
Siromašni gladuju, bogatiji se vozikaju
Umesto da u sve većoj krizi pomogne najsiromašnije, ezistencijalno ugrožene, država smanjivanjem akcize na gorivo za 20 odsto praktično bogate podstiče da se komotno voze automobilom.

Foto: Pexels (Ahmed Akacha)
Već nekoliko nedelja stariji Novosađani se jadaju da je u varoši, pa i u samom širem centru, više automobila nego ljudi. Naravno da nije, ali zapažanje ovih šetača gradom nisu bez osnova: u odnosu na pre samo mesec-dva, a posebno u odnosu na nekoliko godina unazad, ljudi je mnogo manje u kafićima, bioskopima, parkovima, na ulicama... Nasuprot tome, automobila je svakim danom sve više, pa se može učiniti da su četvorotočkaši zaista brojniji.
Jeftini polovnjaci
Nije teško objasniti primetno uvećanje vozila gradskim ulicama. Automobil je jeftin, dobar polovnjak, koji se može voziti još najmanje desetak godina, može da se kupi za 3.000 do 3.500 evra - gotovo džabe. Pošto je imati auto više stvar prestiža nego potreba, naravno da će velika većina, čim se malo snađe u životu, odmah kupiti vozilo. Cene polovnih su već dugo vremena izrazito povoljne.
Kako kod nas goriva nisu ni jeftina, ni preskupa, trošak upotrebe automobila je prihvatljiv već za one koji po ličnom standardu spadaju među prosečne. Stoga nije iznenađenje da je u Novom Sadu broj vozila već nadmašio 390 na 1.000 stanovnika, tek šezdesetak manje nego u siromašnijim gradovima država Evropske unije.
Manje slobodnog vremena i para
Sa druge strane, velik broj siromašnijih ljudi, posebno mladih, itekako mora da računa o utrošku svakog dinara. Duga kriza prvo je intenzivirana korona zarazom i dodatnim troškovima, a odnedavno sukobi u Ukrajini ne samo da su sve zabrinuli, već su i podstakli snažan talas poskupljenja. Na udaru se našao siromašniji sloj stanovništva koji je i u boljim vremenima samo za energiju i hranu odvajao gotovo 80 odsto prihoda. Sada kada su paštete, maslac i jeftinije salame poskupele za 30, povrće za 40, sapuni 60 a sijalice 80 odsto, celokupni porodični prihod neće biti dovoljan ni za osnovne potrebe.
Dakle, svi se odlučuju za dodatni rad kako bi nekako sastavili "kraj sa krajem". Za šetnje je sve manje vremena, dok je za pozorišta i kafiće sve manje novca. Naravno da su svi zabrinuti sukobima na ne baš dalekim prostorima, pa je i to razlog za smanjivanje izdataka na zabavu i druge neobavezne delatnosti.
Bez socijalnih karti
Poseban je zazor od rasta cene struje i grejanja. Država Srbija je do sada uspevala da cenu energenata drži pod kontrolom, što će kasnije osetiti proizvođači i distributeri električne energije i gasa. Teško da će moći pozitivno da posluju bez pomoći iz državnog budžeta.
Takođe, i gro stanovništva sluti da će do porasta cene struje i gasa doći posle 3. aprila i završenih izbora, kao što su i stanovnici svih evropskih država morali ličnim buđelarima da izdrže nezapamćeni uzlet cena energenata u poslednjih pola godine. Međutim, dosadašnje reagovanje države Srbije na vanredne događaje nije baš oduševilo. Odlučila se da za 20 odsto snizi akcize na gorivo i tako pomogne svima koji svakodnevno voze automobil.
Nedostatak socijalne karte onemogućio je intervenciju na području osnovne prehrane. Jednostavno, država nema mehanizam kojim bi spoznala stvarnu situaciju.
U takvim okolnostima država se odlučila za snižavanje cene goriva i tako pojeftinila upotrebu privatnih vozila, što je tipično ponašanje, po imućstvu srednjih i nešto iznad prosečnih slojeva stanovništva. Upravo su ove dve kategorije i najbrojnije, pa je tako korist od snižavanja akcize imao veliki broj žitelja, ujedno i glasača, ali ne i oni siromašniji kojima je pomoć najpotrebnija.
Sadržaj podržala organizacija The European Endowment for Democracy (EED).
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice
28.07.2025.•
64
Vest o tome da postoje naznake dogovora o mogućem uvoza radnika iz Gane za deficitarne poslove u Srbiji izazvao je brojne kritike na ovdašnjoj javnoj sceni.
Piše Siniša Tucić: Dve sobe
21.07.2025.•
6
Minulo je 37 godina, od tog toplog jula 1988. Dobro se sećam kada sam kao desetogodišnjak uleteo u stan sa ulice.
Dekan Ekonomskog fakulteta Čučković: Vrlina je ontička sredina (između krajnosti)
20.07.2025.•
12
Profesor etike i dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici, Aleksandar Čučković, ocenio je u autorskom tekstu da smo "svi mi ovde predugo ćutali, pa nam se dogodilo ovo sa čime se suočavamo".
Ko pije kafu za vreme protesta?
08.07.2025.•
12
U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.
Piše Erik Vijar: Studenti mesecima protestuju, ali Evropu to ne zanima
07.07.2025.•
14
Već sedam meseci u Beogradu se održavaju masovne demonstracije. Za pisca Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade, ova situacija otkriva da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman na sve da bi ostao na vlasti.
Naoružavanje Evrope - dalje od bezbednosti, bliže strepnji
04.07.2025.•
6
Poslednjih šest meseci priča o naoružavanju Evrope dominira političkim prostorom Starog kontinenta.
Kupi mi, tata, jedan mali rat
20.06.2025.•
13
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
8
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
26
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
"Sudija koja tuži"
10.06.2025.•
2
Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.
Majne ćazzi, ko je naci?
06.06.2025.•
31
Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.
Kraj rata (ni)je blizu
04.06.2025.•
1
Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.
Imate li kutiju?
30.05.2025.•
14
Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.
Afera Fajzergejt: Opšti sud EU protiv Ursule fon der Lajen
21.05.2025.•
1
Priča o poslu od 35 milijardi evra, Ursuli fon der Lajen, direktoru "Fajzera" i novinarskoj upornosti.
Vrhunac nebitnosti Evrovizije
19.05.2025.•
5
Evrovizijska nedelja je za nama. Mnogi bi rekli nikad dosadnija, ali ponajviše nikad besmislenija.
Slučaj novosadskih aktivista: Skaredan sudski postupak
15.05.2025.•
2
Pošteno suđenje podrazumeva da dokazi moraju da ispunjavaju dva uslova.
Uloga strica Alberta u rušenju nedemokratskih režima
08.05.2025.•
2
Stric Albert u "Mućkama" je svoje, najčešće izmišljene priče, koje Del i Rodni nisu želeli da slušaju, počinjao sa "During the war…".
Sto kila krivice
08.05.2025.•
4
Sedele smo nedavno nas tri, drugarice, onako dugo, ispijajući litre kafe i dangubeći najjače.
Da li su izbori izlaz iz političke krize?
06.05.2025.•
16
Već pola godine u Srbiji traju masovni protesti. Bune se dominantno mladi, studenti i srednjoškolci.
Komentari 15
Radikalski svinjac
Anonimus
Gvozden
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar