Pobunjeni gradovi – od komšiluka do globalne politike
Iako se urbane inicijative i pokreti međusobno razlikuju, obično im je zajedničko nepoverenje u institucije predstavničke demokratije kao što su klasične političke partije.
Foto: 021.rs
Osim toga, urbane inicijative spaja i zagovaranje inovativnih demokratskih praksi, municipalizam odnosno participacija i organizovanje na nivou opština ili komšiluka i fokus na urbane probleme kao što su javni prostori ili stanovanje. Radi se o novim političkim idejama koje nastaju na temeljima izneverenih očekivanja od klasičnih političkih partija koje su, baveći se "visokom politikom" i krupnim nacionalnim temama, zapostavile nagomilane probleme svakodnevnog života, prvenstveno u glavnim gradovima u kojima je uticaj neoliberalnih i autoritarnih politika bio najveći.
Ovakvi pokreti su zasnovani na ideji o drugačijem gradu u kome "pravo na grad" i kvalitetan život uživaju svi a ne samo privilegovane elite. Participacija kao klasični liberalni mehanizam uključivanja građana u lokalnu politiku u ovakvim slučajevima nije cilj za sebe (ona je dovoljna u gradovima u kojima su javna dobra očuvana i dostupna) već sredstvo da se inicira promena samog sistema i da se sa čela gradova svrgnu (korumpirane) političko-ekonomske elite.
Polazeći od problema u komšiluku, pojedinačne inicijative su prerastale u mreže na nivou gradova, potom i građanske platforme koje su ulazile u izbornu trku na nivou grada, nacionalne koalicije i konačno, mreže na globalnom nivou. Na takav način, inicijative "od dole" i urbani pokreti otvorili su nove prostore za artikulaciju otpora štetnim urbanim politikama širom sveta.
U regionu jugoistočne Evrope, najskoriji primer ovakvog organizovanja od komšiluka do globalne arene je nacionalna koalicija Možemo!, proistekla iz urbanog pokreta Zagreb je naš! iz čijih redova dolazi aktuelni gradonačelnih Zagreba. Globalna inspiracija i "krovna organizacija" za pokrete u različitim delovima sveta je španska građanska platforma koja trenutno upravlja Barselonom, Barcelona En Comú, zasnovana na principima socijalne pravde, participativne demokratije, ekologije, zaštite javnih dobara, feminizacije urbane politike, borbe protiv masovnog turizma i prisilnih iseljenja.
Pod zajedničkim globalnim sloganom "Gradovi bez straha" ("Fearless Cities"), organizuju se konferencije i događaji u cilju globalnog povezivanja i održava se baza podataka sa članicama iz celog sveta. Među njima ima veoma različitih organizacija koje upravljaju gradovima i teritorijama, od Rojave u Siriji, preko Montreala, Ričmonda, Barselone i, od skora, Madrida, Grenobla, Marseja, Zagreba... Inicijative i pokreti učestvuju u gradskim skupštinama u Bolonji, Pizi, Napulju... a čine vansistitucionalnu opoziciju sa namerom izlaska na izbore u Beogradu i mnogim drugim gradovima.
Na svim ovim mestima, građani su, organizovani kroz inicijative i pokrete i ujedinjeni u platforme i asocijacije, uspeli da uspostave punu ili delimičnu kontrolu nad svojim gradovima ili makar da to jasno zahtevaju.
Gradovi bez straha - pogledajte mapu: https://fearlesscities.com/en/map
Osnovni problem u političkom organizovanju urbanih pokreta sastoji se u paradoksu ujedinjenja – zasnovani su na poverenju izgrađenom unutar bliskih odnosa u komšiluku i temama koje povezuju ljude u neposrednom mikro-okruženju, ali sa druge strane, upravo taj mikro nivo moraju da prevaziđu kako bi se povezali sa sličnim organizacijama u gradu, regiji, državi, i tako došli u priliku da istinski utiču na promenu urbanih politika.
Takvo izdizanje i prostorno širenje je nužno jer u suprotnom inicijative ostaju u svojim mikro-sredinama i obično se zadržavaju na odbrani sopstvenog dvorišta (pežorativno "Not in my back yard", NIMBY inicijative). Nužno je i zato što se mnoge odluke u vezi sa pitanjima za koje su inicijative zainteresovane (recimo izgradnja, prostorni planovi, megaprojekti, stanovanje) donose se na višim nivoima vlasti.
Kada se i prevaziđe pojedinačna tema u komšiluku i obuhvate zajednički problemi na nivou širih gradskih celina, izazovi rastu prilikom širenja na gradsku periferiju gde su struktura stanovništva, uslovi života, pa i svakodnevni problemi, često znatno drugačiji nego u centralnim gradskim zonama. Problem se dodatno usložnjava kada se podrška traži u manjim mestima i ruralnim sredinama kako bi se ujedinjenje podiglo na nacionalni nivo. Ako su, kako istraživanja pokazuju, ovim pokretima mahom mobilisane grupe koje pripadaju srednjem sloju gradskog stanovništva, da li oni imaju potencijal da se izdignu i uđu u politički život van velikih urbanih centara i centralnih gradskih zona?
U vezi sa tim je i problem kooptacije i hijerarhizacije, jer u procesu prostornog širenja i omasovljenja manje inicijative mogu da budu "progutane" od većih organizacija ili političkih partija, a lokalni aktivisti otuđeni od centara upravljanja i izopšteni iz donošenja odluka zbog uvođenja organizacione hijerarhije.
U sistemima sa slabo konsolidovanom demokratijom izazovi su još veći, pa uz navedene obuhvataju i snažan pritisak krupnog kapitala, manjak prostora za demokratsko organizovanje, problematične izborne uslove, pritiske, ucene i slično.
Uprkos svemu, saznanja o postojanju sličnih borbi i uspešnom prevazilaženju navedenih izazova, kao i lekcija koje su u tom procesu naučene, mogu se koristiti kao ohrabrenje i smernice u drugim sredinama koje ovakvim putem tek kreću.
Konačno, kako su ljudi tokom kovid pandemije bili vezani za svoje najbliže fizičko okruženje tako je i narasla svest o značaju neposrednog kontakta i blizine unutar komšijskih odnosa, kao i javnih prostora u blizini stanovanja koji su služili kao važno mesto okupljanja i socijalizacije tokom lock-down-a. Zbog toga je upravo sada trenutak kada urbane inicijative koje promovišu ovakve principe mogu da dobiju na širem značaju.
Ana Pajvančić-Cizelj predaje Sociologiju grada na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Šta je bio razlog posete?
10.08.2026.•
4
Kratka poseta ukrajinskog predsednika Beogradu se završila, a da nismo čuli pravi razlog prvog dolaska ratnog ukrajinskog predsednika u srpsku prestonicu.
Suša u Srbiji: Opomena za sva vremena
01.08.2026.•
34
Pogodila nas je žestoka suša, kakva se ne pamti.
Uvozimo mašine, izvozimo pamet, a budućnost kupujemo sićom iz "tajnih fondova"
27.07.2026.•
10
Zašto uvozimo mašine, a izvozimo pamet, dok nam akademska elita glasa u mraku, a budućnost se kupuje za sitniš iz "tajnih fondova"?
Put ka EU: Biće boljih vremena
17.06.2026.•
12
Prošao je samit u Tivtu, predstavnici Evropske unije su izložili zemljama "Zapadnog Balkana" šta treba da urade ukoliko žele članstvo u najlukrativnijem društvu.
Zatvoreno otvaranje Svetskog prvenstva
17.06.2026.•
0
Pa, možemo reći da smo imali sreće da je Svetsko otvoreno u Meksiku, a ne u Americi.
Svetsko, a ko da je naše
09.06.2026.•
1
Napomenuh u jednom od prethodnih tekstova da će fuca biti krš na Svetskom, a verujem da to treba mal'ko objasniti. Nije to moje mišljenje, to je naučna činjenica.
O, kakva svinjarija: Ekonomski pogled na Svetsko prvenstvo
05.06.2026.•
4
Očekivanja i razočaranja se dešavaju, nije to nešto novo, nekada jeste strašno, ali nije retko.
Reč-dve o Svetskom prvenstvu i premudrom Đaniju
03.06.2026.•
9
Za one koje mrzi da čitaju evo ukratko: Blago onima koji nemaju para da idu na Svetsko ove godine.
Pruga Beograd-Bar: Kako smo proputovali
28.05.2026.•
10
Na današnji dan pre tačno pola veka otvorena je pruga Beograd-Bar. Jedan od najvećih jugoslovenskih projekata.
Piše Siniša Tucić: U odbranu Nevene Jevtić
20.05.2026.•
7
Poseban trenutak u mom intelektualnom stasavanju, dogodio se negde polovinom dvehiljaditih kada sam se upoznao sa zanimljivim ljudima u okviru Kluba studenata filozofije "Gerusija" koji je kasnije prerastao u kolektiv.
Veran Matić: Umesto pravde - novi pucnji u Slavka Ćuruviju
18.05.2026.•
2
Iako je na Uskrs 1999. godine, za vreme bombardovanja, streljan od strane Službe zadužene za zaštitu bezbednosti i do danas nerešeno ubistvo Slavka Ćuruvije jednako bolno traži odgovore na niz pitanja.
Ruže su procvetale
11.04.2026.•
7
Izmučeno, ali časno srce čoveka rođeno u Titogradu prestalo je da kuca 8. aprila.
Zašto Amerika ratuje?
01.04.2026.•
11
Rat SAD i Izraela protiv Irana svakim danom se sve više intenzivira, žrtve na obe strane su sve brojnije, razaranja surovija.
Umetnik je prisutan
30.03.2026.•
29
Prvi čovek Novog Sada nedavno je inicirao ukidanje dozvole Akademiji umetnosti da se dva prostora u gradskom vlasništvu nadalje koriste za potrebe važne visokoškolske institucije.
Trampovska revolucija
27.03.2026.•
1
Savremenu krizu demokratije najbolje pokazuje činjenica da su mnogi lideri velikih svetskih sila danas na vlasti tako što su promenili ustave svojih zemalja da bi ostali na položaju duže nego što je bilo predviđeno.
Izgubljene duše koje sebe zovu novinarima
17.03.2026.•
6
"U poslednjih 14 godina svedočimo vrtlogu nekontrolisanog amoka izgubljenih duša koje sebe zovu novinarima."
Tramp je (možda) shvatio da razorno oružje nije dovoljno za pobedu
16.03.2026.•
13
Prošle su dve sedmice od početka rata protiv Irana. Napadnuta država je pretrpela velike i bolne žrtve, ali nije se predala.
Piše Janis Varufakis: Fatamorgana od 1,25 biliona
13.03.2026.•
1
Nedavno spajanje kompanija SpaceX i xAI – finansijski spektakl koji su dežurni krugovi navijača pozdravili ovacijama – mnogi su dočekali sa uzdahom olakšanja.
Gorivo skuplje, možda bude "koristi" od toga
10.03.2026.•
25
Jedva da je prošlo sedam dana od početka agresije SAD i Izraela na Iran, a građani Srbije već su osetili prve posledice.
Trampova slava
10.03.2026.•
6
Puneći tekstovima treći nastavak knjige Senke sećanja, pre godinu dana sam napisao i onaj koji se odnosio na stanovnike vašingtonske Bele kuće.
Komentari 9
makice dušo
Telep
Problem za režim je što oni znaju kako da se bore protiv Djilasa, Bore Novakovića i sličnih, jer njih mogu uvek da obilaze. Problem su im obični ljudi, koji nikad nisu bili na vlasti. Zato se i šef SNS a onako vrištći upire da nas ubedi kako su na izborima za MZ u stvari učestvovali Djilas i Novaković.
Макица
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar