Drugog svetskog rata, Andrić, koji je voleo da pešači, prateći me do male topčiderske crkve, gde sam imala običaj da idem na celivanje, odjednom mi reče: "Ne razumem današnje ljude iz ove naše zemlje koji ni na Veliki petak ne uzmu nešto o Hristu da pročitaju – o Hristu, tom vrhunskom misliocu koji nam je dat, najveći poklon koji smo ikada dobili, a koga bi više no ikada, baš danas trebalo da proučimo."
Andriću su pesme bile kao neka vrsta duhovnog dnevnika preko kojeg je on Svevišnjem poveravao sve svoje nemire. U tim njegovim, može se slobodno reći, ispovestima, nema ničeg zatajenog. U njima Andrić u potpunosti razotkriva svoju dušu i sve ono čega javno u razgovorima, sa drugima, nije hteo da se dotiče.
Pri kraju, setimo se još dveju Andrićevih rečenica, možda najčešće pominjanih. Jedne davnašnje: "Pod neumoljivi ispit istine trebalo bi staviti sve, ne samo pričanje, nego sve ostalo što se smatra stvarnim i istinitim, a nije ni jedno ni drugo." I druge, kasnije: "Šta će nam ovaj život ako mu jedna sveta istina ne daje snagu i lepotu?"
Knjiga "Ko je bio Ivo Andrić" predstavlja izbor autentičnih sećanja na Ivu Andrića koji je priredila Žaneta Đukić Perišić.
Kompleksnost Andrićeve privatne i profesionalne ličnosti u memoarskim zapisima svedokâ i sudeonikâ epohe osvetljena je iz različitih uglova: kroz nepoznate i slikovite detalje iz istorije Andrićevog života, ocrtavaju se obrisi njegovog lika, koji čitaocima nekada može biti jasan, očigledan, predvidiv i očekivan, ponekad neuhvatljiv, nedosledan ili iznenađujuć, katkad zamaskiran, u svakom slučaju – provokativan.
Više o knjizi pogledajte na sajtu "Akademske knjige".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Mizoginija bez galame: Zašto broj žena u politici ne znači i ravnopravnost
08.03.2026.•
1
Kad god se povede razgovor o položaju žena u politici u Srbiji, gotovo po pravilu se iznose brojevi.
Šta će odabrati Evropa: Čipove, tenkove ili čipove za tenkove?
03.03.2026.•
4
Opasno se zakuvalo širom globusa, gotovo da nema regije bez žarišne tačke odakle se lokalna netrpeljivost očas može razbuktati do ratnog požara svetskih razmera.
Ogled(anje): Televizija nekad i sad
03.03.2026.•
1
Televizija! Društveni fenomen bez presedana pre pedesetak godina. Jugoslovenska - tada jedna jedina - sa osam republičko-pokrajinskih centara. Svi (je) gledaju. Alternative nema.
Ogled(anje): Bez Rusa Olimpijada kusa
24.02.2026.•
7
Uživao sam u takmičenjima na izvanredno organizovanim Zimskim olimpijskim igrama u Italiji. Sportisti su nanovo pomerali granice ljudskih mogućnosti. Ima li kraja?
Piše Janis Varufakis: Recept za fašizam
20.02.2026.•
7
Zamislite da su fašisti, za koje smo verovali da smo ih polovinom 20. veka zauvek porazili, u nekom tajnom sefu, kao zaveštanje svojim duhovnim potomcima, ostavili recept kako da se fašizam ponovo učini velikim.
Piše Dimitrije Vojnov: Šta nam hapšenje u Crnoj Gori govori o SNS vlasti?
19.02.2026.•
8
Hapšenje Vesne Bratić može biti velika pouka za nas koji smo protiv Aleksandra Vučića.
Izbori u Mađarskoj: Orban protiv Mađara
17.02.2026.•
31
Manje od dva meseca preostalo je do 12. aprila i parlamentarnih izbora u Mađarskoj.
Ogled(anje): Godina pre dolaska naprednjaka na vlast
17.02.2026.•
9
Momčilo Bajagać je u stihu svoje pesme tvrdio kako "godine prolaze nervoznim korakom".
Ogled(anje): Kako se guši sloboda
10.02.2026.•
2
Kasno proleće 2000. proticalo je znaku kulminacije represije diktatorskog režima Slobodana Miloševića nad nezavisnim i profesionalnim medijima u tadašnjoj Jugoslaviji.
Uređivanje pravosuđa
06.02.2026.•
5
Predsednik Republike je potpisao ukaze kojima je proglašena grupa zakona o izmenama i dopunama zakona u oblasti pravosuđa.
Ogled(anje): Veština razgovora
03.02.2026.•
0
Televizijski intervjui tipa "jedan-na-jedan" je, verovatno, najpotcenjeniji format. Retko koja stanica ga nema u svojoj programskoj ponudi.
EU i SAD: Ne deli samo okean
27.01.2026.•
5
Uzbudljivo je naše doba, širom globusa se dešavaju krupne promene i ne vidi se konačan epilog događanja čiji smo svedoci.
Ogled(anje): Razotkrivanje diktatora
27.01.2026.•
10
Prošle zime sam odgledao, i potom komentarisao serijal "Adolf Hitler - razotkrivanje diktatora".
Business as usual
26.01.2026.•
1
Poslednjih meseci ceo svet sa pažnjom prati dešavanja oko Grenlanda, najvećeg ostrva na svetu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar