Pobunjeni gradovi – od komšiluka do globalne politike
Iako se urbane inicijative i pokreti međusobno razlikuju, obično im je zajedničko nepoverenje u institucije predstavničke demokratije kao što su klasične političke partije.

Foto: 021.rs
Osim toga, urbane inicijative spaja i zagovaranje inovativnih demokratskih praksi, municipalizam odnosno participacija i organizovanje na nivou opština ili komšiluka i fokus na urbane probleme kao što su javni prostori ili stanovanje. Radi se o novim političkim idejama koje nastaju na temeljima izneverenih očekivanja od klasičnih političkih partija koje su, baveći se "visokom politikom" i krupnim nacionalnim temama, zapostavile nagomilane probleme svakodnevnog života, prvenstveno u glavnim gradovima u kojima je uticaj neoliberalnih i autoritarnih politika bio najveći.
Ovakvi pokreti su zasnovani na ideji o drugačijem gradu u kome "pravo na grad" i kvalitetan život uživaju svi a ne samo privilegovane elite. Participacija kao klasični liberalni mehanizam uključivanja građana u lokalnu politiku u ovakvim slučajevima nije cilj za sebe (ona je dovoljna u gradovima u kojima su javna dobra očuvana i dostupna) već sredstvo da se inicira promena samog sistema i da se sa čela gradova svrgnu (korumpirane) političko-ekonomske elite.
Polazeći od problema u komšiluku, pojedinačne inicijative su prerastale u mreže na nivou gradova, potom i građanske platforme koje su ulazile u izbornu trku na nivou grada, nacionalne koalicije i konačno, mreže na globalnom nivou. Na takav način, inicijative "od dole" i urbani pokreti otvorili su nove prostore za artikulaciju otpora štetnim urbanim politikama širom sveta.
U regionu jugoistočne Evrope, najskoriji primer ovakvog organizovanja od komšiluka do globalne arene je nacionalna koalicija Možemo!, proistekla iz urbanog pokreta Zagreb je naš! iz čijih redova dolazi aktuelni gradonačelnih Zagreba. Globalna inspiracija i "krovna organizacija" za pokrete u različitim delovima sveta je španska građanska platforma koja trenutno upravlja Barselonom, Barcelona En Comú, zasnovana na principima socijalne pravde, participativne demokratije, ekologije, zaštite javnih dobara, feminizacije urbane politike, borbe protiv masovnog turizma i prisilnih iseljenja.
Pod zajedničkim globalnim sloganom "Gradovi bez straha" ("Fearless Cities"), organizuju se konferencije i događaji u cilju globalnog povezivanja i održava se baza podataka sa članicama iz celog sveta. Među njima ima veoma različitih organizacija koje upravljaju gradovima i teritorijama, od Rojave u Siriji, preko Montreala, Ričmonda, Barselone i, od skora, Madrida, Grenobla, Marseja, Zagreba... Inicijative i pokreti učestvuju u gradskim skupštinama u Bolonji, Pizi, Napulju... a čine vansistitucionalnu opoziciju sa namerom izlaska na izbore u Beogradu i mnogim drugim gradovima.
Na svim ovim mestima, građani su, organizovani kroz inicijative i pokrete i ujedinjeni u platforme i asocijacije, uspeli da uspostave punu ili delimičnu kontrolu nad svojim gradovima ili makar da to jasno zahtevaju.
Osnovni problem u političkom organizovanju urbanih pokreta sastoji se u paradoksu ujedinjenja – zasnovani su na poverenju izgrađenom unutar bliskih odnosa u komšiluku i temama koje povezuju ljude u neposrednom mikro-okruženju, ali sa druge strane, upravo taj mikro nivo moraju da prevaziđu kako bi se povezali sa sličnim organizacijama u gradu, regiji, državi, i tako došli u priliku da istinski utiču na promenu urbanih politika.
Takvo izdizanje i prostorno širenje je nužno jer u suprotnom inicijative ostaju u svojim mikro-sredinama i obično se zadržavaju na odbrani sopstvenog dvorišta (pežorativno "Not in my back yard", NIMBY inicijative). Nužno je i zato što se mnoge odluke u vezi sa pitanjima za koje su inicijative zainteresovane (recimo izgradnja, prostorni planovi, megaprojekti, stanovanje) donose se na višim nivoima vlasti.
Kada se i prevaziđe pojedinačna tema u komšiluku i obuhvate zajednički problemi na nivou širih gradskih celina, izazovi rastu prilikom širenja na gradsku periferiju gde su struktura stanovništva, uslovi života, pa i svakodnevni problemi, često znatno drugačiji nego u centralnim gradskim zonama. Problem se dodatno usložnjava kada se podrška traži u manjim mestima i ruralnim sredinama kako bi se ujedinjenje podiglo na nacionalni nivo. Ako su, kako istraživanja pokazuju, ovim pokretima mahom mobilisane grupe koje pripadaju srednjem sloju gradskog stanovništva, da li oni imaju potencijal da se izdignu i uđu u politički život van velikih urbanih centara i centralnih gradskih zona?
U vezi sa tim je i problem kooptacije i hijerarhizacije, jer u procesu prostornog širenja i omasovljenja manje inicijative mogu da budu "progutane" od većih organizacija ili političkih partija, a lokalni aktivisti otuđeni od centara upravljanja i izopšteni iz donošenja odluka zbog uvođenja organizacione hijerarhije.
U sistemima sa slabo konsolidovanom demokratijom izazovi su još veći, pa uz navedene obuhvataju i snažan pritisak krupnog kapitala, manjak prostora za demokratsko organizovanje, problematične izborne uslove, pritiske, ucene i slično.
Uprkos svemu, saznanja o postojanju sličnih borbi i uspešnom prevazilaženju navedenih izazova, kao i lekcija koje su u tom procesu naučene, mogu se koristiti kao ohrabrenje i smernice u drugim sredinama koje ovakvim putem tek kreću.
Konačno, kako su ljudi tokom kovid pandemije bili vezani za svoje najbliže fizičko okruženje tako je i narasla svest o značaju neposrednog kontakta i blizine unutar komšijskih odnosa, kao i javnih prostora u blizini stanovanja koji su služili kao važno mesto okupljanja i socijalizacije tokom lock-down-a. Zbog toga je upravo sada trenutak kada urbane inicijative koje promovišu ovakve principe mogu da dobiju na širem značaju.
Ana Pajvančić-Cizelj predaje Sociologiju grada na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Današnja lekcija
12.09.2025.•
6
Nekada su nas učili da je škola kuća znanja, da se u nju ulazi tiho i izlazi malo mudriji, da se u njoj stiču znanja i vrline i postaje se čovek.
Srbiju je neko pozvao i probudio
04.09.2025.•
9
Dok je spavala snom pravednika i sanjala kako će jednog dana da se probudi sva svoja, telefon je zazvonio.
Vučić protiv N1: Spin diktator sa oprobanim taktikama
04.09.2025.•
22
Mesecima unazad u vazduhu lebdi pitanje o budućnosti televizija N1 i Nova S, njihovih portala, te Danasa, Radara i Forbs Srbija.
Nesređeni birački spiskovi - ko bira, a ko broji glasove?
02.09.2025.•
8
Život u Srbiji je poremećen, a postavlja se pitanje da li su izbori realno rešenje koje bi u skorije vreme mogli da vrate normalnost u svakodnevicu.
Piše Siniša Tucić: Istorija pamti - i one koji ćute i oni koji deluju
29.08.2025.•
6
U utorak, 26 avgusta, vozim se sa prijateljem i saborcem Markom Jozićem auto-putem od Niša prema Beogradu.
Osećate li bes?
28.08.2025.•
23
Sećam se razgovora u kojem je jedna žena sa ponosom objašnjavala da svoju decu uči da nikada ne viču, da ne lupaju vratima, da bes nije lep i da pristojan čovek mora da zna da se obuzda.
Evropa se ubrzano naoružava
25.08.2025.•
16
Na Starom kontinentu kao da su zaboravili jeziva iskustva, da se držimo samo novijih vremena, prošlog veka i dva svetska rata.
Dogovor stranačkih kolega
21.08.2025.•
17
Prošlog četvrtka uveče učesnici protesta u Novom Sadu su akumulirani bes iskalili na gradskim prostorijama Srpske napredne stranke i demolirali ih.
Pregovori Trampa i Putina - hoće li biti mira?
18.08.2025.•
4
Tri i po godine je izgledalo da pogibijama i bestijalnosti u Ukrajini nema kraja.
Nacionalno onesvešćen
04.08.2025.•
4
Još od 2018. godine u Srbiji se u više navrata pominjala ideja o uvođenju tzv. nacionalnih udžbenika, tinjajući ispod površine sve dok nije dobila politički ventil.
Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice
28.07.2025.•
64
Vest o tome da postoje naznake dogovora o mogućem uvoza radnika iz Gane za deficitarne poslove u Srbiji izazvao je brojne kritike na ovdašnjoj javnoj sceni.
Piše Siniša Tucić: Dve sobe
21.07.2025.•
6
Minulo je 37 godina, od tog toplog jula 1988. Dobro se sećam kada sam kao desetogodišnjak uleteo u stan sa ulice.
Dekan Ekonomskog fakulteta Čučković: Vrlina je ontička sredina (između krajnosti)
20.07.2025.•
12
Profesor etike i dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici, Aleksandar Čučković, ocenio je u autorskom tekstu da smo "svi mi ovde predugo ćutali, pa nam se dogodilo ovo sa čime se suočavamo".
Ko pije kafu za vreme protesta?
08.07.2025.•
12
U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.
Piše Erik Vijar: Studenti mesecima protestuju, ali Evropu to ne zanima
07.07.2025.•
14
Već sedam meseci u Beogradu se održavaju masovne demonstracije. Za pisca Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade, ova situacija otkriva da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman na sve da bi ostao na vlasti.
Naoružavanje Evrope - dalje od bezbednosti, bliže strepnji
04.07.2025.•
6
Poslednjih šest meseci priča o naoružavanju Evrope dominira političkim prostorom Starog kontinenta.
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
13
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
8
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
26
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Komentari 9
makice dušo
Telep
Problem za režim je što oni znaju kako da se bore protiv Djilasa, Bore Novakovića i sličnih, jer njih mogu uvek da obilaze. Problem su im obični ljudi, koji nikad nisu bili na vlasti. Zato se i šef SNS a onako vrištći upire da nas ubedi kako su na izborima za MZ u stvari učestvovali Djilas i Novaković.
Макица
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar