INTERVJU Spisateljica Judit Sanislo: Biti pisac prilično je perverzna stvar
Svaka priča o odrastanju niz je trauma, a ceo naš život jedna velika vežba preživljavanja, kaže mađarska spisateljica Judit Sanislo, čiji se roman "Pušta da uđem" sada može čitati i na srpskom jeziku.
Foto: 021.rs (Judit Sanislo)
Roman čije neukrotivo sočne rečenice ostavljaju bez daha, može se odskora pročitati i na srpskom jeziku. Objavila ga je IK "Arete", a biće promovisan 10. marta u Radio kafeu (u podne), u okviru "Areteovog" projekta "Evropska književnost danas: univerzalne priče o ličnim revolucijama".
Jezik Judit Sanislo nešto je između poezije i proze, na momente blogerski. Britak je i koncizan, uzbudljiv i drugačiji, pametno ironičan, ubitačno duhovit. Kratke i značenjski guste rečenice, bremenite emocijama, urezuju se u čitaočevo pamćenje poput grafita.
Taj stil idealno se spojio sa temom romana - današnjim čovekom i njegovim disputom sa samim sobom. Glavna junakinju Judit Sanislo kroz ličnu porodičnu priču progovara o našim malim privatnim strahovima i najvećim mrakovima koji čuče u svakom od nas.
O ovom romanu i svom pisanju, iz Budimpešte za 021.rs govori Judit Sanislo:
"Ne mogu tačno da kažem šta je bilo pre kod mene: blog ili pisanje. Ni to koliko su oni odvojivi jedan od drugog. Počela sam da blogujem pre osamnaest godina, tada je to bio nešto novo, a danas je postalo "oldskul žanr". Jedno je sigurno: Uvek sam imala elementarnu distancu od patosa. Privlačile su me svakodnevne situacije koje nekako mogu da nadmaše sebe. U tom smislu, blog je bio idealno rešenje.
Život često nema mnogo smisla, ali određeni svakodnevni događaji mogu imati dodatni smisao: kupovina, svađa, slučajni susret, zajednički smeh ili čak iznenadna smrt. Sviđa mi se tačna, gotovo surova formulacija/kompozicija, bilo da se radi o nekom drugom ili o meni. Iz toga proizlazi da su mi ironija i samoironija podjednako važne."
021: Veoma je teško pisati o ličnim istinama, javno govoriti o svojim stavovima. Koja vrsta bola, potrebe, egzibicionizma može da odvede čoveka do prazne strane papira i natera ga da tu izruči svoju dušu?
Judit Sanislo: Iako se često borim sa pisanjem, ipak mi je teže ne pisati nego pisati. Pisanje za mene nije rezultat odluke, nije odluka, već elementarna potreba. Na ovo pitanje bih mogala da kažem da, iako je to samo naizgled, nikad ne pišem o sebi, ali to ne bi bilo tačno.
"Gospođa Bovari, to sam ja.", kaže Flober. Šta bi još Flober bio osim onog što je napisao? I ja sam. Trenutno je pisanje jedna od retkih stvari koja, iako izaziva velike nevolje, ipak oduševljava. Da, pisanje, biti pisac je prilično perverzna stvar. Oduvek je to bilo. I ja sam prilično perverzna u tom smislu.
021: Deo knjige oličen u eseju "To nije" može biti lični manifest svih mislećih ljudi protiv naopakih shvatanja vremena u kojem živimo. Kako se u Mađarskoj živi i piše između tih redova? Da li se može živeti od pisanja?
Judit Sanislo: Pisati i zaraditi: dve vrlo različite stvari. Mogla bih da se žalim na to koliko je danas teško pisati u Mađarskoj, ili Istočnoj Evropi uopšte, ove, 2020. godine, i da nije moguće živeti od pisanja, ali ne verujem da to nije realna priča i svih drugih pisaca sveta, ili bar većine.
Samo ponekad, u nekim vremenima naše istorije, retki su pojedinci mogli da žive od pisanja. I sada može tek nekoliko ljudi, i to ne samo u Mađarskoj.
Ni ja sama ne živim od toga. Moji roditelji su pripadali generaciji koja se preselila negde nakon što je završila fakultet i tamo se penzionisala. Smatram privremenim mesece i godine kada imam stalni posao (trenutno urednički), i stalno sam u potrazi za poslom.
U međuvremenu, srećna sam što objavljujem svoje radove u književnim časopisima, kada me pozivaju na čitanja, događaje, ali ne mogu na tome da baziram svoju egzistenciju. U maju 2020. godine moj roman "Lelijin život" objaviće izdavač "Magveto". Zadovoljstvo mi je što sam autor jednog od najprestižnijih izdavača u Mađarskoj.
021: "Pušta da uđem" je obračun sa stahovima, bar potrebi da se o njima govori, jer to je tek početak borbe... Savremeni čovek okovan je strahovima. Svi doprinose tome: mediji, politika, društvo... Može li tu književnost biti kontra svega, biti lekovita?
Judit Sanislo: Ne znam da li za to postoji lek. Trenutno sam sigurna u jednu stvar - i to ne progovara pesimizam iz mene - da je svaka priča o odrastanju niz trauma a ceo naš život - jedna velika vežba preživljavanja.
Nekom vrlo surov, nekom manje grub, ali živeti je vrlo stresno. Istovremeno i lepo. O tome se govori u mom novom romanu. Teme poput rođenja, ljubavi, ratu, smrti su banalne, ali možda o njima mogu da pišem tako da neke nepodnošljive stvari iz njihovog okvira budu podnošljivije.
021: Da li je pisanje politički čin? A samo čitanje?
Judit Sanislo: Veoma teško pitanje, skoro bez odgovora. Rekla bih da bi bilo dobro da nije politički čin. S jedne strane, to može da učini da stvari koje se pišu i čitaju budu beznačajne. S druge strane, šta danas nije politika?
Generalno: da li je život a zajedno sa njim i pisanje i čitanje, ikada bio takav da nije bio politički čin? Retko. Tako je i sa demokratijom. I kada je ima, i kada je nema, to je politički čin. Trudim se da iz života izvučem maksimum: da sebi i svojim čitaocima, koliko god da ih je, život učinim podnošljivijim. To je samo po sebi ekvivalentno političkom programu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Šta je bio razlog posete?
10.08.2026.•
4
Kratka poseta ukrajinskog predsednika Beogradu se završila, a da nismo čuli pravi razlog prvog dolaska ratnog ukrajinskog predsednika u srpsku prestonicu.
Suša u Srbiji: Opomena za sva vremena
01.08.2026.•
34
Pogodila nas je žestoka suša, kakva se ne pamti.
Uvozimo mašine, izvozimo pamet, a budućnost kupujemo sićom iz "tajnih fondova"
27.07.2026.•
10
Zašto uvozimo mašine, a izvozimo pamet, dok nam akademska elita glasa u mraku, a budućnost se kupuje za sitniš iz "tajnih fondova"?
Put ka EU: Biće boljih vremena
17.06.2026.•
12
Prošao je samit u Tivtu, predstavnici Evropske unije su izložili zemljama "Zapadnog Balkana" šta treba da urade ukoliko žele članstvo u najlukrativnijem društvu.
Zatvoreno otvaranje Svetskog prvenstva
17.06.2026.•
0
Pa, možemo reći da smo imali sreće da je Svetsko otvoreno u Meksiku, a ne u Americi.
Svetsko, a ko da je naše
09.06.2026.•
1
Napomenuh u jednom od prethodnih tekstova da će fuca biti krš na Svetskom, a verujem da to treba mal'ko objasniti. Nije to moje mišljenje, to je naučna činjenica.
O, kakva svinjarija: Ekonomski pogled na Svetsko prvenstvo
05.06.2026.•
4
Očekivanja i razočaranja se dešavaju, nije to nešto novo, nekada jeste strašno, ali nije retko.
Reč-dve o Svetskom prvenstvu i premudrom Đaniju
03.06.2026.•
9
Za one koje mrzi da čitaju evo ukratko: Blago onima koji nemaju para da idu na Svetsko ove godine.
Pruga Beograd-Bar: Kako smo proputovali
28.05.2026.•
10
Na današnji dan pre tačno pola veka otvorena je pruga Beograd-Bar. Jedan od najvećih jugoslovenskih projekata.
Piše Siniša Tucić: U odbranu Nevene Jevtić
20.05.2026.•
7
Poseban trenutak u mom intelektualnom stasavanju, dogodio se negde polovinom dvehiljaditih kada sam se upoznao sa zanimljivim ljudima u okviru Kluba studenata filozofije "Gerusija" koji je kasnije prerastao u kolektiv.
Veran Matić: Umesto pravde - novi pucnji u Slavka Ćuruviju
18.05.2026.•
2
Iako je na Uskrs 1999. godine, za vreme bombardovanja, streljan od strane Službe zadužene za zaštitu bezbednosti i do danas nerešeno ubistvo Slavka Ćuruvije jednako bolno traži odgovore na niz pitanja.
Ruže su procvetale
11.04.2026.•
7
Izmučeno, ali časno srce čoveka rođeno u Titogradu prestalo je da kuca 8. aprila.
Zašto Amerika ratuje?
01.04.2026.•
11
Rat SAD i Izraela protiv Irana svakim danom se sve više intenzivira, žrtve na obe strane su sve brojnije, razaranja surovija.
Umetnik je prisutan
30.03.2026.•
29
Prvi čovek Novog Sada nedavno je inicirao ukidanje dozvole Akademiji umetnosti da se dva prostora u gradskom vlasništvu nadalje koriste za potrebe važne visokoškolske institucije.
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Komentari 1
No name
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar