"Nekažnjavanjem policijske brutalnosti osigurava se lojalnost pripadnika MUP-a"
U danima dok su trajali protesti u Novom Sadu, Beogradu, Nišu i drugim gradovima gledali smo na desetine video snimaka koji dokumentuju prekomernu upotrebu sile policije, ali i neidentifikovana lica koja su nasilna prema demonstrantima, policiji i imovini.
Foto: 021.rs
Zbog ovoga, brojne organizacije i građani koji su protestovali zatražili su ostavku direktora policije Vladimira Rebića, koji je negirao da je bilo policijske brutalnosti, ali i da je upotrebljen suzavac koji može da bude posebno opasan u uslovima pandemije virusa korona. Još uvek nije poznato da li su pokrenute istrage o policijskoj brutalnosti i postupci protiv policajaca koji su prekoračili dozvoljenu upotrebu sile.
CRTA (Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost) ističe da je Rebić prejudicirao odluke unutrašnje kontrole "kada je izjavio da je ubeđen da nijedan policijski službenik neće završiti u zatvoru".
CRTA ističe da Narodna skupština nije bila adekvatno i blagovremeno obezbeđena prve večeri protesta, te da policija nije reagovala na civile koji su bili nasilni prema učesnicima protesta, što pojačava nepoverenje građana u policiju.
PODELI I PODRŽI
— CRTA (@CRTArs) July 13, 2020
Zahtev da direktor Policije podnese ostavku https://t.co/G3soeQO2Nn pic.twitter.com/f2Ou1osFe2
Gradska kuća u Novom Sadu pretrpela je sličnu sudbinu kao Narodna skupština kada je 8. jula razbijeno, prema zvaničnim informacijama, 50 prozora na ovom objektu. Tada je desetak demonstranata kamenicama, flašama i svime čega su se dohvatili gađalo ovo zdanje, dok su policijske jedinice bile ili unutar Gradske kuće ili patrolirale gradom. Tek kada se situacija naizgled stišala, u centru Novog Sada "poslagali" su se kordoni. Okupljeni, uglavnom mladi ljudi, gađali su policiju kamenicama, policija je uzvratila suzavcem, a nekoliko ljudi je uhapšeno. Ove večeri je jedan od policijskih inspektora fizički napao autističnog mladića koji je na biciklu prolazio tuda, a pojavili su se i snimci "batinaša" koji se neometano šetaju centrom i napadaju ljude koji su učestvovali na protestu.
Zbog fizičkog napada na mladića sa autizmom, ali i policijske brutalnosti uopšte, kao i privođenja i suđenja demonstrantima večeras se u Novom Sadu održava protest ispred policijske stanice na Detelinari.
Mafijaški klanovi imaju bolji tretman pred zakonom od običnih građana
Sociolog Dario Hajrić kaže za 021 da su mnoge optužnice već pale usled nedostatka dokaza. Po njemu, to nam govori dve stvari.
"Prva je neprofesionalizam policije koja je mnoge ljude privela nasumično, iako ništa nisu skrivili. Druga je ta da su protesti u nekim slučajevima iskorišćeni kao povod za ciljano maltretiranje, što je očigledno slučaj kod neosnovanog privođenja članova inicijative 'Za krov nad glavom'", navodi Hajrić.
Sagovornik 021 smatra da su sistemu potrebna hapšenja i presude da bi se na taj način opravdala prekomerna reakcija na izgrede preko kojih se rutinski prelazi kada su u pitanju neredi na stadionima.
"Još su indikativnije ekspresne presude. Naše sudstvo je poznato kao izuzetno inertno, ulicama se šetaju kriminalci sa više desetina krivičnih postupaka, a jedini slučajevi kada država reši da pokaže mišiće su protesti i kršenje policijskog časa. Tada sve može da se izvede brzinom svetlosti, ako treba i preko Skajpa. Šalje se loša poruka ako mafijaški klanovi imaju bolji tretman pred zakonom od 'običnih građana', a to je sada već postalo norma", kaže Hajrić.
Slike policijske brutalnosti menjaju imidž režima u svetu
Iako su zahtevi protesta bili prilično različiti i mnogobrojni, oni koji su zajednički svima, a koji su i jasno predstavljeni na protestima u Novom Sadu, su ostavke kriznog štaba, Aleksandra Vučića i direktora policije Vladimira Rebića. Hajrić ne vidi ostavke kao realan ishod "zato što Vučićeva vlast uzmiče samo kada zaista nema drugog izbora, a ovaj talas protesta je na izmaku". Ne očekuje ni da će bilo ko od pripadnika policije snositi ikakve realne posledice za "vrlo evidentne primere policijske brutalnosti, zato što predsednik želi da nekažnjivošću dodatno osigurava njihovu lojalnost".
"Bez obzira na to, ne bi trebalo odustati od zahtevanja odgovornosti. Valja se samo fokusirati na ono za šta postoje konkretni, opipljivi dokazi, a to su prikrivanje stvarnog broja obolelih i umrlih od korone, kao i policijska brutalnost tokom protesta. Političku odgovornost ćemo morati da tražimo tek nakon obaranja režima zato što vlast misli da je iznad zakona, i da poricanjem svake odgovornosti projektuje snagu", navodi Hajrić.
Slike policijske brutalnosti su, smatra, počele polako da menjaju percepciju Vučićevog režima u svetu, jer se sve češće pominju njegove autoritativne metode i stil vladavine. Bezrezervna podrška ovom režimu, ipak, neće izostati dok god ne potpiše priznanje kosovske nezavisnosti, ocenjuje Hajrić.
"Tu podršku bi izgubio jedino u slučaju da postane kočničar sporazuma, kao što je to postao Tadić pre nego što će izgubiti vlast. Dok god kosovska nezavisnost ne bude formalizovana, demokratija u Srbiji će biti kolateralna šteta 'viših interesa'. To je, naravno, duboko pogrešno, jer će ostaviti trajnu štetu na našoj ionako klimavoj demokratiji", ističe sagovornik 021.
Odmazda u vidu tragikomičnih optužnica i slanja ljudi u zatvor po kratkom postupku
Ono što se moglo u "režimskim" medijima čuti u danima za vreme i nakon protesta je da je u pitanju "nezapamćeno nasilje", pa i "terorizam". Demonstranti su označeni kao huligani, nakon čega je usledilo smirivanje strasti i "sedeće" demonstracije. Hajrić smatra da protesti moraju da se prilagođavaju okolnostima.
"Ako institucije funkcionišu, za njima nema potrebe ili mogu da budu simbolični. Ako vlastodržac izravno kaže da ga ne zanima ni ako na ulicama protestuje pet miliona ljudi, to šalje poruku: slušaću vas tek kad me naterate na to. Demonstranti su ga sada naterali da ih čuje, a nervozna reakcija vlasti i slanje neverovatne količine policije u Beograd drugog dana protesta pokazuju da se Vođa ne oseća nimalo ugodno kad drugi vuku poteze a on mora da se prilagođava. Otuda i odmazda u vidu tragikomičnih optužnica i slanja ljudi u zatvor po kratkom postupku. Vlast po svaku cenu pokušava da povrati izgubljenu inicijativu", priča sagovornik 021.
Demonstrantima se spočitavala i njihova heterogenost, pa smo tako čuli da na ulicama zajedno šetaju levičari, pripadnici ekstremne desnice, liberali i teoretičari zavere. Hajrić smatra da je to potpuno očekivana pojava, jer politički život u Srbiji nema gde da se odvija sem na ulici. Ogroman broj ljudi nema svoje političke predstavnike u skupštini, što, po njemu, nije dugo održivo stanje.
"Te grupe ne treba na silu miriti i tražiti da izmisle zajedničke lidere, nego stalno u prvi plan stavljati razloge zbog kojih su se one uopšte našle na istom mestu i zbog čega jedino još na ulici imaju glas. To ujedno pokazuje da ljude ovde teško mogu da pokrenu ideologije ili stranke, ali da su spremni i pred kordon da stanu kad shvate da im lažiranje broja obolelih i mrtvih u cilju održavanja izbora direktno radi o glavi", tvrdi Hajrić.
Mirnoća vlasti tokom ranijih protesta fasada iza koje se krije gola sila
Nešto što svakako ove proteste čini drugačijim od svih prethodnih je da je koncept mirnih skupova i šetnji "prodrman", pa više nije bilo toliko bitno da li se smeće baca u kante ili gazi trava. Hajrić kaže da ljudi koji su na ulicama jer su im prava pogažena moraju prirodno da iskažu određenu dozu gneva, a ne da po svaku cenu "pretvaraju proteste u korzo".
"Ovoga puta je ljudima prekipelo do te mere da se direktno išlo na eskalaciju, pa je i vlast odmah pokazala da je njena mirnoća tokom nekih ranijih protesta bila samo fasada iza koje se krije gola sila. Razmere policijske brutalnosti i nasumična hapšenja zastrašila su deo građana, a pojavio se i strah od 'ubačenih elemenata' pa se prešlo na sedenje. Već smo videli da takvi protesti nažalost ne daju rezultata, i zato ne treba da čudi što ljudi u tome nisu hteli dalje da učestvuju", objašnjava Hajrić.
Strah od ubačenih ljudi ne vidi kao neosnovan i kaže kako ih je nesumnjivo bilo, a njihova svrha je bila da se pruži povod policiji za brutalnost. Ipak, svi dokazi za to su, za sada, posredni, a malo je verovatno da će ovako nešto biti predmet policijske istrage.
Uveren je da su protesti počeli spontano, kao opravdana reakcija na manipulisanje podacima o pandemiji i merama za njeno suzbijanje.
"Ljudima je jednostavno prekipelo da ih vlast i Krizni štab prave budalama, i otuda i nasilna reakcija. Važno je reći da je najveći deo postupaka građana zaista bio autentični bes i frustracija a ne sabotaža protesta. Što se tiče 'stranih elemenata', vlast je do sada za mešanje optužila ruske službe, navijače 'Torcide', izraelske bekpekere, britanskog studenta, nekakvog agenta sa Morzeovim kodom u džepu, a mislim da ni to nije ceo spisak. Reč je o uobičajenoj taktici: stvaranje konfuzije dok se neka priča ne primi u javnosti", ocenjuje sagovornik 021.
Čuvati snagu i krenuti iznova kada gnev građana ponovo proključa
Konfuzija je izgleda urodila plodom jer se iz dana u dan smanjivao broj ljudi na ulicama, pa se na kraju sveo na stotinak ljudi u Beogradu i tridesetak protestanata u Novom Sadu. Deo organizatora novosadskog protesta oglasio se i zatražio strpljenje. Napisali su na društvenim mrežama da je potrebno sačekati da se aktivira više ljudi, regrupisati se i biti spreman za "nove bitke". Uprkos dinamičnom početku i scenama brutalnog nasilja ovaj talas protesta je, smatra Hajrić, suštinski već ugašen. Svi razlozi za protest su, ipak, i dalje prisutni.
"Mislim da je odluka dela ogranizatora novosadskog protesta vrlo racionalna. Protesti nisu sami sebi cilj: oni su sredstvo da se politička klasa natera da se vrati u okvire zakona, a da bi bilo efikasno potrebna je brojnost i potencijal za eskalaciju. Naglašavam ovo drugo zato što su protesti 'Jedan od pet miliona' pokazali da snaga brojeva sama po sebi nije dovoljna da iznudi ustupke. Aktuelni protesti su evidentno izgubili prošlonedeljni zamajac, tako da se slažem da je pametnije čuvati snagu i krenuti iznova kada gnev građana ponovo proključa, pošto je to neminovno. O predstojećoj ekonomskoj krizi se za sada još uvek malo govori, ali posledice krize svetske ekonomije će se itekako osetiti u Srbiji, što će samo dodatno pogoršati postojeću političku krizu u zemlji", objašnjava Hajrić.
Kao i mnogi drugi, Hajrić je u ovim protestima vidi paralelu sa vremenom Slobodana Miloševića, naročito zbog "nezamislivih količina suzavca i policije koja šutira nepomične ljude na zemlji". Ali vidi i bitne razlike, naročito u tome što je Milošević više puta pokrao izbore, naređivao atentate na političke protivnike i ubijao novinare, dok se "Vučić još uvek zadovoljava razbijanjem glava, delom zato što mu je potrebna podrška spolja".
"Miloševićeva propaganda je bila vrlo bazična i samim tim providna: sve je sjajno, a sad ćemo vam pročitati spisak neprijatelja. Vučić nudi istu poruku, ali u stotinama varijacija različitih medija, lažnih opozicionara i nevladinih organizacija iza kojih stoji vlast, pa građanin sam može da odluči koja aroma propagande mu najviše prija. Takođe, sada je lakše emigrirati, tako da i to predstavlja ventil za one koje vlast nije kupila ili ucenila", ocenjuje Hajrić.
Zaključuje da sama činjenica da 2020. godinu moramo da poredimo sa Miloševićevim vremenom govori "dokle smo se srozali".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Šta je bio razlog posete?
10.08.2026.•
4
Kratka poseta ukrajinskog predsednika Beogradu se završila, a da nismo čuli pravi razlog prvog dolaska ratnog ukrajinskog predsednika u srpsku prestonicu.
Suša u Srbiji: Opomena za sva vremena
01.08.2026.•
34
Pogodila nas je žestoka suša, kakva se ne pamti.
Uvozimo mašine, izvozimo pamet, a budućnost kupujemo sićom iz "tajnih fondova"
27.07.2026.•
10
Zašto uvozimo mašine, a izvozimo pamet, dok nam akademska elita glasa u mraku, a budućnost se kupuje za sitniš iz "tajnih fondova"?
Put ka EU: Biće boljih vremena
17.06.2026.•
12
Prošao je samit u Tivtu, predstavnici Evropske unije su izložili zemljama "Zapadnog Balkana" šta treba da urade ukoliko žele članstvo u najlukrativnijem društvu.
Zatvoreno otvaranje Svetskog prvenstva
17.06.2026.•
0
Pa, možemo reći da smo imali sreće da je Svetsko otvoreno u Meksiku, a ne u Americi.
Svetsko, a ko da je naše
09.06.2026.•
1
Napomenuh u jednom od prethodnih tekstova da će fuca biti krš na Svetskom, a verujem da to treba mal'ko objasniti. Nije to moje mišljenje, to je naučna činjenica.
O, kakva svinjarija: Ekonomski pogled na Svetsko prvenstvo
05.06.2026.•
4
Očekivanja i razočaranja se dešavaju, nije to nešto novo, nekada jeste strašno, ali nije retko.
Reč-dve o Svetskom prvenstvu i premudrom Đaniju
03.06.2026.•
9
Za one koje mrzi da čitaju evo ukratko: Blago onima koji nemaju para da idu na Svetsko ove godine.
Pruga Beograd-Bar: Kako smo proputovali
28.05.2026.•
10
Na današnji dan pre tačno pola veka otvorena je pruga Beograd-Bar. Jedan od najvećih jugoslovenskih projekata.
Piše Siniša Tucić: U odbranu Nevene Jevtić
20.05.2026.•
7
Poseban trenutak u mom intelektualnom stasavanju, dogodio se negde polovinom dvehiljaditih kada sam se upoznao sa zanimljivim ljudima u okviru Kluba studenata filozofije "Gerusija" koji je kasnije prerastao u kolektiv.
Veran Matić: Umesto pravde - novi pucnji u Slavka Ćuruviju
18.05.2026.•
2
Iako je na Uskrs 1999. godine, za vreme bombardovanja, streljan od strane Službe zadužene za zaštitu bezbednosti i do danas nerešeno ubistvo Slavka Ćuruvije jednako bolno traži odgovore na niz pitanja.
Ruže su procvetale
11.04.2026.•
7
Izmučeno, ali časno srce čoveka rođeno u Titogradu prestalo je da kuca 8. aprila.
Zašto Amerika ratuje?
01.04.2026.•
11
Rat SAD i Izraela protiv Irana svakim danom se sve više intenzivira, žrtve na obe strane su sve brojnije, razaranja surovija.
Umetnik je prisutan
30.03.2026.•
29
Prvi čovek Novog Sada nedavno je inicirao ukidanje dozvole Akademiji umetnosti da se dva prostora u gradskom vlasništvu nadalje koriste za potrebe važne visokoškolske institucije.
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Komentari 11
Visnja
Građanin Vojvodine
p.s. nisam član LSV i ne dobijam % od prodaje te knjige
Tja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar