Posledice žarkog leta su poskupljenje hrane i energije. I nestašica vode
Da bi obični ljudi pozitivno percipirali prelazak na obnovljive izvore energije, neophodno je da države socijalno odgovornom politikom subvencionišu buduće uvećane izdatke na hranu, vodu i struju.
Leto na izmaku je bilo pakleno toplo, američki metereolozi su precizirali da je, posmatrajući merenja na celom globusu, ovogodišnji juli bio najvreliji mesec unazad 142 godine koliko se beleže podaci ove vrste. Bio je topliji za 0,93 stepena od višegodišnjeg proseka, a 0,1 stepen topliji od dosadašnjeg rekordera, jula iz 2012. godine.
Na trećem i četvrtom mesecu su juli iz prošle i pretprošle sezone. Stručnjaci su potvdili i da je od poslednje četiri decenije svaka bila toplija od prethodne. Cifre očito ukazuju da nailazi vrelije razdoblje.
Požari spržili šume
Stanovništvo Srbije se ovog leta takođe morilo sa jarom. Tokom juna obično padne oko 70 litara vode, ovog puta nije palo ni pet. Što je još gore, bezvodni dani su se nastavili i u julu, padavina nije bilo do sredine najtoplijeg letnjeg meseca. Zabeleženo je sedam dana sa temperaturom iznad 35 stepeni Celzijusa, dok devet noći termometar nije padao ispod 20 stepeni. Počeli smo da se navikavamo na tropske noći. Drugi pakleno topli period bio je od 23. jula do 22. avgusta.
Nebesima kao da nije bilo dovoljno da more ljude vrućinom i "bezvodicom", pa su pustili na volju i "bogovima vatre". Požari su pržili zemlju i živi svet. Samo u Grčkoj vatra je odnela rastinje sa 57.000 hektara, više nego u prethodnih 30 godina. U Turskoj je bilo pogubnije, nestalo je 200.000 hektara pod šumom, koliko, u proseku, vatrena stihija odnese za 20 leta.
Stotinak požara u SAD spržilo je zelenilo na više od 1,8 miliona hektara. Možda je Amerikancima uteha da je u Rusiji bilo još gore; samo u Jakutiji, najhladnijem regionu na svetu, požari su buktali na preko tri miliona pošumljenih hektara.
Grube posledice
Uzroci kontinuiranog uvećanja temperature na zemlji pripisuju se čoveku i njegovom višegodišnjem grubom, kako bi bilo što jeftinije, arčenju resursa. Ponajviše je reč o energetici i pratećem rudarstvu. U ovim delatnostima ispušta se ogromna količina ugljen-dioksida i ostalih štetnih gasova, čije nagomilavanje sprečava prirodno odbijanje sunčevih zraka o zemaljsku kuglu, pa se toplota zadržava.
Foto: Beta (AP)
Spram predindustrijskog doba, rast prosečne temperature je 1,1 stepen. Ne izgleda mnogo, ali to je kao kada čovek svaki dan umesto 36,2 ima 37,3 stepena telesnu temperaturu. Oseća se nelagodno i poprilično slabim. Ceni se da stepen toplije vreme znači za 7,5 odsto više esktremnih padavina, te znatno intenzivnije i duže suše.
Pojedine posledice dosadašnjih eksploatatorskih ljudskih aktivnosti trajaće stotinama godina, čak i ako bismo kojim čudom uspeli smesta da zaustavimo emisiju štetnih gasova. Primera radi, rast nivoa mora će trajati vekovima.
Moćni nameću pravila
Čovek je, ipak, nekako uspeo da se privoli da učini sve što može kako bi rast temperature zaustavio na 1,5 do dva odsto iznad onog iz predindustrijskog doba. Time bi, mada će pojedine neugodne posledice trajati, ostao ispod takozvane prelomne tačke, nakon čijeg dostizanja dolazi do naglog ubrzanja promena i posledice postaju gotovo nezaustavljive.
Glavni oslonac u naporima da se nekako ograniči pakleni rast temperature i sve neugodnije suše je preorijentacija na obnovljive izvore energije, odnosno napuštanje fosilnih goriva. Moćne države, inače najveći emiteri štetnih gasova, nameću stroga pravila novog ponašanja u proizvodnji električne energije. Svode se na što bržu eliminaciju elektrana na ugalj, mazut i gas i prelazak na solarne i vetroturbine, te termalnu energiju.
Problem je što je proizvodnja struje na novim tehnologijama skupa, a često siromašni i nemaju povoljne prirodne uslove za nove energane. Dok je za razvijene prelazak na obnovljive izvor prvenstveno ekološko pitanje, za nerazvijene je još i više ekonomski problem. Sagledajmo posledice sve dužih suša i prelaska na nove energetske izvore.
Cene hrane skaču
Suše desetkuju useve. Ove godine lucerke i deteline gotovo da i nema. Umanjenje roda kukuruza u Srbiji u odnosu na višegodišnji prosek procenjuje se u rasponu od 20 do čak 45 odsto; još više je podbacila soja. Reč je o biljkama neizostavnim u ishrani stoke. Tako je u celom svetu, najveći izvoznik pšenice, Rusija, zabranila je izvoz sve dok ne vidi kakav će biti rod svih ratarskih kultura.
Foto: Beta (AP)
Nepovoljan razvoj je doveo do skoka cena agrarnih useva. I to osnovnih. Tako je kukuruz skočio na više od 220 evra po toni, više nego ikad u poslednjih pola veka. Umesto da bude 20 odsto ispod inače visoke cene pšenice, "žuto zlato" je 20 odsto iznad. Soja je dostizala i nezamislivih 680 evra po toni, dok je suncokret, posledično i jestivo ulje, za pola godine bezmalo udvostručio cenu. Lančano je usledio i rast cena svih proizvoda za čije spravljanje se u većoj meri koriste ratarski usevi. Naravno da tokom sve učestalijih nepogoda strada i sve više voća, salata i drugog jestivog bilja.
Nije čudo onda što su cene osnovnih potrepština, kombinovano sa pandemijskim efektima, naglo skočile. Istovremeno, nestašice vode su sve veće, pa je u južnim državama SAD počela berzanska prodaja tehničke vode. Očekivanja su da će eventualni rast berzanske cene racionalizovati upotrebu dragocene tečnosti. U isto vreme, u pustinjskim državama razvijaju se metode desalinizacije kako bi se manjak nadomestio koriščenjem morske vode.
Upitna konkurentnost
Nevolje sa strujom iz obnovljivih izvora su pre svega ekonomske. Uprkos stalnim pojeftinjenima solarnih i eolskih panela, struja iz ovih izvora je još uvek znatno skuplja, i trostruko, nego što je iz tradicionalnih izvora, hidroelektrana i termalki. To se najbolje vidi poslednjih meseci kada je Evropska unija nizom uputstava primorala sve članice na preorijentaciju. Za samo godinu dana, struja je na berzi u Budimpešti sa 50 skočila na 86 evra za 1.000 kilovata. Skok cene u Rumuniji je viši i teško da će se zaustaviti. Narednih sezona, onoliko koliko se bude realizovala energetska preorijentacija, rašće i cena struje.
Problema će biti i u Zapadnoj Evropi, pre svega u pogledu održavanja konkurentnosti evropske ekonomije. Bogato stanovništvo na zapadu Unije će relativno lako otrpeti strujna poskupljenja. Sasvim drugačija je situacija na znatno siromašnijem istoku Starog kontinenta, kao i u obližnjim državama čiji razvoj se umnogome oslanja na Uniju.
Foto: Beta (AP)
Rast cena energije, kao i nestašica vode, biće veliki teret pogotovo za porodice sa skromnijim primanjima. Nevolja će biti još - kako energija ima znatan udeo u proizvodnji i preradi useva, cena hrane će, na osnovu uvećanja energetskih troškova, dodatno rasti.
Zaboravili na sto milijardi dolara
Reč je o osnovnim potrebama svake porodice koje teško da mogu da se umanje bez posledica po zdravlje ljudi. Stoga je jedino rešenje kako bi i siromašniji mogli da ostvare pravo na osnovne životne uslove mnogo sadržajnija i odgovornija socijalna politika.
Drugim rečima, svaka država bi trebalo da, primereno situaciji, pronađe mehanizme pomoći najsiromašnijem sloju, specifikovanim na olakšanom snabdevanju hranom, vodom i jeftinijem pristupu električnoj energiji. U suprotnom, ljudi, makar se danima šetali po šumama i na čistom vazduhu, ne da neće osetiti benefite prelaska na nove energetske izvore, već će tranziciju doživljavati štetnom po sopstvene i interese svoje porodice.
Mehanizam pomoći bi, zapravo, morao da krene od najrazvijenijih, koji i danas po stanovniku emituju tri puta više štetnih gasova nego nerazvijeni. Na Pariskom klimatskom samitu 2015. godine uočili su potrebu da pomognu siromašniji deo sveta, svojevrsnu žrtvu energetskog preokreta.
Obećali su sto milijardi dolara pomoći. Međutim, šest sezona kasnije nema ni naznaka osnivanja Fonda podrške, a do siromašnijih od obećane pomoći nije stigao niti jedan dolar.
Ako je suditi po početku, nije dobro...
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Novosadska parking balvan revolucija
17.04.2024.•
87
Ponekad klizite ulicama i najmanje gledate na put pred vama. Nadate se, iščekujete, usporavate, kao da ćete zaskočiti prazan prostor. Vi ste lovac na slobodno parking mesto.
Sistem trovačnice
09.04.2024.•
4
Sećam se početaka roditeljstva – svaka je odluka imala izbor a svaki izbor imao je dobre i loše strane.
Izborna frka: Otvorena sezona lova u Novom Sadu
08.04.2024.•
16
Gradonačelnik Milan Đurić bi osudio napad na političke protivnike u Kaću, ali mu član Predsedništva SNS Milan Đurić to ne dozvoljava.
Legija na Filozofskom
01.04.2024.•
54
Zlokobna je slika mladića u majici sa likom Legije na Filozofskom fakultetu. Zlokobna, ali ne i iznenađujuća.
Internet nije kafa sa komšijom
01.04.2024.•
1
Koliko ja volim internet i koliko mi je neophodan dovoljno govori nekoliko zanimljivih detalja...
INTERVJU Kristian Novak: Svaki naš čin je ili političan ili konformističan
29.03.2024.•
1
"Svaki naš čin je ili političan ili konformističan", kaže u intervjuu za 021.rs hrvatski pisac Kristian Novak uoči predstavljanja njegovog novog romana "Slučaj vlastite pogibelji".
Biznis rata - nekome krv, nekome novac
27.03.2024.•
3
Već dve godine gledamo kako u Ukrajini bombe i granate razaraju, meci ubijaju.
Izborna frka: Klupa za Đurića
25.03.2024.•
7
Možda bi se neko začudio što gradonačelnik prolaskom kroz finiš Novosadskog polumaratona nije zaključio nedelju u kojoj ga je svuda bilo. No, nije to za čuđenje.
Žrtvovanje naroda i teranje inata
24.03.2024.•
3
Živela sam i tada svoj mali pošteni život kao i sada!
Od vrata do vrata: Građansko upozorenje aktivistima SNS-a
20.03.2024.•
44
"Svaka iole odgovorna vlast bi nedavno 'građansko hapšenje' shvatila kao vrlo ozbiljno upozorenje", piše Rodoljub Šabić o nedavnim događajima na Voždovcu.
Izborna frka: Novosadski klot i frket
18.03.2024.•
9
Polako se zagreva predizborna atmosfera u Novom Sadu. No, izbori dođu i odu, a problemi se, nekako, nagomilavaju.
Siromašna provincija plaća potrebe Beograda
18.03.2024.•
15
Najavljeni su novi izbori za Beograd. Mada se opozicija još nije nedvosmisleno izjasnila hoće li učestvovati, po svemu sudeći građani prestonice će 2. juna ponovo zaokruživati listiće.
Pobuna evropskih seljaka - strah od skupe hrane
12.03.2024.•
6
Već nedeljama po najvećim evropskim gradovima odvijaju se protesti seljaka, najžešći su upravo u najvažnijim prestonicama - Parizu, Berlinu i Briselu.
INTERVJU Zoran Subošić (Savršeni marginalci): Nismo imali nameru da prestanemo sa Hladnim pivom
12.03.2024.•
2
Bend Savršeni marginalci, koji čine članovi Hladnog piva, bez nekadašnjeg frontmena ovih hrvatskih pankera Mileta Kekina, svira u Novom Sadu, u četvrtak 14. marta.
Izborna frka: Sasvim stara priča
11.03.2024.•
3
Posle četiri godine došlo je vreme da vam se autor ovih redova poveri. Ukoliko ste sujeverni, razumećete. Ukoliko niste, biće vam bezveze, što je takođe u redu.
Zašto slavimo: Za prošle, buduće i sadašnje revolucije
08.03.2024.•
18
Danas je 8. mart, Međunarodni dan žena. Ako ste se danas probudili u Srbiji, to ste mogli da primetite po ljudima koji šetaju sa ružom ili karanfilom u ruci.
Imate li komentar?
08.03.2024.•
15
Pre izvesnog vremena pročitala sam članak koji se poziva na izjavu Džulije Roberts koju je dala tokom jednog intervjua.
Izborna frka: Prva "koalicija" u Novom Sadu - SNS-SPC
04.03.2024.•
7
U narednih nekoliko meseci gotovo sve što se dogodi u Novom Sadu ima potencijal da postane predmet predizborne kampanje.
Nekad se ŠTA?
01.03.2024.•
3
Najčešće u šali dodam ono "nekad se lepo znalo" aludirajući na one generacije kojima je sve novo loše i nakaradno, a sve staro je valjalo.
Tekst oca devojčice ubijene u "Ribnikaru": Srbija je leglo neodgovornosti
29.02.2024.•
42
Slobodan Negić, otad devojčice ubijene u OŠ "Vladislav Ribnikar", napisao je autorski tekst koji je objavljen na sajtu Javni servis.
Naprednjački ktitori Limana
29.02.2024.•
41
Lutali su limanski vernici decenijama kroz blokove kao kroz pustinju, tražeći zaklon od socijalističkog betonskog đavla. Obećano mesto čekali su strpljivo, a onda su došli oni - naprednjački ktitori.
Komentari 5
trz
kožu derem
Poskupo sve
A kako se na toploti sve siri tako su i akcize sire, meso je sire pa i skuplje.
Jednostavno, siroko se sada zivi.
To je neki novi vek ,sta ja znam, zlatno doba stiglo.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar